Portal Veterani - Irena Hrstić ministrica zdravstva 2026

Objavio: Dražen Jurmanović | 14/05/2026

Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica

U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva Irena Hrstić osvrnula se na goruća pitanja hrvatskog zdravstva – od manjka medicinskih sestara i novog Zakona o sestrinstvu, preko administrativnog rasterećenja obiteljskih liječnika, pa sve do rješavanja lista čekanja i digitalne transformacije sustava.

ZAGREB, 13. svibanj 2026. – Hrvatski zdravstveni sustav nalazi se na prekretnici. Dok strukovne udruge upozoravaju na nedostatak od četiri tisuće medicinskih sestara, ministrica zdravstva Irena Hrstić poručuje kako Vlada ne samo da prepoznaje problem, već aktivno radi na sustavnim rješenjima koja će redefinirati ulogu sestrinstva u Hrvatskoj.

👉 Saznajte više – kliknite ovdje

Novi Zakon o sestrinstvu: „Krucijalan dokument koji desetljeće nije mijenjan“

Jedna od najvažnijih najava ministrice odnosi se na novi Zakon o sestrinstvu, čija je radna skupina već započela s radom. Ministrica ističe kako fokus Ministarstva na sestrinstvo nije prigodan, već svakodnevan.

„Gdje ćete veće promjene u sustavu za sestrinstvo od Zakona o sestrinstvu koji je u planu za ovu godinu? To je dokument koji desetljeće nije mijenjan, a sustav se, kroz školovanje i pružanje usluga, jako promijenio“, naglasila je Hrstić, dodajući kako je cilj jasno normiranje i prepoznavanje sestara u sustavu.

Kao konkretnu novost, ministrica je najavila skoro uvođenje sestrinskih savjetovališta na razini primarne zdravstvene zaštite, počevši od Splitsko-dalmatinske županije.

Financijska injekcija i digitalizacija: „Zaboravimo papir“

Od početka lipnja primarna zdravstvena zaštita dobiva 18% više sredstava, što će liječnicima obiteljske medicine, pedijatrima i ginekolozima omogućiti kupnju opreme poput holtera i EKG-a. Cilj je da se dijagnostika obavlja „na pragu“ pacijenta.

„Želimo da se rutinska dijagnostika desi u ambulanti, da pacijent ne mora prelaziti kilometre do bolnice. Trenutno dodjeljujemo skoro 60 milijuna eura upravo za opremu na razini primarne zaštite“, izjavila je ministrica.

Digitalizacija je, prema njenim riječima, ključni alat za transparentnost i kontrolu troškova, ali i za ekološki prihvatljiviji sustav.

„Moramo zaboraviti taj papir kao da postoji. Nalaz mora biti dostupan pacijentu i liječniku neovisno o tome je li napravljen na istoku Hrvatske ili kod privatnika, u javnoj ili privatnoj ustanovi. Digitalizacija i umjetna inteligencija ubrzat će procese dijagnostike“, poručuje Hrstić.

Liste čekanja i reorganizacija Hitne pomoći

Pitanje lista čekanja ministrica ne pokušava uljepšati, ali naglašava da se radi o globalnom izazovu s kojim se muče i zemlje poput Norveške ili Italije. Ipak, ističe da su „vremensko-kadrovski normativi“ idući veliki zadatak.

„Usudimo se rješavati ono što se godinama izbjegavalo. Želimo da svaki specijalistički nalaz završava rečenicom: ‘Potrebno je učiniti pretragu X u vremenu X’. To je ono što pacijenti i udruge s pravom traže“, jasna je ministrica.

Najavila je i dokument o reorganizaciji hitne medicinske službe koji bi u javno savjetovanje trebao krenuti u roku od mjesec dana. Cilj je jasna trijaža – da se točno zna što je životna ugroženost, a što pripada drugim razinama skrbi.

Poruka građanima: „Sustav je spreman“

Na kraju, osvrnuvši se na globalne zdravstvene rizike poput hantavirusa, ministrica je umirila javnost naglasivši da je rizik nizak, a hrvatska epidemiološka služba i Klinika za infektivne bolesti u stalnom kontaktu s europskim kolegama.

„Hrvatski zdravstveni sustav je i otporan i stručan. Gradimo povjerenje i molim građane da budu sigurni u naš sustav“, zaključila je ministrica Hrstić.