Na današnji dan rođen je Janko Drašković, vizionar koji je oblikovao prvi hrvatski politički program i zaštitio ilirski pokret.
ZAGREB – Na današnji dan, 20. listopada 1770. godine, u Zagrebu je rođen grof Janko Drašković, nesumnjivo jedna od najvažnijih, a često nepravedno podcijenjenih figura hrvatskog narodnog preporoda. Pripadnik jedne od najstarijih i najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji, Drašković nije bio samo aristokrat, već istinski vizionar koji je svoje vrhunsko obrazovanje i bogatstvo stavio u službu domovine.
Završivši pravo i filozofiju u Beču, Drašković je stekao široku erudiciju i poznavanje više europskih jezika. To mu je omogućilo duboko analitičko razumijevanje političkih previranja i prosvjetiteljskih ideja tadašnje Europe. Njegova povijesna veličina ne leži samo u podrijetlu, već u povijesnoj činjenici da je upravo on prvi artikulirao jasan i cjelovit hrvatski politički program.
Disertacija – prijelomni trenutak hrvatske povijesti
Njegovo najznačajnije djelo, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom, izdano je anonimno 1832. godine u Karlovcu. Iako bez potpisa, suvremenici su brzo prepoznali autora ovog političkog traktata koji je predstavljao prijelomni trenutak u našoj povijesti. Draškovićeva Disertacija nije bila tek defenzivni odgovor na agresivnu mađarizaciju iz Budimpešte; bio je to proaktivan i strateški zahtjev za teritorijalnim, administrativnim i kulturnim ujedinjenjem hrvatskih zemalja.
U njoj je iznio eksplicitan zahtjev za reinkorporacijom Vojne Krajine, Rijeke i Dalmacije u ustavnopravne okvire Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Odlučno braneći municipalna prava hrvatskog kraljevstva, zahtijevao je zadržavanje latinskog jezika sve dok se ne stvore uvjeti za uvođenje hrvatskog (ilirskog) kao službenog. Njegov kategorički stav protiv uvođenja mađarskog jezika u hrvatski javni život izravno je oblikovao saborske instrukcije za hrvatske poslanike na zajedničkom saboru u Požunu 1832. godine, gdje je i sam sudjelovao u Gornjem velikaškom domu.
Pokrovitelj mladih preporoditelja
Dublja analiza Draškovićeva djelovanja otkriva čovjeka od akcije. Svoju društvenu moć, politički utjecaj i osobni kapital usmjerio je na zaštitu i financiranje mlađe generacije preporoditelja, ponajprije Ljudevita Gaja i takozvane “Idejne grupe iz Kapucinske ulice”. Zahvaljujući njegovom intenzivnom lobiranju na bečkom dvoru kod cara Franje I., Gaju je omogućeno izdavanje Novina Horvatzkih.
Institucionalni temelji moderne Hrvatske
Njegov utjecaj na stvaranje nacionalnih institucija bio je presudan. U kolovozu 1838. godine osnovao je Ilirsku čitaonicu u Zagrebu i postao njezin prvi predsjednik, pretvorivši je u žarište nacionalnog buđenja. Na temeljima njegove Disertacije, 1841. osnovana je Ilirska stranka kao brana pro-mađarskim unionistima, a godinu kasnije, na njegov poticaj, utemeljena je Matica ilirska (današnja Matica hrvatska).
Grof Drašković bio je i pionir emancipacije. Njegov prosvjetiteljski rad obuhvaćao je i žene, pa je 1838. objavio Riječ ilirskim veledušnim kćerima, potičući hrvatske plemkinje da napuste njemački jezik, čitaju domaću literaturu i nose narodnu nošnju. Upravo zahvaljujući njegovom golemom ugledu i odlikovanju Reda sv. Stjepana, ilirski pokret uspio je preživjeti najteže udarce, uključujući i zloglasnu kraljevsku zabranu ilirskog imena 1843. godine.
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
