GLINA, 26. lipnja 2025. – Na današnji dan prije 34 godine, samo jedan dan nakon povijesne odluke Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, dogodio se jedan od prvih oružanih napada na novu hrvatsku državu – teroristički napad na Policijsku postaju u Glini. Taj napad označio je početak otvorene agresije na području Banovine i zauvijek ostao urezan u kolektivno sjećanje hrvatskog naroda kao jedno od prvih krvavih poglavlja Domovinskog rata.
Napetosti na području Gline i Banovine nisu bile iznenadne. Još od jeseni 1990. godine, kada su pobunjeni Srbi nasilno preuzeli oružje iz glinskog skladišta (među ostalim i 7 puškomitraljeza i 32 puške), bilo je jasno da se pripremaju za otvoreni sukob. Prema evidenciji iz svibnja 1990., srpsko stanovništvo na tom području posjedovalo je više od 300 lovačkih karabina, a ubrzo su, prema pretpostavkama, iz vojnih skladišta u Srbiji dobili i oko 1800 komada suvremenog vojnog oružja.
Unatoč najavama mira, pripadnici paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine nisu prihvatili odluku hrvatskog Sabora i odlučili su naoružanom silom provesti svoju volju. U ranim jutarnjim satima 26. lipnja 1991., nakon što su večer ranije prekinuli cestovne komunikacije prema Pakracu, Pokupskom, Maji, Sisku i Zagrebu, započeo je koordinirani napad na Policijsku postaju u Glini.
Na punktu na samom ulazu u grad došlo je do oružanog sukoba s pripadnicima elitne Antiterorističke jedinice Lučko te glinskim policajcima. Među ranjenima su bili Marko Pavlović i Zvonko Plemenčić, a posebno tragičan ishod imalo je ranjavanje pričuvnog policajca Tomislava Roma, koji je podlegao ozljedama i tako postao prva žrtva u obrani Gline i Banovine.
Iako su hrvatske snage uspjele ući u središte grada i preuzeti kontrolu nad prostorom gdje se nalazila Policijska postaja, ono što su zatekli bilo je poražavajuće. Zgrada je bila potpuno razorena, a svih 15 policajaca i jedan civil prisiljeni su na predaju. Odvedeni su u kninski zatvor, gdje su ostali zatočeni sve do razmjene zarobljenika 14. kolovoza 1991. godine.
Nedugo nakon napada, na glinsko područje pristigli su pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) i postavili svoje linije, čime je postalo jasno da je riječ o širem planu vojne okupacije hrvatskog teritorija.
Ovaj tragični napad nije bio samo lokalni incident – bio je to početak oružane agresije na Banovinu, koji je označio transformaciju političkih prijetnji i provokacija u otvoreni rat. Simbolički i stvarno, krv hrvatskog policajca Tomislava Roma bila je uvertira u ono što će u mjesecima koji slijede postati Domovinski rat.
Danas, dok obilježavamo ovu obljetnicu, prisjećamo se svih hrabrih policajaca i branitelja koji su, suočeni s nadmoćnim neprijateljem i izdajom iznutra, prvi stali u obranu hrvatske slobode. Posebno se s pijetetom prisjećamo Tomislava Roma, čije je ime zauvijek upisano u temelje neovisne Republike Hrvatske.
Na današnji dan, više od tri desetljeća kasnije, odajemo počast i zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i policajcima koji su bez oklijevanja stali na branik domovine. Njihova žrtva nas obvezuje na trajno pamćenje i odgovorno čuvanje istine o početku hrvatskog obrambenog rata.
