Knez Branimir i prvo priznanje Hrvatske

Povijesna prekretnica: Kako je knez Branimir diplomatskim umijećem osigurao prvu neovisnu hrvatsku državu

Godine 879. knez Branimir povukao je povijesni potez kojim je Hrvatsku trajno okrenuo prema Zapadu. Njegovom spretnom diplomacijom, papa Ivan VIII. blagoslovio je hrvatski narod, čime je naša domovina ostvarila svoj prvi međunarodni suverenitet i prestala biti vazalna država.

Nezadovoljni takvim smjerom, hrvatski velikaši predvođeni Branimirom podižu ustanak. Zdeslav je svrgnut, a Branimir preuzima vlast uz jasnu vanjskopolitičku viziju – raskid s Bizantom i odlučno okretanje prema Zapadu, odnosno Rimskoj crkvi.

Blagoslov na blagdan Uzašašća – čin vrhovnog autoriteta

Ključni trenutak ove povijesne drame odigrao se upravo na današnji dan, na blagdan Uzašašća (Spasova), 21. svibnja 879. godine. Tijekom svete mise na oltaru sv. Petra u Rimu, papa Ivan VIII. podigao je ruke i svečano blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i hrvatsku zemlju.

U srednjem vijeku, papin blagoslov nadilazio je okvire vjerskog obreda. On je predstavljao vrhovni pravni i politički autoritet tadašnjeg svijeta. Papino priznanje značilo je da Branimir ima neosporan legitimitet te da njegova država postaje suveren međunarodni subjekt, slobodan od vazalnog odnosa prema Francima ili Bizantu.

Pisani dokaz državnosti stiže u lipnju

Iako se sam čin blagoslova dogodio u svibnju, pismena potvrda uslijedila je 7. lipnja iste godine. Papa je tada uputio tri povijesna pisma koja predstavljaju temelj hrvatske diplomacije:

Knezu Branimiru: Papa ga oslovljava kao “dragog sina”, obećava mu zaštitu i službeno priznaje njegovu vlast nad Hrvatskom.
Ninskom biskupu Teodoziju: Njemu se pripisuje ključna uloga Branimirovog izaslanika u Rimu. Teodozijeva diplomacija bila je presudna za uspostavljanje izravne veze između hrvatskog dvora i Svete Stolice.
Hrvatskom kleru i narodu: Pismo u kojem ih papa poziva na vjernost Rimu i novom vladaru.

“Kad smo naime na dan Uzašašća Gospodnjega služili misu na žrtveniku sv. Petra, digli smo ruke uvis i blagoslovili tebe i sav narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati…” – Izvadak iz povijesnog pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru

Doba gospodarskog i kulturnog procvata

Posljedice Branimirove usmjerbe bile su dalekosežne. Hrvatska se čvrsto i trajno vezala uz zapadno kršćanstvo, što je odredilo kulturni i civilizacijski krug kojem hrvatski narod pripada do danas, dok Ninska biskupija dobiva na iznimnoj važnosti.

Razdoblje Branimirove vladavine ostalo je zapamćeno kao iznimno mirno, bez većih ratnih sukoba, što je omogućilo neviđen gospodarski i kulturni procvat. Diljem zemlje zidale su se brojne crkve, a knez je iza sebe ostavio niz kamenih natpisa. Među njima se posebno ističe onaj u Šopotu kod Benkovca, gdje je prvi put u kamenu uklesano ime “Hrvat” (Dux Chroatorum).

U spomen na ovaj monumentalni diplomatski uspjeh kneza Branimira i biskupa Teodozija, moderna Republika Hrvatska 7. lipnja obilježava Dan hrvatske diplomacije. To je trajni podsjetnik na činjenicu da je hrvatska država svoje prvo međunarodno priznanje izborila upravo spretnom diplomacijom i strateškim vizionarstvom na razmeđu tadašnjih svjetskih sila.

Dražen Jurmanović