Burna saborska rasprava donijela je žestoke sukobe premijera Plenkovića i oporbe oko bolnica u Vinogradskoj i Jankomiru, inflacije, otpada, PISA testova i Omiša.
Današnja saborska rasprava tijekom aktualnog prijepodneva donijela je niz žestokih verbalnih okršaja između predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministara i oporbenih zastupnika, uz brojne opomene predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Glavne točke sukoba bile su kadroviranje u KBC-u Sestre milosrdnice, tragično ubojstvo u bolnici Sveti Ivan u Jankomiru, inflacija, gospodarenje otpadom, stanje u obrazovanju i ribarstvu te gubici u Hrvatskim šumama, dok su predstavnici vladajuće većine isticali uspjehe u vojnom osposobljavanju, skrbi za branitelje i rastu plaća.
Saborska rasprava u znaku zdravstva: Vinogradska i tragedija u Jankomiru
Zdravstveni sustav bio je glavna tema prijepora između vladajućih i oporbe. Nezavisni zastupnik Nino Raspudić upozorio je na odlazak deset radiologa iz KBC-a Sestre milosrdnice i povratak Dijane Zadravec te bivšeg ministra Vilija Beroša, protiv kojeg je podignuta optužnica, na radna mjesta u toj bolnici. Raspudić je izravno upitao premijera: „Poštovani predsjedniče Vlade, čime vas Dijana Zadravec drži u šaci?“ te podsjetio na njezine tvrdnje iz 2021. godine na Antikorupcijskom vijeću o navodnom SMS-u kojim dokazuje da je Gordan Jandroković kadrovirao u Vinogradskoj, zbog čega je zatražio osnivanje saborskog istražnog povjerenstva. Istodobno je prozvao i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog slučaja u bolnici Jankomir, istaknuvši kako je stranka DOMiNO pokrenula izvanredni sastanak Odbora za kontrolu zagrebačke Gradske skupštine.
Na stanje u Vinogradskoj osvrnuo se i SDP-ov Mišel Jakšić, ocijenivši kako je nedopustivo tragediju u Jankomiru svoditi pod slučaj Dijane Zadravec te da se time ne rješavaju liste čekanja ni politizacija sustava. „Upravo iz vašeg istupanja je jasno vidljivo da u slučaju Zadravec nema niti struke, nema niti rada, nego jedino i isključivo političko namirivanje, kao što smo imali političko namirivanje ili zatvaranje gubice kad smo Vilija Beroša pod optužnicom vratili u tu istu Vinogradsku bolnicu“, poručio je Jakšić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odbacio je sve optužbe o utjecaju Vlade na imenovanja u bolnicama, naglasivši da odluke o srednjoj razini upravljanja donosi uprava bolnice, u kojoj radi više od 40 radiologa. Oporbu i dio medija optužio je za licemjerje i zataškavanje teškog ubojstva 32-godišnjeg pacijenta od strane zdravstvenih djelatnika u gradskoj bolnici Sveti Ivan u Jankomiru, koje se dogodilo 21. listopada. „Kvarni ste, lažni ste, licemjerni ste. Imate dvostruke standarde. Pazite što je tema hrvatskog javnog prostora, ne silazi s naslovnice: imenovanje srednje razine u jednom KBC-u u Zagrebu. Who cares?“, uzvratio je Plenković, pitajući kada su za ubojstvo saznali Tomislav Tomašević i član Upravnog vijeća Mirando Mrsić.
Ekonomski pokazatelji, inflacija i gubici u Hrvatskim šumama
Ekonomska politika i životni standard građana izazvali su oštar sukob između predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića i premijera Plenkovića. Hajdaš Dončić prozvao je Vladu zbog inflacije od gotovo 5 posto, rasta cijena hrane te prosječne cijene četvornog metra stana od 4.000 eura u Zagrebu i još više u Splitu. „Samo morate znati da se BDP ne jede. Računi se na blagajnama plaćaju eurima. Što ste vi napravili? Ispumpali ste novčanike hrvatskih građana, a napumpali ste hrvatski proračun. I hvalite se paketima od 50 eura pomoći hrvatskim obiteljima, a ujedno ste im uzeli 500 eura na inflaciji hrane“, istaknuo je Hajdaš Dončić, usporedivši poslije Plenkovićev narativ s bivšim premijerom koji je završio u zatvoru te s liderima poput Orbána, Trumpa i Vučića.
Plenković je Hajdaša Dončića nazvao najgorim i najnetalentiranijim liderom SDP-a te usporedio ekonomske rezultate dviju vlada. „U četiri godine, 24 eura. U naše vrijeme narasla je 806 eura ili 108 %. 3 %, 108 %. To i najlošijem matematičaru ipak nešto govori. Minimalnu bruto plaću povećali ste za 41 euro, mi za 636. Mirovinu prosječnu povećali ste za 12 eura, mi za 368“, naveo je Plenković, dodavši da je u mandatu njegove Vlade otvoreno 300 tisuća radnih mjesta te da danas u Hrvatskoj radi milijun i osamsto tisuća ljudi.
Kritike zbog ribarstva i poslovanja Hrvatskih šuma
Mostov zastupnik Božo Petrov upozorio je na podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je ribolovni ulov pao sa 73.000 tona u 2016. godini na 39.000 tona u 2025. godini, dok je istarskim ribarima broj radnih dana smanjen s 20 na 5 dana u mjesecu. Optužio je Upravu za ribarstvo da pogoduje nekolicini tvrtki koje kupuju ribu od Talijana na Mediteranu i prodaju je u Hrvatskoj po višestruko većim cijenama. Nakon što ga je premijer uputio na ministra Vlajčića i ravnatelja Mišuru, uz opasku o Petrovom izbornom porazu za župana od Peze, Petrov je njegov odgovor nazvao sramotnim.
Zastupnik Marko Krička otvorio je pitanje gubitka Hrvatskih šuma od 13 milijuna eura u samo devet mjeseci te podizanja kredita za redovito poslovanje, upitavši zašto je ponovno predložena ista Uprava i sprema li se rasprodaja nekretnina. Plenković je odgovorio kako kandidati ispunjavaju uvjete te da likvidnost tvrtke koja zapošljava gotovo deset tisuća ljudi nije ugrožena.
Obrazovanje, PISA rezultati i studentski standard
Porazni rezultati učenika na međunarodnim i nacionalnim testiranjima bili su u fokusu zastupnice Marije Lugarić (SDP). Navela je kako više od trećine 15-godišnjaka ne doseže osnovnu razinu u matematici, dok je na nacionalnim ispitima više od 12.000 četvrtaša (37,5 posto) dobilo nula bodova na zadatku pisanja. „Ulažete u betonske zidove, cigle i fasade dok vam djeca iz tih istih novosagrađenih zgrada izlaze funkcionalno nepismena. Pa kakva je to logika? Potičete škologradnju, a gubite generacije. Znate kako se to zove? To se zove skupa nesposobnost“, poručila je Lugarić, istaknuvši da je hrvatski prosjek u čitanju pao za 22 boda, dok je prosjek OECD-a pao za 14 bodova.
Predsjednik Vlade Plenković priznao je da rezultati PISA testova nisu odrazili očekivanja unatoč ulaganjima u infrastrukturu za jednosmjensku nastavu do 2030. godine, nove kurikulume i veće plaće prosvjetara. „To je ozbiljan problem, po meni ključan problem, i nedostatka kritičkog mišljenja, nedovoljnog učenja, nedovoljnog čitanja, pribjegavanja raznoraznim prečicama, korištenju umjetne inteligencije, koja realno samo prividno pomaže, a supstanca ostaje, nažalost, prazna“, ocijenio je premijer.
S druge strane, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, odgovarajući Krunoslavu Katičiću (HDZ), istaknuo je rast studentske satnice s 1,99 eura u 2017. na sadašnjih 7,06 eura te dogovor o priznavanju dijela studentskog rada u mirovinski staž. Naglasio je da hrvatski studenti plaćaju najnižu cijenu kompletnog obroka u Europi od 0,86 eura, uz državnu subvenciju od 22,5 milijuna eura, te da je u deset godina uloženo 290 milijuna eura u studentske domove i osigurano 12.150 državnih stipendija od 200 eura te STEM stipendije od 300 do 600 eura.
Gospodarenje otpadom u Gospiću, Belišću i Istri
Problematika otpada otvorila je raspravu na nekoliko lokacija u Hrvatskoj. SDP-ova Sanja Bježančević upozorila je na višegodišnji problem neugodnih mirisa iz postrojenja tvrtke Livit u Belišću za preradu otpadnog mulja i pepela. Prozvala je Osječko-baranjsku županiju i Ministarstvo zaštite okoliša jer je još u prosincu prošle godine utvrđeno da materijal Reciterk 1 ima opasna svojstva i gubi status proizvoda, a Županija je dozvolu ukinula tek 17. rujna ove godine uz odbijanje uvida u dokumentaciju.
Zastupnica Sanja Radolović (SDP) prozvala je Vladu zbog dovoza otpada iz Gospića na spaljivanje u Koromačno te uvrštavanja Holcimovog projekta KOdeCO Net Zero, vrijednog 300 milijuna eura, na popis strateških projekata unatoč protivljenju Raše i Labina. Plenković je demantirao njezinu tvrdnju da je u Istru poslano 37 tisuća tona otpada, pojasnivši kako je riječ o procjeni od 300 tona neopasnog otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću, od čega je oko 140 tona spaljeno u cementari Holcim, te ustvrdio da u Gospiću nije bilo nikakve zdravstvene ugroze.
Politička prepucavanja, požar u Omišu i gubitak kontrole u sabornici
Posebnu pozornost izazvao je istup Arsena Bauka (SDP), koji se referirao na izjavu HDZ-ovog Mate Frankovića o 10 posto konzumenata droga u državnim institucijama. Bauk je kroz djelovanje stimulansa, halucinogena i sedativa ironično opisao rad Vlade i predsjednika Vlade : „Stoga, predsjedniče, ili je dakle Mato u vama prepoznao 56-godišnjeg šmrkavca ili ste vi u Mati prepoznali političara koji neodgovornim i neutemeljenim izjavama ruši povjerenje građana u državne institucije?“. Plenković mu je uzvratio pitanjem koliko takvih ima u SDP-u kad uporno biraju predsjednike koji gube izbore te optužio oporbu za stalno „portretiranje užasa u Hrvatskoj“.
Burna saborska rasprava eskalirala je nakon pitanja Mirele Ahmetović (SDP), koja je Plenkovića usporedila s Orbánom, Vučićem, Netanyahuom i Trumpom, nazvavši ga „menadžerom ustašluka“. Premijer je odgovorio kako u taj koš pripada Zoran Milanović, kojeg je prozvao za izostanak potpore Ukrajini i propitivanje Europske unije.
U raspravu se uključila zastupnica Marijana Puljak, upitavši tko je odgovoran za neaktiviranje sustava za rano upozoravanje (SRUUK) tijekom požara u Omišu u kojem je smrtno stradalo šest osoba. Na to je oštro reagirao predsjednik Sabora Gordan Jandroković: „Lešinarite po tom Omišu, sram vas bilo više! Cijelo vrijeme pratim vas već tjednima kako lešinarite na šest mrtvih ljudi. Sram vas bilo!“. Jandrokovićev istup izazvao je lavinu prigovora lijeve oporbe (Urša Raukar-Gamulin, Sabina Glasovac, Anka Mrak-Taritaš), koja je najavila prijavu Odboru za Ustav zbog pristranog vođenja sjednice. Plenković je potom pojasnio da odluku o sustavu SRUUK donosi lokalni vatrogasni zapovjednik te da je procijenjeno kako bi aktivacija noću izazvala kaos i izlazak 15.000 ljudi na magistralu.
Sigurnost, obrana, branitelji i regionalni razvoj
U mirnijem dijelu sjednice ministri su predstavili resorne projekte i sigurnosne teme:
- Naoružavanje Srbije i temeljno vojno osposobljavanje: Odgovarajući Tomislavu Josiću (DP) na pitanje o politici nakon izbora u Srbiji i nabavi kineskih hipersoničnih raketa dometa 400 kilometara nazvanih „Zagrepčanka“, ministar obrane Ivan Anušić poručio je da Hrvatska do 2030. provodi povijesnu modernizaciju Oružanih snaga te da više nikada neće nespremna čekati takve poruke. Na pitanje Ivana Radića (HDZ), Anušić je iznio podatak da se u prva četiri naraštaja temeljnog vojnog osposobljavanja odazvalo 3.709 ročnika (uz 34 posto dragovoljaca i 7 posto djevojaka), dok je priziv savjesti uložio samo 81 novak, odnosno između 1 i 3 posto.
- Skrb za branitelje i presuda u Srbiji: Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na pitanje Josipa Đakića (HDZ), potvrdio je kako pravomoćna presuda suda u Beogradu za odštetu bivšem hrvatskom logorašu predstavlja pravnu potvrdu odgovornosti Srbije za torturu u logorima, uz očekivanje isplate odšteta i od Crne Gore za logor Morinj. Odgovarajući Anti Deuru (HDZ), Medved je predstavio novoosnovani Zavod za hiperbaričnu medicinu s barokomorom u Veteranskom centru u Petrinji, projekt uređen s 2,8 milijuna eura uz potporu SAD-a.
- Prosvjedi ispred domova političara: Zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) pitala je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića planira li se zakonsko ograničenje prosvjeda ispred privatnih domova javno izloženih osoba. Božinović je odgovorio kako se u MUP-u o tome razgovara, ali je u demokratskoj državi zbog konfiguracije gradova teško povući granicu zabrane prosvjeda u blizini stambenih objekata.
- Regionalni razvoj: Ministrica Nataša Mikuš Žigman, na pitanje zastupnice Ljubice Jembrih, najavila je izradu Nacionalnog plana regionalnog razvoja do 2035. godine te istaknula da je Sjeverna Hrvatska od 2019. do 2024. ostvarila kumulativni rast BDP-a od gotovo 26 posto.