Na današnji dan, 5. lipnja 1848. godine, prvi put je službeno upotrijebljena hrvatska trobojnica. Dogodilo se to malo više od mjesec dana nakon što je odluka o izgledu hrvatske nacionalne trobojnice objavljena u Gajevim Narodnim novinama.
Zapravo, radilo se o zastavi bana Josipa pl. Jelačića koja se i zavijorila povodom ustoličenja Josipa Jelačića na mjesto bana 5. lipnja 1848.
Zastava Hrvatske sastoji se od crvene, bijele i plave boje, raspoređene horizontalno. No, kako je došlo do odabira ovih boja i što one predstavljaju?
Povijest i nastanak:
- U dramatičnim revolucionarnim događajima 1848. godine, kada se očekivao rat s Mađarima, prepoznala se potreba stvaranja jedinstvene nacionalne zastave za Hrvatsku.
- Ban Josip Jelačić i njegovi suradnici odlučili su uzeti boje iz temeljnih grbova hrvatskoga kraljevstva kako bi stvorili zastavu koja će biti državotvorna i prihvatljiva za sve povijesne pokrajine.
Boje i simbolika:
- Crvena i bijela boja preuzete su iz povijesnog grba Kraljevine Hrvatske.
- Plava boja dolazi iz povijesnih grbova Kraljevina Slavonije i Dalmacije.
- U središte zastave postavljeni su združeni grbovi Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te je dodan i grb Velike Ilirije.
Dana 5. lipnja 1848. na Trgu sv. Katarine u Zagrebu odigrao se je čin svečanoga ustoličenja hrvatskoga bana Josipa Jelačića. Ban je od sredine 10. stoljeća bio uz kralja ili kneza najviši dostojanstvenik u hrvatskoj državi. Ustoličenje bana je bio preduvjet da bi banove odluke postale izraz vršenja banske vlasti. Prigodom ustoličenja, Josip Jelačić je primio i znakove banske vlasti koji su istodobno bili i simboli državnopravnog položaja Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
Uz žezlo i sablju, Jelačić je primio i zastavu, koja je prvi puta u povijesti bila trobojnica crven-bijeli-plavi s grbom Kraljevine na aversu. Ta je zastava sačuvana do danas i to prvenstveno zaslugom samoga bana Jelačića koji je oporučno, izrazivši svoju posljednju volju, zaželio da se sačuvaju njegovi „predmeti od vrijednosti (…) uspomene iz sudbonosnih godina 1848. i 1849.“ i to s „izričitom željom da ona bude najtočnije izvršena“. Zastava je danas kao i cjelokupna ostavština bana Jelačića, dio fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja.
Povijest upotrebe:
- Nakon gušenja revolucije, hrvatska trobojnica bila je zabranjena, ali od hrvatsko-ugarske nagodbe 1867. ponovno je u službenoj upotrebi.
Kada je 1918. hrvatski narod ušao u Kraljevinu SHS (kasnije Jugoslavija), hrvatska zastava s obrnutim rasporedom boja postala je zastavom nove države.
Isto se ponovilo 1943., kada su odlukom AVNOJ-a trobojnice, ali s crvenom petokrakom zvijezdom, potvrđene kao zastave nove komunističke Jugoslavije i Hrvatske.
Od 1990. i proglašenja samostalnosti Republike Hrvatske, stara trobojnica s povijesnim grbom i krunom ponovno je u upotrebi.
Hrvatska trobojnica ostaje simbol nacionalnog ponosa i zajedništva te podsjeća na bogatu povijest i borbu za neovisnost
