ZAGREB, 28. lipnja 2025. – Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih izazova suvremenog društva, a podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz najnovije publikacije „Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj 2025.“ otkrivaju zabrinjavajuće, ali i poticajne trendove. Dok se broj hospitalizacija i trajanje boravka u bolnicama smanjuje, sve se više pacijenata liječi u dnevnim bolnicama, što upućuje na promjene u pristupu liječenju psihičkih bolesti.
Najčešći uzroci hospitalizacija: alkoholizam, shizofrenija i depresija
U 2023. godini zabilježeno je 32.510 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, što čini 5,2 posto svih bolničkih prijema u Hrvatskoj. Mentalni poremećaji zauzimaju 10. mjesto po broju hospitalizacija, ali prednjače po duljini boravka u bolnici – čine čak 16,3 posto svih bolničkih dana.
Najčešće dijagnoze koje su dovele do hospitalizacija bile su poremećaji uzrokovani alkoholom (18,6 %), shizofrenija (najdulji boravak – 26,7 % svih dana hospitalizacije) te depresivni poremećaji, koji su u porastu.
Zabrinjavajuće je što su muškarci znatno češće hospitalizirani zbog alkoholizma, shizofrenije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), dok su žene dominantno hospitalizirane zbog depresije i shizoafektivnih poremećaja. Kod djece i mladih prisutne su izražene spolne razlike: među djecom mlađom od 10 godina češći su dječaci, dok u dobnoj skupini 10–19 godina prednjače djevojčice.
Skraćivanje hospitalizacija i smanjenje broja postelja
Unatoč velikom broju hospitalizacija, HZJZ bilježi trend smanjenja bolničkih kapaciteta – broj psihijatrijskih postelja u Hrvatskoj je u 2023. iznosio 3603, što je pad od gotovo 24 posto u odnosu na 1997. godinu. Najveći pad zabilježen je u specijaliziranim psihijatrijskim bolnicama, gdje je broj postelja pao za 43 posto.
Prosječno trajanje liječenja također se smanjilo – posebno u općim bolnicama, gdje sada iznosi 8,7 dana. Istodobno, iskorištenost postojećih kapaciteta varira od 61 do 78 posto, ovisno o vrsti ustanove.
U pozitivne trendove ubraja se i značajan porast broja psihijatara – s 244 u 1997. godini na 572 u 2023.
Depresija u porastu, dnevne bolnice sve važnije
Depresivni poremećaji sve su češći razlog hospitalizacija. U 2023. godini zabilježeno je 3413 slučajeva, a najčešće su hospitalizirane žene srednje dobi (40–59 godina). Također, veliki broj pacijenata liječi se u dnevnim bolnicama, što odražava suvremeniji pristup mentalnom zdravlju – s ciljem rehabilitacije, očuvanja socijalnih kontakata i smanjenja stigme.
Kod poremećaja reakcije na stres i poremećaja prilagodbe, hospitalizirano je 1937 osoba, s prosječnim boravkom od devet dana, uglavnom osoba srednje i starije dobi.
Shizofrenija i shizoafektivni poremećaji
Shizofrenija i shizoafektivni poremećaji i dalje čine velik dio bolničkog opterećenja. U 2023. hospitalizirane su 4332 osobe, od čega je 432 bilo prvi puta. Prosječno trajanje liječenja iznosilo je 61 dan. Prve hospitalizacije najčešće su se događale u dobi od 25 do 34 godine, a nešto su češće kod muškaraca.
Mentalni poremećaji i invaliditet
Mentalna i srodna oštećenja uzrok su čak 30 posto svih oblika invaliditeta u Hrvatskoj. Najčešće dijagnoze su organski mentalni poremećaji i shizofrenija.
Smrtnost i samoubojstva – crna statistika u padu
Mentalni poremećaji bili su uzrok 4,1 posto svih smrti u Hrvatskoj 2023. godine – ukupno 2089 preminulih, najviše zbog nespecificirane demencije, alkoholnih poremećaja i oštećenja mozga.
Samoubojstva su i dalje ozbiljan društveni problem. Iako su godinama bila vodeći uzrok smrti od ozljeda, u 2023. godini su pala na drugo mjesto – iza padova – s udjelom od 21,4 posto. Zabilježeno je 546 slučajeva samoubojstava (stopa 14,1 na 100.000 stanovnika). Muškarci čine više od 70 posto svih samoubojstava, a najčešći način izvršenja je vješanje (58,1 posto).
Zaključak: Mentalno zdravlje u fokusu, ali izazovi ostaju
Podaci HZJZ-a jasno pokazuju da se Hrvatska sve više prilagođava modernim modelima skrbi za mentalno zdravlje, s naglaskom na prevenciju, kraće hospitalizacije i liječenje u zajednici. No, izazovi i dalje ostaju – sve veći broj depresivnih poremećaja, visoka prevalencija alkoholizma te značajan broj samoubojstava i invaliditeta posljedica su složenih društvenih, ekonomskih i zdravstvenih faktora.
U narednim godinama, daljnje ulaganje u psihijatrijsku skrb, destigmatizaciju, prevenciju i edukaciju ostaje ključno za očuvanje mentalnog zdravlja nacije.
Izvor: Hina Foto: Housed
- Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
- Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje
- Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena
- Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine
- Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a
