Zagreb, 3. lipnja 2025. – Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić predstavio je u utorak u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o obrani za 2024. godinu, čime je Vlada Republike Hrvatske ispunila zakonsku obvezu prema Zakonu o obrani. Izvješće je prethodno jednoglasno podržao saborski Odbor za obranu.
Pred zastupnicima u Hrvatskom saboru, ministar Anušić istaknuo je ključna postignuća u modernizaciji obrambenog sustava, jačanju međunarodnog ugleda Republike Hrvatske unutar NATO-a i Europske unije, te znatna ulaganja u ljudski potencijal i vojnu infrastrukturu.
Hrvatska – vjerodostojan partner u globalnoj sigurnosti
Hrvatska vojska, kao pouzdan i aktivan član međunarodne obrambene zajednice, tijekom 2024. godine sudjelovala je s ukupno 960 pripadnika u međunarodnim misijama i operacijama, među kojima je njih čak 928 bilo angažirano u NATO-ovim misijama diljem svijeta. Na taj način Hrvatska nastavlja potvrđivati svoju predanost očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.
„Naša obrambena politika temelji se na jasnim strateškim ciljevima, snažnoj suradnji s partnerima te na stalnom ulaganju u vojnika, opremu i sustave. Hrvatska vojska danas je respektabilna snaga u euroatlantskom prostoru“, poručio je ministar Anušić.
Povećanja proračuna i ispunjeni NATO ciljevi
Obrambeni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu iznosio je 1,27 milijardi eura, a za 2025. godinu planirano je povećanje na 1,5 milijardi eura. Usporedbe radi, to je povećanje od gotovo 185 % u odnosu na 2016. godinu.
Hrvatska je početkom 2025. godine dosegnula NATO-ovu smjernicu izdvajanja 2 % BDP-a za obranu, uz dodatno povećanje ulaganja u modernizaciju i opremanje na gotovo 30 % ukupnog proračuna – značajno iznad minimalnog praga od 20 %.
Ključni projekti modernizacije
Među brojnim investicijama ističu se:
- nastavak isporuke višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale u suradnji s Francuskom,
- sklapanje ugovora o nabavi dodatnih 8 helikoptera Black Hawk vrijednih 253,4 milijuna eura,
- modernizacija radarskih sustava FPS-117 i nabava 6 besposadnih letjelica Bayraktar,
- dovršetak modernizacije borbenih vozila pješaštva Bradley (62 od planiranih 89 vozila),
- opremanje kratkodometnim protuzračnim sustavima i terenskom bolnicom ROL 2B,
- te nabava novih obalnih ophodnih brodova i čamaca.
U tijeku su i pripreme za zajedničke europske nabave borbenih tenkova Leopard 2A8, haubica CEZAR te višestrukih raketnih sustava HIMARS.
Briga o vojniku – povijesno povećanje plaća i uvjeta
U središtu obrambene politike nalazi se i vojnik. Tijekom 2024. godine provedene su ključne mjere:
- povećanje koeficijenata za obračun plaće djelatnim vojnim osobama za 30 % – prvo takvo povećanje od 2008. godine,
- povećanje naknada za stražu, dežurstva i terenski rad za 50 %,
- povećanje dnevnica za međunarodne misije za 20 %,
- povećanje stipendija za kadete za 50 %, uz uvođenje stipendija za srednjoškolce,
- povećanje naknade za ročnike s 700 na 900 eura u ožujku 2024., te na 1000 eura u 2025.
Pritom je 2024. godine u Hrvatsku vojsku primljeno 512 vojnika, 141 dočasnik i 141 časnik. Promaknuto je ukupno 509 vojnih osoba.
„Naš cilj je stvoriti uvjete dostojne profesionalnog vojnog poziva. Briga o vojnicima nije samo zakonska, već i moralna obveza“, poručio je ministar obrane.
Obrazovanje i civilna potpora
Kao temelj buduće vojne izvrsnosti, Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” nastavilo je razvijati obrazovne programe za časnike i državne službenike. U tijeku je prijenos studijskih programa “Vojno pomorstvo”, “Vojno inženjerstvo” i “Vojno vođenje i upravljanje”.
Uz to, Hrvatska vojska i dalje pruža potporu civilnim institucijama i građanima – od gašenja požara, preko potrage i spašavanja, do obrane od poplava. U Baranji je pokrenut projekt “Beli Manastir” kojim se vojska sustavno vraća u istočne krajeve zemlje.
Strategija i razvojni plan za budućnost
U 2024. izrađeni su i dva ključna strateška dokumenta: nova Strategija obrane Republike Hrvatske te Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH, koji su prošli raspravu na Vijeću za obranu i upućeni u saborsku proceduru.
Ovi dokumenti definiraju smjer razvoja obrambenog sustava do 2035. godine, s naglaskom na interoperabilnost, kibernetičku sigurnost, ulaganje u nove tehnologije te očuvanje nacionalne i međunarodne stabilnosti.
Foto: MORH/ J. Kopi
