Europska unija intenzivira svoje napore u borbi protiv ovisnosti o društvenim mrežama, posebice među maloljetnicima. U središtu pažnje našla se kompanija Meta, vlasnik popularnih platformi Instagram i Facebook, protiv koje su regulatori EU-a pokrenuli istragu zbog navoda da njihove usluge mogu izazvati ovisnost kod djece.
Europska komisija je izrazila zabrinutost da Metine platforme mogu “iskorištavati slabosti i neiskustvo maloljetnika”, što bi moglo rezultirati stvaranjem ovisnosti i negativnim posljedicama po mentalno zdravlje. Ova istraga dolazi u svjetlu Zakona o digitalnim uslugama, koji postavlja stroga pravila za “vrlo velike internetske platforme” s više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU-u. U slučaju nepoštivanja odredbi zakona, kompanijama prijeti kazna do 6 posto globalnih prihoda.
Meta je brzo reagirala na optužbe, ističući da već desetljeće razvijaju alate i politike za zaštitu maloljetnih korisnika, brojeći više od 50 takvih inicijativa. Međutim, ovo nije prvi put da su europske institucije izrazile zabrinutost zbog dizajna internetskih usluga koji potiču ovisnost. Europski parlament je prošle godine usvojio izvješće koje poziva na ukidanje tehnika poput automatske reprodukcije sadržaja i beskonačnog pregledavanja, koje mogu štetno utjecati na korisnike.
Izvješće parlamenta detaljno opisuje kako ovisnost o internetskim uslugama može dovesti do povećanog pritiska, stresa, lošeg spavanja, preopterećenosti informacijama, nedostatka koncentracije i stalnog odvraćanja pozornosti. Posebno su ranjive mlade osobe i djeca, a izvješće naglašava da su djevojčice podložnije simptomima poput depresije i tjeskobe, kao i negativnom utjecaju na učenje, pamćenje i raspon pozornosti.
Europarlamentarci su usporedili potrebu za regulacijom internetskih usluga s regulacijom duhana, igara na sreću i alkohola, koji su već regulirani u EU-u zbog potencijalne ovisnosti. Oni su pozvali Komisiju da zakonski regulira dizajn platformi koji izaziva ovisnost i predloži “digitalno pravo na neometanje”, koje bi omogućilo korisnicima veću kontrolu nad značajkama koje traže njihovu pozornost.
Ovaj potez Europskog parlamenta odražava rastuću svijest o potrebi zaštite potrošača u digitalnom dobu i mogao bi imati dalekosežne posljedice za način na koji internetske usluge pristupaju dizajnu i interakciji s korisnicima.
