Izvanredni summit čelnika država članica EU-a mogao bi označiti prekretnicu u stvaranju obrambene unije, dok postaje sve jasnije da Europa više ne može računati na Sjedinjene Države kao glavnog jamca sigurnosti. Fokus summita bit će jačanje europske obrane i nastavak potpore Ukrajini, a poseban naglasak stavljen je na financiranje i koordinaciju vojnih kapaciteta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sudjelovat će na summitu pod pritiskom SAD-a da prihvati prekid vatre bez konkretnih sigurnosnih jamstava, dok unutar EU-a raste svijest o potrebi dugoročne samostalnosti u obrambenim pitanjima.
NJEMAČKI PREOKRET, FRANCUSKO NUKLEARNO JAMSTVO
Njemačka je najavila povijesni iskorak – dogovoren je izvanproračunski fond od 500 milijardi eura za obranu i konkurentnost, što pokazuje ozbiljnost Berlina u osnaživanju europskih obrambenih kapaciteta. Paralelno, francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je pitanje upotrebe francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu kontinenta od prijetnji iz Rusije, što bi moglo značiti korjenitu promjenu sigurnosne arhitekture Europe.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ambiciozan, ali još uvijek nejasan plan povećanja europske potrošnje na obranu za čak 800 milijardi eura, uključujući zajmove od 150 milijardi eura za kupnju oružja i tehnologije.
RASKOL U EU: MAĐARSKA I SLOVAČKA KOČE ODLUKE
Prije početka summita, veleposlanici država članica pokušavaju usuglasiti završni tekst zaključaka, ali Mađarska i Slovačka ostaju pri svojim zahtjevima. Slovačka traži da se u dokumentu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska inzistira na drukčijem pristupu prema Kijevu, upozoravajući na nepremostive razlike. Odluka ostalih čelnika ovisi o tome hoće li se naći kompromis s ove dvije države.
BALTIČKE DRŽAVE ZAHTIJEVAJU BRZU AKCIJU
Latvijski premijer naglasio je kako je nužno hitno povećanje izdvajanja za obranu. “Očekujem brze akcije i jasne odluke. Latvija već sada izdvaja 2,45% BDP-a za obranu, ali potrebna nam je fleksibilnost u proračunskim izdvajanjima kako bismo osnažili vojnu industriju. Bez snage, neće biti trajnog mira,” poručio je.
Baltik smatra da Europa mora poslati snažan signal obrambenoj industriji kako bi osigurala kontinuitet proizvodnje i opremanja. Istaknuta je i važnost inicijative “Buy European”, no zasad ne postoji jasan plan raspodjele sredstava.
HRVATSKA PODIJELJENA: MILANOVIĆ I PLENKOVIĆ NA RAZLIČITIM POZICIJAMA
Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković razgovarali su o zauzimanju stava Hrvatske na summitu. Milanović je istaknuo pet ključnih točaka, uključujući potrebu za diplomatskim rješenjem rata u Ukrajini, izbjegavanje sudjelovanja hrvatskih vojnika u operacijama na ukrajinskom teritoriju te osiguranje da financijska pomoć Ukrajini ne ugrozi standard građana Hrvatske.
“Podržavamo inicijative za jačanje europske sigurnosti, ali bez štete za Hrvatsku vojsku i ekonomske interese građana,” poručio je Milanović, naglasivši potrebu sazivanja Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost.
Summit u Bruxellesu mogao bi postaviti temelje buduće europske sigurnosne arhitekture. Ključno pitanje ostaje: može li se EU brzo dogovoriti i djelovati kao jedinstvena snaga ili će unutarnje podjele ponovno oslabiti njezine ambicije?
