Josip Jelačić rođen je 16. listopada 1801. godine u Petrovaradinu, u Srijemu (tada dio Vojne krajine, danas u Srbiji), a kršten je isti dan u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu, Otac Franjo, bio je podmaršal austrijske vojske, i zapovjednik slavonske Vojne krajine. Majka mu je bila Ana Jelačić, djevojačkog prezimena Portner.
Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz Like i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, svećenici, prosvjetitelji, dobrotvori i pisci.
Od 1819. godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja.
Vojna karijera započela je u Galiciji, kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji kojom je zapovjedao barun Vinko Knežević, ujak njegove majke Ane. Vojnu službu nastavlja u Beču, Galiciji, Ogulinu, Drežniku, Italiji, te se vraća u Ogulin. Dok je službovao u Ogulinu, često je je svraćao u Zagreb u posjet majci i prijateljima.
Imenovanje za Bana
Dekret o imenovanju baruna Josipa Jelačića banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije izdan je 23. ožujka 1848. godine od strane cara Ferdinanda I. (V.) Habsburgovac . S obzirom na sporost tadašnjih komunikacija, Jelačić je za svoje imenovanje saznao tek tri dana kasnije – 26. ožujka 1848. – i to u mjestu Lekeniku. Svečano ustoličenje baruna Josipa Jelačića za bana Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obavljeno je 5. lipnja 1848. godine na Katarininom trgu na Gornjem gradu u Zagrebu.
Postignuća
Jelačić je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.
Jelačić je ostao na poziciji bana do 1859. godine. Njegova ostavština i dalje živi u srcima Hrvata, a njegova postignuća ostaju neizbrisiv dio hrvatske povijesti.
