Sabor je predstavio povijesne izmjene kaznenog zakona. Saznajte kako se uvodi doživotni zatvor, strogo kažnjavanje ekocida i preventivni smještaj.
Danas je u Hrvatskom saboru održana jedna od najvažnijih i najdinamičnijih sjednica u ovom sazivu, na kojoj su predstavljene opsežne izmjene kaznenog zakonodavstva. Pred 40-tak zastupnika se našao paket od čak sedam zakonskih prijedloga, od kojih je šest iz domene Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, dok je jedan iz domene Ministarstva zdravstva. Glavne zvijezde današnjeg zasjedanja bili su ministar pravosuđa Damir Habijan i ministrica zdravstva Irena Hrstić, koji su branili predložene mjere čiji je primarni cilj, kako navode, osiguravanje veće sigurnosti društva i strože kažnjavanje počinitelja najtežih kaznenih djela.
Uvođenje doživotnog zatvora i povijesne promjene
Ministar Damir Habijan je u svom uvodnom izlaganju istaknuo kako su ove izmjene vjerojatno najvažniji zakonski prijedlozi koje je branio u svom mandatu. Naglasio je intenzitet rada radne skupine, koja je održala 12 sjednica u samo 14 dana kako bi pripremila ove zakone. Inicijalni cilj izmjena je odgovoriti na prijetnje i pružiti sigurnost društvu od počinitelja najtežih kaznenih djela.
Jedna od najvećih novosti, koju je ministar nazvao prvom u neovisnoj državi, jest uvođenje instituta doživotnog zatvora.
- Doživotni zatvor moći će se izreći za kaznena djela za koja je već propisana kazna dugotrajnog zatvora, kao i za djela počinjena u stjecaju.
- Gledajući praksu Europske unije, doživotni zatvor postoji u svim državama članicama osim Portugala, koji će ostati jedina zemlja bez ovog instituta.
- Zahtjev za uvjetni otpust bit će moguć tek nakon 25 godina odslužene kazne, čime Hrvatska ostaje među najrigoroznijim zemljama u EU, s obzirom na to da Italija dopušta zahtjev nakon 26, a Francuska nakon 30 godina.
Ove izmjene predstavljaju i svojevrsni odgovor na nedavne tragične događaje koji su potresli hrvatsku javnost. Ministar je izričito spomenuo tragično ubojstvo mladoga Luke u Daruvaru, razorne požare u Omišu (koji su odnijeli pet života) te ekološke katastrofe.
Nova kaznena djela: Ekocid i zaštita životinja
Značajan dio rasprave posvećen je zaštiti okoliša i uvođenju kaznenog djela “ekocida”. Ministar Habijan je naglasio da Hrvatska postaje prva zemlja u Europskoj uniji koja uvodi ovakvo kazneno djelo.
- Za kvalificirani oblik ekocida, koji ostavlja nepovratno onečišćenje ili teške posljedice, bit će moguće izreći kaznu od 10 godina do doživotnog zatvora.
- Ekocid se svrstava u krug 15 najtežih kaznenih djela za koja nema zastare kaznenog progona.
- Zakonom o odgovornosti pravnih osoba maksimalna novčana kazna podiže se na 50 milijuna eura.
Također, postrožuju se kazne za podmetanje požara. Temeljno djelo podiže se na kaznu od jedne do deset godina, dok će se najteža djela sa smrtnom posljedicom kažnjavati dugotrajnim ili doživotnim zatvorom. Izmjene se dotiču i zaštite životinja. Ministar je najavio novo kazneno djelo spolnog iskorištavanja životinja, koje je dosad bilo prekršaj, te neovlaštenog obavljanja veterinarske djelatnosti. Pooštravaju se kazne za mučenje i ubijanje životinja, kao i za uskraćivanje hrane i vode.
Preventivni smještaj: Odgovor zdravstvenog sustava
Sedmi zakonski prijedlog, Zakon o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, predstavila je ministrica zdravstva Irena Hrstić. Ministrica je pojasnila da se radi o preventivnom djelovanju radi zaštite građana, što je obveza države potvrđena Europskom konvencijom.
- Mjera će se odnositi na osobe koje su izdržale dugotrajnu kaznu zatvora (najmanje 10 godina za maloljetnički zatvor) za djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta.
- Odluku o smještaju donosit će sud u izvanparničnom postupku, na temelju mišljenja multidisciplinarnog povjerenstva i neovisnih psihijatrijsko-psiholoških vještačenja.
- Smještaj će se revidirati svakih 18 mjeseci, a ustanova neće biti klasična zdravstvena ustanova niti će podlijegati Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Zastupnica Marija Lugarić postavila je pitanje zašto se to nije moglo riješiti postojećim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ministrica Hrstić odgovorila je da postojeći zakon štiti osobe s jasno utvrđenim duševnim smetnjama, dok se ovdje radi o osobama koje nemaju definiranu psihijatrijsku dijagnozu, već pokazuju problematična obilježja karakternih osobina.
Burna rasprava i proceduralne nesuglasice
Sama sjednica započela je burno proceduralnim raspravama o objedinjavanju svih sedam točaka dnevnog reda. Zastupnici Urša Raukar-Gamulin (Možemo!) i Tonči Restović (SDP) protivili su se spajanju, ističući da sedma točka o preventivnom smještaju zahtijeva zasebnu raspravu. Unatoč protivljenju 12 zastupnika, prijedlog o objedinjavanju je usvojen s 28 glasova “za”, uz kompromis da se vrijeme izlaganja klubova produži na 20 minuta.
Tijekom zahtjeva za stankom, oporba je iznijela niz oštrih kritika. Ante Kujundžić (Most) upozorio je na selektivnu pravdu, ističući da građani sve manje vjeruju u pravdu koja vrijedi jednako za sve, aludirajući na slučajeve visoke korupcije gdje osuđeni dužnosnici dobivaju rad za opće dobro. Slično je ponovila i Draženka Polović, pitajući ministra djeluje li rad za opće dobro bivšeg direktora Hrvatskih cesta preventivno na korupciju ili predstavlja izrugivanje građanima. Ministar Habijan odbio je komentirati sudske nagodbe, navodeći da kao predstavnik izvršne vlasti ne smije zadirati u rad sudova, no poručio je da se s nekim odlukama ne slaže.
Kritike zbog kašnjenja i “vatrogasnih” mjera
Zastupnik Nino Raspudić kritizirao je Vladu zbog kašnjenja u implementaciji Europske direktive o zaštiti okoliša, navodeći da je Hrvatska trebala to učiniti prije pet mjeseci. Upozorio je da počinitelji ekološkog zločina u Lici (Gospiću) neće moći biti kažnjeni po novom zakonu o ekocidu te da je Vlada reagirala tek pod pritiskom javnosti. Ministar Habijan je odgovorio da je rad na transponiranju direktive počeo u svibnju prošle godine te da se počinitelje u Gospiću i po postojećem zakonu može osuditi do 40 godina zatvora.
Oporba je zakonodavne poteze Vlade nazvala “protupožarnim mjerama”. Tonči Restović (SDP) ustvrdio je da Vlada tek sada pokušava “vatrogasnim mjerama zakrpati” situaciju nakon ilegalnog zakopavanja 45.000 tona otpada u Gospiću i stravičnog ubojstva u Daruvaru. Anka Mrak-Taritaš dodala je da su izmjene rasprava između forme i sadržaja, naglašavajući važnost jačanja preventivnih mehanizama, obrazovnog sustava i socijalne skrbi, umjesto samog povećanja kazni.
Zatvorski sustav pred pucanjem
Značajan dio rasprave bio je posvećen kapacitetima zatvorskog sustava. Ivica Kukavica (Domovinski pokret) upozorio je na preopterećenje sustava, navodeći da se u zatvorima trenutno nalazi oko 5200 osoba, dok je kapacitet oko 4000 mjesta. Posebno je istaknuo da su približno 18 % osoba lišenih slobode strani državljani, što je povezano s nezakonitim migracijama. Ministar Habijan priznao je problem, navodeći da u zatvorima boravi oko 5400 osoba, a kapacitet je 3932 mjesta. Najavio je izgradnju modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici-Popovači iduće godine (po 150 mjesta), kao i u Požegi, uz daljnje projekte u Glini, Perušiću, Žažini i Osječko-baranjskoj županiji, čime bi se stvorilo oko tisuću novih mjesta.
Dragana Jeckov (SDSS) dotaknula se kroničnog nedostatka kadrova, navodeći da na poslovima tretmana nedostaje 30 %, a u zdravstvenoj zaštiti 45 % službenika. Ministar je potvrdio da je popunjenost službenika i namještenika oko 75 %, no naglasio je da u novoj preventivnoj ustanovi neće raditi isključivo zatvorski sustav, već će vještačenja raditi stručnjaci izvana.
Mladi počinitelji i ljudska prava
Posebno osjetljiva točka bila je mogućnost izricanja doživotnog zatvora mlađim punoljetnicima (od 18 do 21 godine). Dalibor Milan i Dubravka Novak problematizirali su ovu odredbu iz perspektive ljudskih prava i razvojne psihologije, pitajući zašto se najteža kazna izriče kategoriji u razvoju kod koje postoje šanse za rehabilitaciju. Ministar Habijan jasno je odgovorio podsjećanjem na stvarne slučajeve: “Srđan Mlađan bio je mlađi punoljetnik. Filip Zavadlav, kada je počinio onaj prvi zločin, bio je mlađi punoljetnik”. Zastupnica Nikolina Baradić kritizirala je Uršu Raukar-Gamulin zbog traženja “balansa” između ljudskih prava i zaštite društva nakon tragedija, na što je Raukar-Gamulin oštro reagirala prozivajući ministra i njegove poltrone za monstruozno optuživanje, zbog čega joj je izrečena opomena.
Ovi zakonski prijedlozi nedvojbeno predstavljaju prekretnicu u hrvatskom kaznenom pravosuđu. Dok Vlada u njima vidi nužan korak za zaštitu sigurnosti građana i oštar odgovor na najteža nedjela, oporba upozorava na populizam, probleme s prevencijom i nedostatne kapacitete pravosudnog aparata da te zakone doista provede u djelo. Sljedeći koraci u proceduri pokazat će hoće li ovi propisi donijeti željene promjene u hrvatsko društvo.
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
