ZAGREB, 12- lipanj 2025. – U Hrvatskom saboru danas se razvila žustra rasprava o prijedlogu izmjene Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Raspravu je otvorio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Ivan Malenica, koji je predložio izmjene koje uključuju novi naziv Vijeća i promjenu dinamike podnošenja izvješća – umjesto dvaput godišnje, jednom godišnje.
“Cilj je nastaviti kontinuirano i strateški unapređivati sustav antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj,” rekao je Malenica u svom izlaganju. Istaknuo je kako se donošenjem ove odluke Nacionalno vijeće usklađuje s važećom Strategijom sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030., a sve kako bi se povećala učinkovitost u nadzoru provedbe antikorupcijskih mjera.
KUJUNDŽIĆ: “Zašto povjerenstva ne funkcioniraju?”
No ubrzo nakon toga počele su stizati replike, a prva je stigla od zastupnika Ante Kujundžića, koji je upozorio na čestu pojavu korupcijskih afera i nedostatak konkretnih rezultata rada povjerenstava i vijeća.
“Imamo projekcije Europske komisije koje Hrvatskoj predviđaju 11 i pol milijardi eura godišnje. A što mi s tim radimo? Jučer nova afera. Što vi možete reći iz vlastitog iskustva – zašto ta tijela ne funkcioniraju kako bi trebala?” upitao je Kujundžić, pozivajući na dublje reformske zahvate u sustavu.
Malenica je uzvratio naglašavanjem preventivnog karaktera Strategije te uloge Ministarstva pravosuđa i uprave u pripremi i provedbi akcijskih mjera. Poseban naglasak stavio je na važnost edukacije i podrške neovisnim institucijama, kao što je državno odvjetništvo.
OREŠKOVIĆ: “Ova strategija je farsa!”
Zastupnica Dalija Orešković nije štedjela riječi kritike. U svom istupu upozorila je kako nije problem u nazivu Vijeća, već u njegovim ovlastima, odnosno njihovom izostanku.
“Imamo situaciju gdje je vladajuća stranka pravomoćno osuđena za korupciju, a onda ista ta stranka donosi Strategiju suzbijanja korupcije. To je, blago rečeno, kamilica. A Nacionalno vijeće prati njezinu provedbu – čega točno? Ovo je sve jedna velika farsa”, istaknula je Orešković, pitajući se gdje su konkretni alati i moć tog tijela da nešto promijeni.
Malenica je odgovorio da je Strategija usvojena od strane Sabora, a njena provedba prati se višestruko – i kroz Nacionalno vijeće i kroz redovna izvješća Vlade. “Određeni pomaci postoje,” rekao je.
AHMETOVIĆ: “Vijeće nije radilo jer Jandroković nije raspisao natječaj”
Oštru kritiku uputila je i SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović, koja je istaknula da Vijeće cijelu 2022. godinu nije ni funkcioniralo jer predsjednik Sabora nije raspisao natječaj za vanjske članove.
“Kako možete tvrditi da je Vijeće pratilo provedbu strategije, kada se godinu dana nije ni konstituiralo? Je li razlog taj što bi inače HDZ-ovci manje žderali i kupovali aute rodbini javnim novcem?” upitala je Ahmetović, referirajući se na brojne afere koje su pratile pojedine dužnosnike.
Malenica je odgovorio s dozom ironije: “Možda se čekalo da SDP dobije građevinsku dozvolu… Šalu na stranu – vjerujem da će ove izmjene unaprijediti rad Vijeća i da ćete sada svoju dužnost odgovorno obnašati.”
GRMOJA: “Vijeće treba veće ovlasti”
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja, bivši predsjednik Antikorupcijskog vijeća, ustvrdio je da unatoč slabim ovlastima, Vijeće može imati konkretan učinak, podsjećajući na slučaj zviždača iz Ministarstva vanjskih poslova.
“Vratili smo čovjeka koji je razotkrio korupciju na posao. Bez nas to se ne bi dogodilo. Svi znamo da je ministar Grlić Radman lagao o poslovima u veleposlanstvima. Vijeće je izvršilo pritisak, sud je potom reagirao”, rekao je Grmoja, zatraživši stanku u ime Kluba Mosta.
Malenica mu je uzvratio da je službenik vraćen odlukom suda, a ne Vijeća, te istaknuo da Vijeće ne utvrđuje kaznena djela. “Njegova uloga je savjetodavna – ono analizira i prati provedbu strategije,” poručio je ministar.
KLJUČNA PITANJA OSTAJU BEZ ODGOVORA
Rasprava o izmjenama Odluke o Nacionalnom vijeću ponovno je otvorila duboko pitanje – ima li Hrvatska stvarni politički kapacitet za borbu protiv korupcije, ili je riječ o pukoj birokratskoj formi bez suštine? Dok jedni pozivaju na jačanje prevencije i edukacije, drugi upozoravaju da sustav ne funkcionira jer mu nedostaje političke volje i institucionalne neovisnosti.
Iako su izmjene predložene kao tehnička usklađivanja s postojećom strategijom, rasprava je jasno pokazala da borba protiv korupcije u Hrvatskoj ostaje najosjetljivija politička tema – oko koje se vodi više bitaka na riječima nego na djelima.
