0%
Četvrtak, 19 studenoga, 2026
zatvorski sustav, Ante Kujundžić, istražni zatvor,

Kujundžić oštro u Saboru: Plaćamo ih 75,86 eura dnevno, radi ih tek 24 posto, a stotine trunu u pritvoru dulje od 30 mjeseci

Nove obavijesti Politika Vijesti
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/11/2026

Zastupnik Mosta Ante Kujundžić upozorio je u Hrvatskom saboru da hrvatski zatvorski sustav već godinama trpi posljedice neulaganja i dubokih strukturnih problema, dok je broj zatvorenika u posljednjih pet godina porastao za gotovo tisuću. Govoreći u ime Kluba Mosta, prozvao je sustav zbog dugotrajnih istražnih zatvora, manjka zdravstvenog i stručnog osoblja te visokih proračunskih troškova koji za jednog zatvorenika iznose 75,86 eura dnevno.

Obraćajući se ministru, Kujundžić je istaknuo kako porast broja osoba u zatvorima, ali i onih kojima su izrečene druge mjere, otvara ozbiljno pitanje gdje je društvo zakazalo u vrijednosnom i odgojnom smislu. Naglasio je kako bi svaki zatvorski sustav trebao ostvariti tri temeljna cilja: zaštititi društvo od opasnih počinitelja, pravedno ih kazniti te smanjiti vjerojatnost ponavljanja kaznenog djela. Pritom je podupro načelo supsidijarne odgovornosti, prema kojem odgovornost za propuste na najnižim razinama na kraju uvijek snosi ministar.

Ljudsko dostojanstvo i slučaj Kristijana Vukasovića

Poseban dio izlaganja Mostov zastupnik posvetio je sigurnosti zatvorenika i očuvanju ljudskog dostojanstva, podsjetivši na tragičan slučaj iz 2019. godine. Riječ je o smrti jedva punoljetnog mladića Kristijana Vukasovića, koji je uz druge zdravstvene tegobe imao i dijagnozu iz spektra autizma, a završio je u zatvorskoj ćeliji te s teškim ozljedama preminuo u KBC-u Split, dok je DORH odbacio istražne radnje.

„Ruku na srce, osoba koja je završila u zatvoru također je ljudsko stvorenje prema kojemu se prije svega treba odnositi s određenim oblikom ljudskog dostojanstva”, poručio je Kujundžić, dodavši kako takvi slučajevi urušavaju povjerenje građana u sigurnost unutar kaznionica.

Upozorio je i na birokratske apsurde unutar samih procedura. Neprihvatljivim smatra to što obitelji nakon zatvaranja člana čekaju osam do deset dana samo kako bi putem telefona stupile u kontakt s njim, kao i sporost sustava kada osobu treba premjestiti u prikladniju ustanovu koja joj može pružiti adekvatnu skrb.

Istražni zatvor i troškovi: „Zatvori su nekima postali hotel”

Kujundžić je kao jedan od najvećih problema u nadležnosti resora izdvojio trajanje istražnog zatvora. Naveo je podatak da se u istražnom zatvoru nalazi gotovo 2000 ljudi, od kojih je oko 30 % ondje dulje od 30 mjeseci, a da pritom još nije utvrđeno jesu li uopće krivi. Za to su vrijeme odvojeni od obitelji, posla i mogućnosti da privređuju za sebe i društvo.

Osvrnuo se i na financijsko opterećenje za porezne obveznike te slabu radnu aktivnost zatvorenika.

„Kad dodamo da jedan zatvorenik hrvatski proračun košta 75 eura i 86 centi svaki dan, a od ukupnog broja trenutnih zatvorenika samo njih 24 % nešto radi, dolazimo do zaključka da su hrvatski zatvori za nekoga hotel”, istaknuo je Kujundžić, pojasnivši kako takvi zatvorenici ne moraju brinuti o režijama, kreditima ni svakodnevnoj egzistenciji.

Nedostatak edukacije i pitanje pravde za žrtve

Zastupnik Mosta kritizirao je i Ministarstvo obrazovanja zbog manjka edukativnih programa i kadra za rad sa zatvorenicima, upozorivši da je rehabilitacija bez toga tek slovo na papiru. Istodobno je priznao da se ne može rehabilitirati svakog počinitelja te podsjetio na težak slučaj ubojstva iz Drniša.

Zapitao se osjećaju li roditelji ubijenog mladića da je pravda zadovoljena ako osoba koja je nekome oduzela život i budućnost cijeli život boravi u zatvoru na teret građana. „Definitivno je tu teško naći mjeru između ljudskog dostojanstva, pravedne kazne i nadoknade obitelji koja će cijeli život lijegati i ustajati s mišlju na ono što se dogodilo”, naglasio je Kujundžić, dodavši da za teške ubojice i recidiviste društvo mora pronaći pravednije rješenje.

Manjak kadrova opterećuje zatvorski sustav

Ozbiljnost stanja Kujundžić je potkrijepio brojkama iz izvješća za 2025. godinu koje se odnose na osobe s duševnim smetnjama i potkapacitiranost osoblja. U istražni zatvor zaprimljena je 191 osoba s opasnim duševnim smetnjama, no njih 66 nije upućeno u odgovarajuću psihijatrijsku ustanovu, već je ostalo u zatvoru.

„Nitko od tih nesretnih ljudi nije birao bolest, ali naša je dužnost pristupiti im kao ljudskom stvorenju i pomoći im maksimalno koliko možemo, a to ovdje nije slučaj”, upozorio je zastupnik.

Uz to je iznio zabrinjavajuće podatke o popunjenosti radnih mjesta: u zdravstvenoj zaštiti popunjeno je tek 104 od 185 sistematiziranih radnih mjesta, dok je u odjelima tretmana popunjeno 245 od 353 mjesta. Otvorio je i pitanje uvjeta rada, odljeva kadrova te psihološke podrške za same zaposlenike koji su svakodnevno izloženi radu s nasilnicima i ubojicama.

Nova zgrada neće riješiti duboke društvene probleme

Iako je pohvalio ulaganja u dogradnju smještajnih kapaciteta, Kujundžić je zaključio kako infrastruktura sama po sebi neće promijeniti suštinu problema. Budući da izvješća godinama ostaju slična unatoč smjeni ministara, smatra da je cijeli sustav loše postavljen te da bi za lakše prekršaje, u kojima nitko nije ugrožen, trebalo primjenjivati alternativne sankcije umjesto zatvora.

Posebno je upozorio na porast maloljetničkog kriminaliteta, poručivši da rješenje počinje izvan zatvorskih zidova. „Polazište svakoga od nas tko se naziva roditeljem, a potom i škole te svakog drugog autoriteta, jest više ulagati u dijete kako se više nikada ne bi ponovili slučajevi poput Drniša ili Kristijana Vukasovića”, zaključio je Ante Kujundžić.