Glavna poruka velike petorke glasila je da su zabrinuti zbog negativnih kretanja u procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, kako je upozorio posebni izaslanik Europske unije Miroslav Lajčak, , “dijalog nema alternativu, a posljednja događanja na sjeveru Kosova su dokaz da su smirivanje tenzija, normalizacija odnosa i provedba sporazuma hitno potrebni.”
Nedavni posjet izaslanika EU Miroslava Lajčaka i njegova američkog kolege Gabriela Escobara prvi je posjet od smrtonosnog izgreda u rujnu, kada su srbijanski napadači prešli na sjeverno Kosovo, što je izazvalo obračun s kosovskom policijom. I Kosovo i Srbija pod pritiskom su da provedu plan od 10 točaka koji je EU iznijela u veljači kako bi riješila svoje političke krize. Iako su se obje zemlje načelno složile s planom, ostaju sporna pitanja, među kojima je glavna uspostava Udruge općina s većinskim srpskim stanovništvom (ASM). EU i SAD zalažu se da Kosovo dopusti uspostavu ASM-a, entiteta namijenjenog upravljanju lokalnim pitanjima kao što su obrazovanje, zdravstvo i gospodarski razvitak. Međutim, Kosovo je i dalje oprezno, strahujući kako bi to mogao biti trik Beograda za uspostavu srpske mini države unutar svojih granica.
Definitivno slučaj koji se dogodio u rujnu na Kosovu, kada su 30 srpskih terorista pružila otpor Kosovskoj policiji pri čemu je poginuo jedan a drugi policajac je ranjen, oveliko otežava položaj Srbije.
Ono što je poznato, Kurti je spreman za veću anatomiju Srba na Kosovu ali sa ograničenjima, dok Vučić traži da to ime “zajednice srpskih općina”, nosi nešto poput Republike Srpske u BiH, ali Kosovo nudi daleko manje od onoga što imaju Srbi u BiH.
Ono što je petorka ponudila kao rješenje je za sada samo nagađanje, ali sve ono što je prema Vučiću manje od onoga što ima izgled samostalne Republike, oni to neće prihvatiti.
Srbija i dalje odbija priznati neovisnost Kosova i smatra ga i dalje dijelom svog teritorija, a 50.000 Srba koji žive na sjeveru Kosova ne priznaje prištinske institucije i Beograd smatra glavnim gradom.
