Split, 03. prosinac 2024. – Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv okrivljenika (1961.), državljanina Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zbog sumnji na počinjenje teških ratnih zločina. Optužnica, podignuta 14. studenoga 2024., tereti ga za kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika prema Osnovnom krivičnom zakonu Republike Hrvatske.
Sumnje su usmjerene na razdoblje od travnja 1993. do travnja 1994. godine, tijekom oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine (ABIH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Bosni i Hercegovini. Okrivljenik, tada zapovjednik I. brigade HVO-a Knez Domagoj Nedjeljka Obradovića (63), prema navodima optužnice, nije spriječio, niti kaznio zločine koji su počinjeni nad civilnim bošnjačkim stanovništvom i ratnim zarobljenicima u logorima Dretelj i Gabela na području općina Stolac i Čapljina.
Prema dostupnim informacijama, okrivljenik je imao zapovjednu odgovornost i svjesno je propustio spriječiti nehumana postupanja koja su uključivala prisilno raseljavanje, zatočenje, fizičko i psihičko zlostavljanje te prisilni rad. Optužnica ga tereti da je svjesno prepuštao svojim podređenima da provode te radnje, kršeći odredbe Ženevskih konvencija iz 1949. godine i Dopunskog protokola iz 1977. godine, koje su osnovna pravila zaštite civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.
“Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne. Samim time okrivljenik je pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva, koji su počinjeni u inkriminiranom vremenu, ” stoji u objavi DORH-a.
Optužnica iz Splita donosi sjećanje na bolnu prošlost i opominje na važnost suočavanja s njom. U srcima mnogih građana odjekuje pitanje: kako osigurati pravdu za one koji su izgubili svoje domove, dostojanstvo, pa čak i život u vrtlogu rata? Domovina mora ostati odlučna u očuvanju ljudskih prava i digniteta svih svojih građana, bez obzira na povijesne okolnosti.
Uloga pravosudnih institucija u ovom procesu je ključna. Svaka podignuta optužnica, svako suđenje, svaka presuda jesu koraci prema društvu koje istinski poštuje vladavinu prava. Pravda možda nije brza, ali mora biti neumoljiva.
Ova optužnica je podsjetnik da ratni zločini ne zastarijevaju, a odgovornost za njih ostaje trajna.
