Nakon višemjesečne borbe u Bosanskoj Posavini, na današnji dan prije 31. godinu, pao je Bosanski Brod.
Pad Bosanskog Broda doveo je do egzodusa hrvatskog i bošnjačkog naroda iz Bosanske Posavine. Preko 8.000 stanovnika Bosanske Posavine napustilo je svoje domove i prešlo preko Save na Hrvatsku stranu.
Poslije pada Bosanskog Broda pojavile su se optužbe o dogovorenom ratu i prodaji teritorija, ali do danas nije u potpunosti razjašnjen uzrok pada Bosanske Posavine. O cijelom događaju tog vremena Jerko Zovak napisao je knjigu “kako je pala Bosanska Posavina”.
Agresor je već u ožujku 1992. započeo s osvajanjem teritorija; zauzet je Bosanski Šamac, Modriča i Brčko. Hrvatsko-muslimanske postrojbe su tijekom travnja oslobodile veliki dio Bosanske Posavine, oslobodile Modriču i presjekle koridor. Srbi su nakon toga okupili dva korpusa i pokrenuli operaciju „Koridor-92“.Bosanska Posavina bila je za Hrvate važan prostor jer su tamo živjeli (41% od ukupnog broja) i za obranu Republike Hrvatske.
Ono što se treba naglasiti, Bosanska Posavina za Srbe bio je vrlo važan cilj, jer bi ovladavanjem tim područjem uz Savu imali direktan koridor koji bi povezivao Srbiju sa svim okupiranim područjima od Bosne do Hrvatske. Stoga je agresija ‘Jugoslavenske narodne armije’, srpskih pripadnika Teritorijalne obrane te domaćih i iz Srbije i Crne Gore angažiranih paravojnih formacija na općinu Bosanski Brod počela još u ožujku 1992. godine.
Bitka je započela dva dana prije kada su prije svega, započeli topničku pripremu koja se nastavila s minobacačima prema položajima u prostoru Gornjih Koliba. U ranim jutarnjim satima 5. listopada, zapovjedano je da se napusti položaj Gornjih Koliba, a koje je pokrivala 101 br. HVO i 108. br. HV-a.. Nakon par sati, postrojbe su se povukle 3,5 km prema Slavonskom Brodu, do mjesta Kričanovo. Jedan dio (3./108. br.HV) bataljuna se povukao od Šljunkare do trigonometra 87,4 u Kolibama Donjim i kanala Ukrinac, sebi štitio bok u dužini od oko 300 m. Jedan dio ljudi je iz 101. br. HVO bio razveden, od njih istih (3. bataljun 108.), kanalom do oko 150 m blizu mosta koji dijeli Kričanovo i Kolibe Donje.
Četnici su već u međuvremenu bili došli u Kričanovo u šumarak sjeverno od trigonometra 87,3 kod Katoličke kapele.
Druga grupa branitelja išla je prema južnom dijelu, desno od mosta. Četnici, koji su sa dva tenka došli u sokak Gavrića, oko 400 m južno od škole u Kričanovu, tada su počeli otvarati tenkovsku i pješadijsku vatru po našim leđima. Druga grupa četnika iz šumarka kod kapele je također počela djelovati. Jedan branitelj je poginuo, a 50 ih je ranjeno.
Linija na Ukrincu se pokušala formirati oko 08,00 (sati), a od dijela 101. HVO se zahtijevalo da izdrže do 09,00 (sati), za kada je najavljen ulazak 3. aktivne brigade HV, a čiji su dijelovi, na području Močila Donjih prema Kričanovu, zapravo došli oko 17,00 (sati).
Za sve ovo vrijeme položaji u Novom Selu i na zapadnom dijelu ratišta su pod kontrolom i tu uglavnom nema četničkih aktivnosti u jačem intenzitetu.
Tokom noći 05. na 06.listopada pješačke četničke jedinice i njihovi tenkovi nadiru prema gradu.
Četnici nadiru sa četiri pravca: sa puta B. Brod – Liješće; od Klaonice; iz Grede i na Sijekovac. Unatoč slaboj opremljenosti, jedan tenk hrvatskih branitelja uspijeva na trenutak zaustaviti neprijateljsko napredovanje, uništavajući dva neprijateljska tenka.
Bosanski Brod, četničke snage zauzimaju u 22:00, kada su se povukle sve jedinice HV-a i HVO-a.
Sve do kasnih noćnih sati neprijatelj je napadao na Slavonski Brod, a to je nastavio i u ponoćno vrijeme, kao i u rano jutro, a napade je nastavio i tijekom dana tako da je opća opasnost oglašavana 10-ak puta. Na grad je u tima napadima ispaljeno 70-ak razornih granata. Osim grada neprijatelj je napadao i sela G. i D. Bebrinu, Jaruge i Novi Grad na koje je ispalio oko 20 topničkih projektila. Osim napada na Slavonski Brod jake borbe vode se i na prilazima Bosanskom Brodu jer neprijatelj svim snagama nadire na taj grad kako bi ga osvojio. U večernjim satima to mu i uspijeva tako da se Bosanski Brod sada nalazi u četničkim rukama. Četnici iz osvojenog Bosanskog Broda pucaju iz snajpera tako da je putem Radio-Broda pučanstvo upozoreno da se ne kreće u blizini Save zbog opasnosti od snajperista.
U ratnim aktivnostima u zoni odgovornosti OG ‘Istočna Posavina’ (Odžačko – Derventsko – Bosanskobrodsko bojište, te Oraško – Samačko bojište) u vremenu od 01.04. do 06.10. 1992. godine gubici u ljudstvu su: poginulih 1261, ranjenih 2965 (teško) 3285 (lakše).
Na grad i općinu Slavonski Brod, iz pravca Bosanske Posavine poginulo je ukupno 116 civila, od čega 29 djece.
Iz 101. br. HVO „poginulo je 405, nestalo 25, a ranjeno 1210 pripadnika.
Iz 108. br. ZNG HV poginulo je ukupno 147, a nestalo pet pripadnika, od čega je u Bosanskoj Posavini stradalo njih 68 (46,2 %). Najviše izvora tvrdi kako je ranjen 751 pripadnika.
Iz 3/3’A’ br. HV-a poginulo je 95 pripadnika, od čega njih 29 u općini Slavonski Brod, a u Beglucima dva i Derventi jedan.
Do 7. listopada 1992., kada je srušen most na Savi, opća opasnost oglašena je 1.147, a zračna 365 puta.
(od 1. rujna 1991. do 7. listopada 1992. ispaljeno je 11.651 granata, među koje nisu ubrojene neeksplodirane granate ili one o kojima nije javljeno s terena), 14 raketa zemlja-zemlja tipa ‘luna’, izbacili mnogobrojne kasetne bombe, 130 teških bombi tzv. ‘krmača’, raketirali i mitraljirali naselja. Od osam dječjih vrtića, pogođeno je sedam, a od 65 osnovnih školo, pohođeno je 21 škola.
Iz BiH prema Hrvatskoj, u tom vremenu ratnih operacija, izbjeglo je od oko 250.000 civila,
Most na Savi koji dijeli Bosanski i Slavonski Brod, srušen je 7. listopada 1992. u 3:08 sati. Prilikom rušenja mosta nije korišten, mjesecima prije, postavljen eksploziv. Naime, “most je srušen novim eksplozivom, postavljenim neposredno prije njegova rušenja. Eksploziv je postavljen na vrh nosača mosta, kroz otvor koji je nastao od avionskih bombi.
Po navodima plusportala, most na Savi srušili su pripadnici inženjerije 157. i 108. brigade HV, Štoković i Tomakić, uz znanje i pomoć Specijalne policije Slavonski Brod, a da se ni danas ne zna po čijoj zapovjedi.
Ja imam jedan grijeh prema 108. brigadi, njenim zapovjednicima i vojnicima. U jednom izvješću predsjedniku Tuđmanu napisao sam ono što sam tada mislio da je istina, optuživši 108. brigadu Hrvatske vojske i 101. bosanskobrodsku da su kukavički napustili bojište, a sada vidim da sam imao tek djelomične informacije.
Ispričavam se sada svima. To su bile naše najbolje, najborbenije postrojbe. Ispričavam se i Štefaneku i Soriću, Oreškoviću… nisam bio u pravu, nisam tada sve znao – Posavinu smo izgubili uz 2000 mrtvih i 5000 ranjenih. Nemilosrdno se ginulo, ni jedan dan nije bio bez 10-20 mrtvih, 40-60 ranjenih. To su žrtve koje ne mogu opravdati nepromišljeni postupci.
stožerni general Petar Stipetić
Pročitajte više na: https://plur
14.00. sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, izdaje Zapovijed Zapovjedniku 3. brigade ZNG:
Zbog novonastale situacije, izvlačenje postrojbi HVO i HV sa šireg prostora obrane Bosanskog Broda i iz Bosanskog Broda, a s ciljem držanja užeg gradskog središta Bosanskog Broda.
ZAPOVIJEDAM
1. Hitno prebacite snage ojačanog bataljuna 3. ‘A’ br. ZNG u Bosanski Brod.
2. Snagama 3.’A’ br. ZNG organizirajte obranu na prilaznim putovima koji u Bosanski Brod izvode iz pravca Struga i pravca klaonice. Osloncem na desnu obalu rijeke Save
3. Izvršite zaprečavanje putova minskoeksplozivnim i fortifikacijskim sredstvima a otporne točke pojačajte sredstvima za protuoklopnu borbu.
4. Zapadno od Vas prilaze gradu brani 108. br. Hv. Za izvršenje zaprečivanja ispomoć 3. brigadi pružit će 37. inž. pont. bat.
5. Gotovost za izvršenje zapovijedi u 18.00 sati, 6. 10. 1992.
14,00 sati Zapovjednik OZ Osijek, brigadir Vinko Vrbanac, izdaje Zapovijed i Zapovjedniku 157. brigade HV:
Iz novonastale situacije, izvlačenje postrojbi HVO i HV sa šireg prostora obrane Bosanskog Broda i iz samog Bosanskog Broda, a s ciljem držanja mosta preko rijeke Save između Bosanskog i Slavonskog Broda kao i čuvanja lijeve obale rijeke Save u području Slavonskog Broda.
ZAPOVJEDAM
1. Odmah angažirajte sve snage 157. br. HV, koje nisu upotrijebljene u bosanskom dijelu Posavine za osiguranje mosta između Bosanskog i Slavonskog Broda.
2. Obranu organizirati na samom mostu, uzvodno i nizvodno od mosta s težištem na protuoklopnoj i protupješadijskoj, te protuzračnoj zaštiti mosta. Po svaku cijenu spriječiti eventualni prelazak neprijateljevih snaga preko mosta odnosno preko rijeke Save u širem području grada Slavonskog Broda
3. Uži prostor Bosanskog Broda brani 108. br. HV i dijelovi 3. br. ZNG
4. Gotovost za obranu u 18.00 sati 6. 10. 1992.”
