ZAGREB, 25. lipnja 2025. – U petoj emisiji serijala Morhologija, gostovao je Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane RH, koji je dao sveobuhvatan uvid u tijek priprema i plan provedbe temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO), najavljenog za ovu jesen. U razgovoru je razjasnio sve ključne dvojbe: kada stižu prvi pozivi, tko su vojni obveznici, što znači priziv savjesti i kako će izgledati život mladih u dva mjeseca intenzivne obuke.
Kada kreću pozivi i tko je obveznik?
Prema riječima Jušića, zakonske izmjene vezane uz obranu i vojnu službu već su na e-Savjetovanju te se očekuje njihovo prvo čitanje u Hrvatskom saboru do kraja ljeta. Drugo čitanje planirano je za prvu jesensku sjednicu, a zakoni bi trebali biti usvojeni najkasnije početkom listopada.
Odmah potom slijedi donošenje podzakonskih akata, uključujući Pravilnik o zdravstvenim kriterijima, nakon čega se očekuju prvi pozivi mladima na zdravstvene preglede. Prvi pozivi za temeljno vojno osposobljavanje tako bi mogli biti upućeni već ove jeseni.
Tko mora služiti, a tko može dragovoljno?
TVO će, prema prijedlogu zakona, biti obvezan za sve mladiće, dok će djevojke, kao i do sada, imati mogućnost dragovoljnog pristupanja. Jušić naglašava da Hrvatska vojska ne poznaje diskriminaciju te da su svi kandidati — neovisno o spolu — ravnopravni u pogledu prijema, školovanja, napredovanja i nagrađivanja.
Što ako netko nije zdravstveno sposoban ili ima priziv savjesti?
Zdravstvena sposobnost utvrđuje se prema jedinstvenim kriterijima, bez razlike između vojne i civilne službe. Ako netko ne zadovolji te kriterije, neće moći služiti ni civilno.
Priziv savjesti moguć je iz moralnih ili vjerskih razloga, ali zahtjev mora biti uvjerljivo obrazložen. Podnosi se područnom uredu za poslove obrane, a odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Jušić ističe da sustav neće tolerirati zlouporabe — primjerice, ne može se pozivati na priziv savjesti netko tko posjeduje oružje ili je pravomoćno osuđen za oružano kazneno djelo.
Kako izgleda dvomjesečna obuka?
Temeljna vojna obuka trajat će dva mjeseca i bit će intenzivna i sadržajno koncentrirana. Dan započinje u 6 sati ustajanjem, higijenom i doručkom. Slijede jutarnja i poslijepodnevna obuka, uz ručak, kratki odmor i večeru. Nakon 19 sati predviđeno je slobodno vrijeme, a do 22 sata polaznici idu na počinak.
Mobiteli će biti dopušteni samo u slobodno vrijeme, bez mogućnosti snimanja ili korištenja tijekom obuke. Subota je radni dan, dok su nedjelje predviđene za organizirane aktivnosti poput sporta, edukacije i kulturnih izleta — bez odlazaka kući.
Tko provodi obuku i kako je planirana?
Plan obuke izradio je Glavni stožer OS RH, a provodi ga više od 100 posebno pripremljenih instruktora. Riječ je o časnicima i dočasnicima s bogatim iskustvom u obuci mladih. Cilj nije stvarati specijalce, već osposobiti mlade za osnovne vojničke zadaće, kako bi mogli pristupiti profesionalnoj vojsci ili pričuvnim postrojbama.
Je li dva mjeseca dovoljno?
Unatoč nekim kritikama da je to prekratko, Jušić ističe da je dvomjesečni model već dokazan u praksi. Hrvatska vojska provodi dragovoljno vojno osposobljavanje od 2008. godine — najprije u trajanju od četiri mjeseca, potom tri, a sada dva. „Ako je obuka organizirana bez praznog hoda i s jasnim ciljem, dva mjeseca su sasvim dovoljna za temeljno vojničko osposobljavanje“, naglasio je Jušić.
Može li se birati rod vojske i ostati u sustavu?
Mladi koji nakon TVO-a odluče ostati u vojsci proći će dodatne testove, a ovisno o njihovim sklonostima i potrebama vojske, bit će im ponuđena mogućnost odabira roda i mjesta službe.
Koliko mladih pokazuje interes za vojsku?
Tijekom ovogodišnjeg upisa u vojnu evidenciju, više od 12.900 mladih pristalo je sudjelovati u anketi, a više od 1.200 njih iskazalo je konkretan interes za profesionalnu karijeru u HV-u. Jušić podsjeća da je kroz dosadašnji sustav dragovoljnog osposobljavanja prošlo više od 12.000 mladića i djevojaka, a većina ih je nastavila profesionalnu vojnu karijeru.
Usporedba s drugim zemljama: može li i Hrvatska ponovno cijeniti vojsku kao nekad?
U izradi sustava osposobljavanja Hrvatska se oslanjala na iskustva drugih europskih država, osobito skandinavskih. U Norveškoj, primjerice, od 40.000 mladih godišnje na služenje se poziva samo njih 11.000 do 12.000, nakon rigorozne selekcije — i to zbog velikog ugleda i časti koje vojna služba ondje nosi. „Nadamo se da će i u Hrvatskoj mladi prepoznati vrijednost služenja vojsci“, poručuje Jušić.
Iskustvo iz prve ruke: više od tri desetljeća u odori
„Nosio sam odoru Hrvatske vojske više od 30 godina, i to s ponosom. U vojsku me doveo rat, a ne prvotni izbor, ali nikada nisam požalio. Mladima koji prođu temeljno osposobljavanje poručujem — iskoristite ovu priliku, jer možda u njoj prepoznate svoj poziv“, zaključio je ravnatelj Ivan Jušić.
