Dragan Rakanović osumnjičen je za masakr u Borovu Selu, a u Irskoj je slobodan. Damir Biloglav u Saboru prozvao ministra zbog zatvorskih jamstava.
Dragan Rakanović, osumnjičen za mučenje, masakriranje i ubojstvo 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu, već godinama mirno i pod vlastitim imenom živi u Irskoj jer Hrvatska više od tri godine nije uspjela zajamčiti osnovne zatvorske uvjete za njegovo izručenje, upozorio je danas u Hrvatskom saboru zastupnik Damir Biloglav. Govoreći u ime Kluba zastupnika Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti tijekom rasprave o izvješću o zatvorskom sustavu, Biloglav je uputio oštru kritiku resornom ministru i hrvatskoj diplomaciji, ocijenivši kako nečinjenje institucija predstavlja tešku stigmu za državu i nepoštovanje obitelji žrtava Domovinskog rata.
Svoje je izlaganje započeo podsjećanjem na jučerašnje obilježavanje žrtve Vukovara i Škabrnje, kada su stotine tisuća građana diljem zemlje zapalile lampione i odale počast stradalima. Istaknuo je da se pritom u prvom redu treba prisjetiti obitelji poginulih i nestalih, koje su svoje živote svele na ispunjenje dviju velikih želja – pronalazak posmrtnih ostataka najmilijih i privođenje odgovornih pred lice pravde.
Izrazivši bojazan da većina saborskih govora, slikovito rečeno poput stihova Boba Dylana Blowin’ in the Wind, ostaje bez ikakvog stvarnog učinka, Biloglav se odlučio usredotočiti na jedan konkretan predmet u nadi da će ga institucije napokon pomaknuti s mrtve točke.
Kako je Dragan Rakanović ostao izvan dosega hrvatskog pravosuđa
Biloglav je podsjetio na kronologiju slučaja vezanog uz masakr u Borovu Selu počinjen 2. svibnja 1991. godine. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv Rakanovića 2011. godine, no postupak je zaustavljen zbog njegove nedostupnosti. Kada se 2016. godine pojavila informacija da boravi u Beogradu, Hrvatska je zatražila izručenje, ali Srbija nije bila spremna izručiti svoga državljanina, nakon čega mu se izgubio svaki trag.
Preokret se dogodio 2023. godine, kada je otkriveno da Dragan Rakanović još od 2014. godine slobodno i bez skrivanja živi u Irskoj. Iako ga je irsko pravosuđe u rujnu 2023. privelo temeljem europskog uhidbenog naloga, pušten je na slobodu jer su njegovi odvjetnici tvrdili da hrvatski zatvori ne zadovoljavaju minimalni standard Europske unije od četiri četvorna metra prostora po zatvoreniku.
„Hrvatska država od toga datuma do danas, a prošle su više od tri godine, nije našla načina da uvjeri irsko pravosuđe kako je Hrvatska u stanju osigurati ta četiri četvorna metra tom zločincu Rakanoviću“, naglasio je Biloglav.
Tri rješenja i prozivka diplomacije
Zastupnik je iznio tri konkretna načina na koje je država mogla i još uvijek može riješiti problem jamstva za izručenje. Prva je opcija bila diplomatska aktivnost kojom bi se Irskoj dostavila službena jamstva, no Biloglav pritom nije štedio ministra vanjskih poslova.
„Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, izgleda da puno pozornije prati kretanje afričke svinjske kuge u Hrvatskoj i u okruženju negoli kretanje najgorijih kriminalaca, razbojnika, ubojica i zločinaca iz Domovinskog rata“, poručio je s saborske govornice.
Kao drugu mogućnost naveo je izgradnju dodatnog zatvora namijenjenog upravo optuženicima i osuđenicima za najteža kaznena djela, budući da Rakanović nije jedini takav slučaj poznat institucijama. Ipak, kao najbrže i najjednostavnije rješenje istaknuo je odluku samog ministra pravosuđa da se unutar jednog od postojećih zatvora izdvoji poseban odjel koji bi ispunjavao propisane europske uvjete, čime bi se stranim sudovima odmah mogla dati potrebna jamstva.
„Postoje podaci o njegovoj adresi, postoji odluka irskog suda. Jedino što se traži jest da mi damo određeno jamstvo“, dodao je Biloglav.
Slučaj Zorana Tadića kao simbol institucionalne neozbiljnosti
Kako bi dodatno ilustrirao dugogodišnju neučinkovitost u procesuiranju ratnih zločina, Biloglav se osvrnuo na primjer Zorana Tadića, kojega je označio kao predvodnika benkovačkih teritorijalaca koji su na jučerašnji dan 1991. godine ušli u Škabrnju te izvlačili i ubijali civile na kućnim pragovima.
Podsjetio je kako je Policijska uprava zadarska u siječnju 2011. godine sazvala izvanrednu konferenciju za medije kako bi javno obznanila da je Tadić lociran u australskom Sydneyju. Posljedica takvog javnog istupa, upozorio je Biloglav, bila je predvidljiva – osumnjičenik je napustio Australiju i sklonio se u Srbiju, izvan dosega hrvatskog pravosuđa.
Zastupnik je pritom ocijenio da je Hrvatska nakon rata, poput svake ozbiljne države, morala ustrojiti posebno radno tijelo koje bi u tišini i daleko od očiju javnosti prikupljalo podatke i radilo na privođenju počinitelja kaznenih djela koja ne zastarijevaju.
Oštro upozorenje ministru: „Ispast će da opstruirate pravdu“
Zaključujući svoje izlaganje, Biloglav je poručio da se pijetet prema žrtvama ne pokazuje pukim dolascima na komemoracije i izražavanjem sućuti, nego konkretnim djelima u pronalasku nestalih i kažnjavanju njihovih krvnika. Pozvao je ministra da bez odgode poduzme hitne korake u slučaju izručenja iz Irske.
„U protivnom, s obzirom na to da je hrvatska javnost već upoznata sa slučajem toga Rakanovića, ispast će da vi u stvari opstruirate privođenje pravdi toga tipa i da na taj način štitite i branite najgore zločince, ratne zločince. To je jedna stigma koja visi i nad vama i nad hrvatskom državom“, zaključio je Damir Biloglav.


