Oružane snage Republike Hrvatske nisu samo temeljna obrambena institucija, već i jedan od ključnih instrumenata zaštite nacionalnih interesa i suvereniteta. Kao stup državne sigurnosti, one ne samo da štite teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Republike Hrvatske, već simboliziraju i snagu, samopouzdanje te sposobnost samostalnog djelovanja u sve složenijem međunarodnom okruženju.
Uloga i misija Oružanih snaga RH
Prema Ustavu, Oružane snage Republike Hrvatske imaju eksplicitnu dužnost očuvanja nacionalne sigurnosti, odvraćanja potencijalnih agresora te zaštite državnih granica. U uvjetima neposredne ugroze ili rata, OS RH imaju jasno definirane zadaće:
- Brzu mobilizaciju i raspored snaga u slučaju političko-sigurnosne nestabilnosti,
- Povećanje stupnja borbene spremnosti za odvraćanje agresivnih prijetnji,
- Zaustavljanje prvog udara napadača i stvaranje uvjeta za obranu,
- Aktivnu obranu i ofenzivne operacije protiv agresorskih snaga,
- Neutralizaciju agresora i izbacivanje neprijateljskih postrojbi s hrvatskog teritorija.
U ekstremnim situacijama unutar države, poput terorističkih napada ili oružanih sukoba koji ugrožavaju suverenost, angažman Oružanih snaga bit će moguć samo u strogo definiranim zakonskim okvirima.
Povratak obveznog vojnog roka: Nova stvarnost za mlade Hrvate
Nakon 16 godina ukidanja, Hrvatska vraća obvezni vojni rok. Prema najavama ministra obrane Ivana Anušića iz prve sredine 2024. godine, vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala je stupiti na snagu početkom ove godine, da bi ove godine najavio da je planirano da prva generacija regruta krene s obukom već u rujnu ili listopadu ove godine.
Prema sadašnjim planovima, vojni rok trajat će dva mjeseca, što je mjesec dana kraće od ranijih predviđanja. Ročnici će proći obuku u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi,( Iako je prvobitna priča bila kako će se obuka provoditi u Sinju umjesto na Slunji ) a država planira kroz jednu generaciju obučiti oko 5.000 mladih vojnika. Za ovu svrhu, predviđeni trošak iznosi oko četiri milijuna eura po generaciji, a ukupno će ih biti pet u jednoj godini. To je ukupnog troška od dvadeset milijuna eura. Osim vojne obuke, ročnici će primati naknadu od 900 eura mjesečno, a služenje bi im se moglo računati u radni staž.
Priziv savjesti: Pravo ili obveza?
Pitanje priziva savjesti ponovno dolazi u fokus javnosti. Godine 2008., kada je vojni rok još bio na snazi, čak 90% mladih koristilo je pravo na priziv savjesti. Ustav Republike Hrvatske jamči pravo na priziv savjesti svim građanima, a ono je regulirano i Zakonom o obrani te Zakonom o civilnoj službi.
Priziv savjesti omogućava pojedincima da iz moralnih, etičkih ili vjerskih razloga odbiju služiti vojni rok. Međutim, oni koji iskoriste ovu mogućnost morat će se uključiti u civilnu službu, što može podrazumijevati rad u zdravstvenim, socijalnim ili drugim javnim ustanovama.
Dok se politička stranka Možemo! protivi uvođenju obveznog vojnog roka, zagovarajući jačanje profesionalne vojske i dobrovoljne obuke, Ministarstvo obrane uvjereno je da je ovaj potez nužan za sigurnost države i jačanje obrambenih kapaciteta.
Budućnost obrane Hrvatske
Hrvatska se nalazi na prekretnici sigurnosne politike. Povratak obveznog vojnog roka izazvao je žustru raspravu među mladima, političarima i stručnjacima. Hoće li nova generacija prihvatiti ovu odgovornost ili će ponovno posegnuti za prizivom savjesti? Kako će se ova odluka odraziti na obrambene kapacitete zemlje? S obzirom na izazove suvremenog svijeta, jedno je sigurno – sigurnost nacije ostaje prioritet.
