Zagreb, 14, veljače 2025. – Danas je u Hrvatskom saboru održana rasprava o prijedlogu Zakona o kritičnoj infrastrukturi, koji se nalazi u prvom čitanju. Prijedlog zakona predstavila je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin, naglasivši njegovu važnost za usklađivanje s europskim direktivama, ali i prilagodbu nacionalnim sigurnosnim potrebama.
Što donosi novi zakon?
- Bolju koordinaciju između državnih tijela i sektora ključnih za funkcioniranje društva, uključujući energetiku, zdravstvo, promet, financije, vodno gospodarstvo, digitalnu infrastrukturu te novododane sektore – znanost, obrazovanje, kulturu i medije.
- Jačanje otpornosti kritične infrastrukture na cyber napade, klimatske promjene i druge sigurnosne prijetnje.
- Uvođenje preciznijih procedura za identifikaciju i zaštitu kritičnih subjekata, uz obvezu suradnje s europskim sigurnosnim institucijama.
Zašto je zakon važan?
U vremenu sve češćih kibernetičkih napada i ekoloških prijetnji, zaštita ključnih sustava postaje prioritet. Hrvatska, kao i druge članice EU, suočava se s transnacionalnim prijetnjama koje ne poznaju granice. Novi zakon stvara okvir za bržu razmjenu informacija i jaču međudržavnu suradnju u prevenciji i odgovoru na sigurnosne incidente.
još 2016. godine donesen je pravilnik o metodologiji izrade, analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura kojim su se već tada utvrdile smjernice, kriteriji i mjerila za identifikaciju kritičnih infrastruktura. I analizu rizika poslovanja kritičnih infrastruktura te su već tada, dakle 2. I šesnaeste utvrđeni nositelji obveze nositelja izrade, analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura Sljedeći dokument koji je bitan je 20.-tog ožujka 2024. godine kad je vlada donijela odluku o potvrđivanju identificiranih nacionalnih ali kritičnih infrastruktura. Prvi put su države članice dobile uputu od strane Europske unije 2018 godine, ali i obvezu zajedničke suradnje razmjene podataka, ali i utvrđivanja nacionalnih kontakt točaka.
Tijekom saborske rasprave o novom prijedlogu Zakona o kritičnoj infrastrukturi povela se žustra debata o učestalosti procjene rizika i otpornosti ključnih sektora. Zastupnica Marija Lugarić upozorila je na razliku između formulacije u europskoj direktivi i hrvatskom zakonu, istaknuvši da procjena rizika treba biti provođena prema potrebi, a ne samo jednom u četiri godine.
Državna tajnica Irena Petrijevčanin složila se da bi učestalost procjena trebala biti češća, pogotovo u kontekstu kibernetičke sigurnosti. “Četiri godine u današnje vrijeme ne drže vodu, čak ni dvije nisu dovoljne. Privatni sektor već provodi redovite testove sigurnosti, a država mora slijediti taj primjer,” poručila je.
Zastupnik Ivan Račan postavio je pitanje o preciznosti naziva zakona, sugerirajući da bi “Zakon o otpornosti kritične infrastrukture” bio prikladniji. Državna tajnica odgovorila je kako je širi naslov uvijek bolji izbor s obzirom na kompleksnost izazova s kojima se suočavamo. “Mislim da je pitanje naslova možda i najmanje bitno, iako ako gledamo sintaktički i semantički, onda je uvijek bolje sadržajno..”
Zastupnik Ivan Bugarin pozdravio je prijedlog zakona i pitao hoće li u procese biti uključene lokalne i regionalne vlasti. Državna tajnica potvrdila je njihovu važnu ulogu, posebno u kontekstu klimatskih promjena i potencijalnih kibernetičkih prijetnji.
Raspravu je dodatno zaoštrila zastupnica Rada Borić, upozorivši na opasnosti outsourcinga sigurnosnih usluga privatnim tvrtkama, podsjetivši na nedavni napad na KBC Rebro. “Tko je odgovoran kad se dogodi hakerski napad – privatna tvrtka ili država?” pitala je. Državna tajnica odgovorila je kako su odgovorni pravni subjekti jasno definirani, ali su neki podaci klasificirani radi zaštite nacionalne sigurnosti.
Nadzor provedbe zakona također je bio tema diskusije. Zastupnica Marijana Puljak istaknula je nedavni sigurnosni incident u Hanfi i upitala tko kontrolira zaštitne mjere u institucijama. Državna tajnica pojasnila je da je nadzor u nadležnosti MUP-a i Ravnateljstva civilne zaštite, u suradnji s drugim tijelima.
Završnu riječ imala je zastupnica Dubravka Lipovac Pehar, koja je pitala imamo li dovoljno stručnog kadra za provedbu zakona. Državna tajnica priznala je da je javni sektor često sporiji u prilagodbi od privatnog, ali je naglasila da će se institucije morati uskladiti s novim zakonodavnim okvirom.
Ostaje za vidjeti hoće li se u drugom čitanju uvažiti prijedlozi za precizniju formulaciju i učestalije sigurnosne provjere.
Što mislite o ovom prijedlogu zakona? Hoće li Hrvatska njime ojačati svoju sigurnost? Podijelite svoje mišljenje u komentarima!
