Danas u Sinju održana je 308. Sinjska alka, a slavodobnik ove godine je alkar Ivo Zorica sa 9 osvojenih punta.
U Sinju, u vip loži alkarakog trkališta smješten je cijeli državni vrh. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sa saborskim zastupnicima, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uz ministre. Na poziv predsjednika Milanovića gošća ovodišnje alke je i Mađarska predsjednica Katalin Novak.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović s predsjednicom Mađarske Katalin Novák sudjelovali su na Vojvodinom prijemu u Alkarskim dvorima te su obišli Muzej sinjske Alke.
Slavodobitnik 308. Sinjske alke Ivo Zorica rođen je 1983. godine. Ekonomski je tehničar zaposlen u sinjskoj poslovnici PBZ. Oženjeni je otac sina i kćerke. Dolazi iz poznate alkarske obitelji Zorica iz Hrvaca. Kao alkar debitirao je 2000. godine, a od 2002. je alkar kopljanik. Bio je zamjenik alaj čauša. Ima najviše alkarskih trofeja:
jedan slavodobitnički plamenac, četiri Čoje i pet pobjeda na Bari.
Jaše na konju Dream, vlasništvo KK “Vreba” iz Hrvaca.
Momak koji ga prati je Miljenko Lovrić.
Nakon proglašenja slavodobnika, vojvoda Mario Šušnjara je alkarskog konjanika Ivu Zoricu proglasio pobjednikom 308. sinjske Alke stavljajući mu hrvatsku trobojnicu (plamenac) na koplje. Uz novčanu nagradu od 5.500 eura dodijeljna je i zlatna plaketa, zajedno sa alkarskim momkom Lovrićem.
Predsjednik Republike Zoran Milanović dodijelio je slavodobniku Zorici pozlaćenu sablju i zlatni prsten s ugraviranim hrvatskim grbom, a njegovu momku jatagan i srebrni prsten s ugraviranim hrvatskim grbom.
Sinjska alka, danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi koje se svake godine, u mjesecu kolovozu, održava u Sinju, gradiću u kopnenoj Dalmaciji, tridesetak kilometara na sjeverno od Splita.
Svaki alkar oblači starinsku vitešku odoru u najljepšem sjaju. Alkarska odora je bogata nošnja koju je nosio viši društveni sloj. Odora se sastoji od čojane dolame i hlača, svilenoga pasa, izvezenoga krožeta i košulje s majitama (filigranskim kopčama). Na glavi mu je kalpak od kunovine ukrašen bijelom perjanicom (čelenkom) od ždralova ili čapljina perja, o bedrima visi sablja, u ruci koplje, a na nogama crne kožne čizme s mamuzama, pri vrhu ukrašene srebrnim ili zlatnim galunima. Prije Alke alkari svake godine održavaju naporne vježbe u jahanju i gađanju kopljem. Dva natjecanja uoči Alke, Bara i Čoja, izazovu veliko zanimanje u Cetinskoj krajini. U starini, dobitnik Bare stjecao je pravo da za svoju stoku pokosi državnu livadu, tzv. baru; dobitnik Čoje dobivao je velik komad čoje, skupocjene tkanine za krojenje odjeće. No, za razliku od Alke, Bara i Čoja trče se u građanskim odijelima (jahače hlače, čizme i bijela košulja kratkih rukava). I za Baru i za Čoju ceremonijal je isti kao za Alku, samo što vojvoda ne drži svečani govor. U alkarskom natjecanju može sudjelovati najmanje 11, a najviše 17 najboljih alkara kopljanika, uključujući i alajčauša. U prošlosti su alkari umjesto košulje oblačili peturin, plastron od bijeloga pamučnog platna koji pokriva samo prsi. U novije vrijeme zamijenila ga je košulja s rukavima. Krožet je od tkanine ukrašene raznobojnim uzorkom grana i cvijeća. Pâs je svilen, a o bedru je ćorda (sablja).
Alkarski barjaktar, koji ne sudjeluje u natjecanju, u pratnji dvojice do šestorice pratitelja na konjima s isukanim sabljama, nosi barjak Viteškoga alkarskog društva s likom Gospe Sinjske. Alkari su krupni i plećati momci, kao simbol muškosti vole pustiti i brkove kojima se povezuju sa svojim pradjedovima i povijesnim junacima koji su obranili grad 1715. godine. Alkar u trku drži koplje u desnoj ruci, a kad se približi cilju na dvadesetak metara, usmjerava ga prema alci. Alkarsko je koplje od drveta i na vrhu mu se nalazi željezni šiljak dug oko 25 cm. Koplje je dugo 290-300 cm, a promjer mu je 32,9 mm. Sive je boje.
