Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače

Zimska pravila u prometu od 1. studenoga donose obvezna dnevna svjetla i zimsku opremu od 15. studenoga, uz nove propise i drastične kazne ZSPC-a.

Ulaskom u studeni na svim hrvatskim prometnicama na snagu stupa strogi dvofazni zimski zakonski režim koji od vozača zahtijeva maksimalan oprez, tehničku prilagodbu vozila i poznavanje najnovijih zakonskih izmjena. Zaključak svih aktualnih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC), podzakonskih akata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te operativnih uputa Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i najnovije sudske prakse kristalno je jasan: puko zadovoljavanje forme više nije dovoljno za sigurnost niti za izbjegavanje sankcija, jer u zimskim uvjetima oslanjanje na automatsku elektroniku vozila ili prometni znak u magli može rezultirati ne samo visokim novčanim kaznama i isključivanjem vozila iz prometa, već i bezuvjetnim zatvorskim kaznama.

Dok prva faza zakonskog kalendara započinje točno 1. studenoga i traje sve do 31. ožujka, kada za sva motorna vozila postaje obvezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala tijekom dnevne vožnje neovisno o vremenskim prilikama, druga faza nastupa 15. studenoga i ostaje na snazi do 15. travnja. Tada na točno 2.770,6 kilometara zakonom definiranih zimskih dionica autocesta, državnih i županijskih cesta u Republici Hrvatskoj postaje obvezna zimska oprema bez obzira na stanje kolnika. Istodobno, u trenutku pojave snijega ili poledice na kolniku, obveza zimske opreme i zabrana prometa za teretne automobile s priključnim vozilom šire se na apsolutno sve prometnice u državi.

👉 Saznajte više – kliknite ovdje

Osim redovnih kalendarskih obveza, hrvatski vozači u zimsku sezonu 2026./2027. ulaze s dvije kapitalne regulatorne novosti. Prva je već usklađeno pravilo o zimskoj opremi koje uz ljetne gume s minimalno četiri milimetra profila više ne zahtijeva isključivo klasične metalne lance za snijeg, već ravnopravno priznaje i tipno odobrene tekstilne navlake, takozvane „čarape za snijeg”. Druga velika novost je opsežan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama ZSPC-a od čak 45 članaka, koji s jedne strane donosi olakšanja poput povećanja praga za policijsko pisano upozorenje sa 130 na 300 eura te ukidanja obveze pozivanja policije kod lakših prometnih nesreća samo s materijalnom štetom, ali s druge strane uvodi obvezne evidencijske oznake za električne romobile i drastično postrožava kazne za nevezivanje pojasa, opasno parkiranje i obijesnu vožnju.

Prva faza od 1. studenoga: Obvezna dnevna svjetla i opasne zamke automatske rasvjete

Prema članku 102. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na svim motornim vozilima za vrijeme vožnje danju u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Važno je naglasiti kako ova zakonska obveza već godinama više nije povezana s datumom pomicanja kazaljki i prelaska na zimsko računanje vremena, već je fiksno određena zakonskim kalendarom. Pravilo se primjenjuje bez obzira na atmosferske prilike na terenu, što u praksi znači da obveza vrijedi i u trenucima kada je zimski dan potpuno vedar i sunčan, a vidljivost na prometnici besprijekorna.

Za vozače osobnih automobila i svih drugih motornih vozila koji u navedenom razdoblju danju upravljaju vozilom bez upaljenih dnevnih ili kratkih svjetala, člankom 102. stavkom 3. ZSPC-a propisana je novčana kazna u iznosu od 30,00 eura. Poseban, znatno stroži kalendarski režim vrijedi za vozače motocikala i mopeda. Oni su prema zakonu dužni za vrijeme vožnje danju imati upaljena kratka svjetla tijekom cijele kalendarske godine, uključujući i ljetne mjesece, a propisana kazna za nepoštivanje ove odredbe također iznosi 30,00 eura.

Međutim, jedna od najčešćih i sigurnosno najopasnijih pogrešaka vozača u studenom i zimskim mjesecima proizlazi iz nerazumijevanja tehničke i pravne razlike između dnevnih svjetala i kratkih svjetala, te slijepog oslanjanja na prekidač u položaju za automatsko paljenje (AUTO). Prema operativnim uputama Ministarstva unutarnjih poslova, glavna se svjetla moraju upaliti samostalno kada se upali vozilo, osim u slučaju kada je vozilo opremljeno dnevnim svjetlima, pri čemu „dnevna svjetla mogu biti upaljena samo kada su ugašena kratka i duga glavna svjetla”.

Kod velikog broja suvremenih modela automobila, tvornička automatska dnevna svjetla osvjetljavaju isključivo prednji dio vozila pomoću LED traka ili manjih žarulja, dok stražnja crvena pozicijska svjetla ostaju potpuno ugašena. U tipičnim jesenskim i zimskim uvjetima dnevne magle, niske naoblake, jače kiše ili ranijeg večernjeg sumraka, senzori za svjetlo u vozilu često prepoznaju dovoljnu razinu dnevnog svjetla i ne prebacuju sustav na kratka svjetla. Takva dnevna svjetla nisu zakonska niti sigurnosna zamjena za kratka svjetla jer vozilo sa stražnje strane ostaje potpuno neosvijetljeno i gotovo nevidljivo vozačima koji mu prilaze straga.

Dok je za sunčanog zimskog dana vožnja samo s prednjim dnevnim svjetlima zakonski dovoljna prema članku 102., u trenutku kada nastupi smanjena vidljivost uzrokovana maglom ili obilnom kišom, odnosno čim padne noć, na snagu stupa članak 101. ZSPC-a. Prema tom članku, svi vozači moraju noću i u slučaju smanjene vidljivosti na svojim vozilima imati upaljena prednja bijela i stražnja crvena svjetla, što se postiže uključivanjem kratkih svjetala. Vozač koji se u magli ili sumraku osloni na automatski način rada dnevnih svjetala bez uključene stražnje rasvjete čini prekršaj iz članka 101. koji se kažnjava novčanom kaznom od 60,00 eura. Zbog toga iz policije izričito upozoravaju vozače da pri vožnji kroz maglu ili u ranijim večernjim satima ne vjeruju senzorima, već da ručno uključe kratka svjetla.

Svjetla za maglu i stroga stajališta sudova: Znak ograničenja brzine ne štiti od zatvora

Posebna pravila u studenom vrijede i za korištenje svjetala za maglu, što je detaljno uređeno člankom 108. ZSPC-a. Po magli na motornom i priključnom vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istodobno. Pritom prednja svjetla za maglu mogu biti bijele ili žute boje i moraju biti izvedena tako da se uključuju neovisno o dugim svjetlima. S druge strane, zakon strogo regulira uporabu stražnjih maglenki. Prema članku 108. stavku 2., stražnja crvena svjetla za maglu na motornim ili priključnim vozilima smiju se upotrebljavati isključivo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti. Njihova uporaba kada nema magle ili smanjene vidljivosti, primjerice u običnoj gradskoj vožnji ili po suhom kolniku, snažno zasljepljuje vozače koji se kreću iza takvog vozila te podliježe novčanoj kazni od 30,00 eura.

Uz pravilnu uporabu svjetala, hrvatski zakonski okvir i novija sudska praksa u uvjetima magle posebno naglašavaju članak 51. stavak 1. ZSPC-a, koji izričito obvezuje svakog vozača da „brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa”. Koliko je ova odredba presudna u praksi, najbolje pokazuje pravomoćna presuda Županijskog suda pod poslovnim brojem Kžmp-3/2024-14 od 24. veljače 2026. godine. Tom je presudom vozaču teretnog vozila izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine zbog naleta na zaustavljeno vozilo u gustoj magli, iako se u trenutku nesreće kretao brzinom od 90 kilometara na sat koja je na toj dionici bila formalno dopuštena prometnim znakom. Sud je zauzeo nedvosmisleno stajalište da u uvjetima guste magle ograničenje brzine postavljeno prometnim znakom pada u drugi plan te je vozač dužan smanjiti brzinu do te mjere da se može pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju u danim uvjetima može predvidjeti ili je sigurno izbjeći.

Istodobno, sudska praksa upozorava i na suprotnu krajnost u magli. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (poslovni broj Rev 2342/2017-2 od 4. svibnja 2021. godine), vozač koji pri ulasku u maglu naglo i drastično smanji brzinu kretanja – primjerice s dopuštenih 90 kilometara na sat na svega 10 do 20 kilometara na sat – samim time postaje opasna i neočekivana prepreka na kolniku za vozila koja nailaze iza njega. Takav je vozač zakonski dužan odmah uključiti sva četiri pokazivača smjera kako bi na vrijeme upozorio ostale sudionike u prometu ili se ukloniti s kolnika skretanjem u zaustavnu traku.

Ranjive skupine u zimskom sumraku: Biciklisti, pješaci i skupe pogreške na e-romobilima

Skraćivanje dana, učestale oborine i česta pojava magle od početka studenoga stavljaju pod pojačani policijski nadzor i najranjivije sudionike u prometu – vozače bicikala, vozače osobnih prijevoznih sredstava odnosno električnih romobila te pješake. Za sve njih obveze osvjetljenja i reflektirajućeg označavanja vrijede tijekom cijele godine u razdoblju od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u svakom slučaju smanjene vidljivosti.

Pravila za ove skupine strogo su podijeljena po člancima Zakona o sigurnosti prometa na cestama:

• Svjetla na biciklima i e-romobilima (Članak 101. ZSPC-a): Svaki vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva koji sudjeluje u prometu noću i u uvjetima smanjene vidljivosti mora imati upaljeno jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani vozila. Propisana kazna za vožnju bez svjetala iznosi 60,00 eura.
• Reflektirajuća odjeća za bicikliste i e-romobile (Članak 113. ZSPC-a): U istim uvjetima noćne vožnje ili smanjene dnevne vidljivosti, vozači bicikala i električnih romobila dužni su nositi reflektirajući prsluk, reflektirajuću biciklističku odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku kojom postaju uočljivi iz svih smjerova. Kazna za nepoštivanje ove obveze iznosi 30,00 eura.
• Označavanje pješaka na kolniku (Članak 127. stavak 3. ZSPC-a): Pješaci koji se u uvjetima noći ili smanjene vidljivosti kreću kolnikom izvan naselja ili u naselju gdje nema izgrađenog nogostupa moraju biti označeni nekim izvorom svjetlosti (primjerice baterijskom svjetiljkom) ili reflektirajućom materijom. Za prekršaj je propisana kazna od 30,00 eura.

Policijska praksa pokazuje kako se upravo kod vozača električnih romobila u zimskim večernjim uvjetima nekoliko naizgled manjih prekršaja u samo jednoj kontroli vrlo brzo zbraja u ozbiljan financijski izdatak. Naime, kombinacija večernje vožnje bez upaljenih svjetala (60,00 eura), bez reflektirajuće odjeće ili prsluka (30,00 eura), bez obvezne zaštitne kacige na glavi koja je zakonom propisana za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava bez obzira na njihovu životnu dob (30,00 eura prema važećem članku 114.) te kretanja kolnikom ili površinom izvan predviđene biciklističke staze ili trake (60,00 eura) u zbroju odmah prelazi iznos od 180 do 200 eura.

Druga faza od 15. studenoga: Nova definicija zimske opreme i priznate „čarape za snijeg”

Drugi ključni datum u studenom je 15. studenoga, kada na snagu stupa kalendarska obveza uporabe zimske opreme koja traje sve do 15. travnja iduće godine. Važna tehničko-pravna novost koju mnogi vozači u Hrvatskoj još uvijek nisu u potpunosti usvojili odnosi se na izmjenu Točke IV. Odluke o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 121/20, 143/23 i 36/25) te članaka 72. i 104. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19, 60/20, 79/23 i 06/25).

Prema starom propisu iz 2020. godine, za vozače osobnih automobila koji na vozilu nisu imali postavljene sve četiri zimske gume, jedina zakonski dopuštena alternativa bila je kombinacija četiriju ljetnih guma s najmanje 4 milimetra dubine profila i klasičnih metalnih lanaca za snijeg spremnih za postavljanje u prtljažniku. Međutim, nakon izmjena Pravilnika 2023. godine, upućivanja Odluke na Pravilnik (NN 143/23) te konačnog tekstualnog usklađivanja same Odluke u ožujku 2025. godine (NN 36/25), hrvatski propis uz klasične lance za snijeg izričito priznaje i drugu kategoriju opreme: „uređaje namijenjene za povećanje učinka prianjanja kotača za površinu po kojoj se motorno vozilo kreće”.

Ovim zakonskim usklađivanjem kao pravovaljana obvezna zimska oprema uz ljetne gume službeno su priznate i tekstilne protuklizne navlake, među vozačima poznate kao „čarape za snijeg”, kao i srodni kompozitni uređaji za povećanje trenja. Ipak, i Pravilnik i aktualna Odluka Ministarstva te upute MUP-a postavljaju jedan strogi uvjet: i lanci za snijeg i alternativni uređaji za povećanje prianjanja moraju biti tipno odobreni (homologirani). U praksi to znači da su zakonski prihvatljive samo one tekstilne navlake koje posjeduju službeni europski certifikat prema normi EN 16662-1, dok jeftine i necertificirane navlake s internetskih trgovina policija pri nadzoru neće priznati kao valjanu zimsku opremu. Uz to, važno je podsjetiti kako su pneumatici s čavlima (čavlerice) strogo zabranjeni na svim motornim vozilima u Republici Hrvatskoj.

Sukladno člancima 72. i 104. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cesti te Točki IV. Odluke (NN 36/25), tehnički sastav obvezne zimske opreme precizno je razrađen prema kategoriji i najvećoj dopuštenoj masi (NDM) vozila:

• Osobni automobili i laka dostavna vozila (kategorije M i N čija NDM nije veća od 3,5 tone): Vozači mogu birati između dvije zakonske opcije. Prva opcija su četiri zimska pneumatika s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF (simbol planinskog vrha s tri vrha i snježnom pahuljicom) postavljena na svim kotačima, pri čemu Hrvatski autoklub (HAK) iz sigurnosnih razloga preporučuje minimalno 4 milimetra dubine utora, a za vozila s pogonom na sva četiri kotača (4WD) minimalno 6 milimetara. Druga opcija su četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom profila od 4 milimetra na svim kotačima, uz obvezne tipno odobrene lance za snijeg ili certificirane uređaje za povećanje prianjanja kotača u prtljažniku, spremne za postavljanje na pogonske kotače.
• Kamioni i teška teretna vozila (kategorije M i N čija je NDM veća od 3,5 tone): Obveznu zimsku opremu čine zimski pneumatici s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF postavljeni na pogonskim kotačima, ili pak ljetni pneumatici uz obvezne tipno odobrene lance za snijeg odnosno uređaje namijenjene za povećanje prianjanja kotača koji se postavljaju na pogonske kotače.
• Autobusi: Jednako kao i kod teških teretnih vozila, obveza se ispunjava postavljanjem zimskih pneumatika (M+S, M.S., M&S ili 3PMSF) na pogonske kotače, ili posjedovanjem i postavljanjem tipno odobrenih lanaca za snijeg odnosno uređaja za povećanje prianjanja na pogonske kotače.

Prilikom cestovnog nadzora policijski službenici ne provjeravaju samo oznaku i dubinu profila, već i opću tehničku ispravnost te ujednačenost pneumatika. Zakon propisuje da sve gume na vozilu moraju odgovarati dimenzijama koje je odobrio proizvođač vozila, moraju biti namijenjene za vožnju brzinom koja je jednaka ili veća od najveće konstrukcijske brzine vozila te moraju izdržati najveće dopušteno osovinsko opterećenje. Posebno je važno pravilo prema kojem na istoj osovini vozila pneumatici moraju biti potpuno jednaki po dimenzijama, obliku šara gazne površine, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske ili ljetne), konstrukciji (radijalne ili dijagonalne) te marki i tipu.

Kalendarski koridori na 2.770,6 km cesta naspram situacijskih „zimskih uvjeta”

Kako bi izbjegli zabune i visoke kazne, vozači moraju razlikovati dva odvojena pravna režima koja određuju kada i gdje vozilo u Hrvatskoj mora imati zimsku opremu.

Prvi je kalendarski režim koji traje od 15. studenoga do 15. travnja na zimskim dionicama javnih cesta. Na temelju Odluke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na točno definiranim zimskim koridorima u kontinentalnom, gorskom i zaobalnom dijelu Hrvatske zimska oprema je obvezna za sve vrste motornih vozila – izuzev vozila Oružanih snaga Republike Hrvatske – i to bez obzira na trenutačne vremenske uvjete i stanje kolnika. To znači da vozač na tim dionicama mora imati zimsku opremu čak i ako je kolnik potpuno suh, ako nema ni traga oborinama ili ako se temperatura zraka u prosincu ili ožujku popne na proljetnih +15 stupnjeva Celzijevih.

Drugi je situacijski režim, zakonski definiran kao „zimski uvjeti na cesti” prema članku 193. stavcima 1. i 2. ZSPC-a, koji vrijedi na apsolutno svim cestama u državi. Zakon propisuje kako su „zimski uvjeti na cesti takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica”. U trenutku kada nastupe takvi uvjeti, na svakoj cesti u Republici Hrvatskoj – uključujući priobalne prometnice u Dalmaciji i Istri, ceste na otocima, gradske ulice koje nisu na popisu zimskih koridora, pa čak i izvan kalendarskog razdoblja od 15. studenoga do 15. travnja (primjerice kod kasnog travanjskog ili ranog listopadskog snijega) – strogo se zabranjuje promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu te svim teretnim automobilima s priključnim vozilom. Isto pravilo o obveznoj zimskoj opremi u tim uvjetima vrijedi i za vučno vozilo kojim se vuče kamp-prikolica te za kampere.

Mreža prometnica pod kalendarskom obvezom od 15. studenoga do 15. travnja obuhvaća ukupno 2.770,6 kilometara javnih cesta, podijeljenih u tri strateške skupine:

• Autoceste u ukupnoj duljini od 839,2 kilometra: Obveza vrijedi na autocesti A1 od Zagreba (čvorište Lučko A3) preko Karlovca i Bosiljeva sve do čvorišta Maslenica (242,40 km); na autocesti A2 od graničnog prijelaza Macelj preko Trakošćana i Krapine do Zagreba odnosno čvorišta Jankomir A3 (61,00 km); na cijeloj dionici autoceste A3 od graničnog prijelaza Bregana preko Zagreba i Slavonskog Broda do graničnog prijelaza Bajakovo (306,00 km); na autocesti A4 od graničnog prijelaza Goričan preko Varaždina do Zagreba odnosno čvorišta Ivanja Reka A3 (97,00 km); na slavonskoj autocesti A5 (Slavonika) od čvorišta Osijek preko Đakova do čvorišta Sredanci A3 (51,80 km); te na cijeloj dionici autoceste A6 od čvorišta Bosiljevo 2 (A1) preko Delnica do Rijeke odnosno čvorišta Orehovica A7 (81,00 km).
• Državne i županijske ceste u ukupnoj duljini od 1.863,3 kilometra: Ova mreža obuhvaća ključne državne pravce diljem unutrašnjosti, Slavonije, Baranje, Srijema, središnje Hrvatske, Gorskog kotara i Like. Među najvažnijima su DC 1 (G.P. Macelj – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin u duljini od 338,7 km), DC 2 Podravska magistrala (G.P. Dubrava Križovljanska – Varaždin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – G.P. Ilok u duljini od 347,5 km), DC 3 (G.P. Goričan – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka D8, ukupno 218,4 km) te DC 5 (G.P. Terezino Polje – Virovitica – Veliki Zdenci – Daruvar – Okučani – G.P. Stara Gradiška, ukupno 123,1 km). Na popisu su i pravci DC 6 (Jurovski Brod – Karlovac te G.P. Dvor – Dvor), DC 7 u Baranji i Slavoniji (G.P. Duboševica – Beli Manastir – Osijek D2 u duljini od 43,0 km te dionica Čvorište Velika Kopanica – G.P. Slavonski Šamac od 13,2 km), DC 23 (Josipdol – Senj, 68,5 km), DC 25 (Lički Osik – Gospić), DC 27 (Gračac – Donji Karin), DC 30 (Buzin – Velika Gorica – Žažina te Petrinja – Hrvatska Kostajnica), DC 34 (Donji Miholjac – Valpovo – čvorište Osijek A5, 41,2 km), DC 36 (Žažina – Sisak – Popovača), DC 37 (Sisak – Petrinja), DC 42 (Ogulin – Josipdol), DC 45 (Veliki Zdenci – Garešnica – Kutina), DC 46 (G.P. Tovarnik – Vinkovci, 32,7 km), DC 47 (Jasenovac – Novska te Hrvatska Kostajnica – Dvor), DC 50 (Žuta Lokva – Otočac – Gospić – Gračac, 104,2 km), DC 53 (G.P. Donji Miholjac – Našice – G.P. Slavonski Brod od 91,6 km te spoj D525 – Slavonski Brod od 3,2 km), DC 54 (Maslenica – Zaton Obrovački), DC 55 (Čvorište Županja – G.P. Županja), kao i ceste DC 204, DC 208, DC 209, DC 212 (D7 – Kneževi Vinogradi – G.P. Batina, 22,1 km), DC 213 (D2 – G.P. Erdut, 26,7 km), DC 214 (Županja – Gunja), DC 217 (Ličko Petrovo Selo), DC 519 (Dalj – Borovo, 16,2 km), DC 525 (Slavonski Brod zapad – D53) i DC 528 (Varaždin D2 – čvorište Varaždin A4).
• Tranzitni pravci iz riječnih luka i rafinerija u duljini od 68,1 kilometar: Posebnim režimom obuhvaćeni su prilazi strateškim čvorištima, i to za Luku Vukovar dionica DC 2 (Riječno pristanište Vukovar – Borovo D55, 2,7 km) i dionica DC 55 (Borovo D2 – Vinkovci – čvorište Županja A3, 41,5 km); za Luku Osijek dionica DC 417 (Riječno pristanište Osijek – čvorište Osijek-istok D2, 2,3 km); te za Luku i rafineriju Sisak dionica DC 36 (Sisak D36 – čvorište Popovača A3, 21,6 km).

Obveza čišćenja snijega i leda s vozila te ovlasti policije za isključivanje iz prometa

Osim pneumatika i lanaca, članak 193. ZSPC-a propisuje još jednu strogu obvezu na koju vozači u žurbi često zaboravljaju: vozač motornog vozila dužan je prije uključivanja u promet u potpunosti očistiti zaleđena vjetrobranska stakla te ukloniti sav snijeg, led ili vodu s krova, poklopca motora i ostalih dijelova vozila. Razlog je jasan – komadi leda i snijega koji pri većim brzinama polijeću s krova automobila ili cerada kamiona izravno ugrožavaju živote vozača iza njih, dok vožnja s malim „prozorčićem” ostruganim na zaleđenom vjetrobranu drastično sužava vidno polje.

Sankcije za kršenje članka 193. vrlo su ozbiljne:

• Kazna za vozača: Za upravljanje vozilom bez propisane zimske opreme ili za uključivanje u promet s neočišćenim vozilom (zaleđena stakla, snijeg ili led na vozilu) vozaču se izriče novčana kazna od 130,00 eura.
• Kazne za tvrtke, obrtnike i odgovorne osobe: Ako upotrebu vozila bez propisane zimske opreme (ili prometovanje teretnog automobila s priključnim vozilom u zimskim uvjetima) narede ili dopuste pravne ili fizičke osobe obrtnici, kaznit će se novčanom kaznom u rasponu od 660,00 do 1.990,00 eura. Istodobno, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana je kazna od 190,00 do 660,00 eura.

Policijski službenik koji u prometu zatekne vozilo bez propisane zimske opreme u vrijeme kada je ona obvezna ima jasne zakonske ovlasti: zapovjedit će vozaču da odmah prekine vožnju, ili da nastavi vožnju na cesti na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da na licu mjesta upotrijebi zimsku opremu (postavi lance ili navlake). Ako vozač ne postupi po toj zapovijedi, policijski službenik isključuje vozilo iz prometa i privremeno oduzima registarske pločice.

Pokuša li pak vozač postupiti suprotno naredbi policijskog službenika i nastaviti upravljati vozilom unatoč tome što je ono službeno isključeno iz prometa, čini težak prekršaj iz članka 290. ZSPC-a. Za takvo postupanje propisana je novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, određivanje 3 negativna prekršajna boda te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na rok od najmanje 6 mjeseci ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći i svaki sljedeći put.

Velika reforma ZSPC-a za sezonu 2026./2027.: Upozorenja do 300 eura i lakše nesreće bez policije

Uz postojeća pravila, Ministarstvo unutarnjih poslova je 14. listopada 2026. godine otvorilo javno savjetovanje o opsežnom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (e-Savjetovanje 10338) koji obuhvaća čak 45 članaka. Javno savjetovanje traje do 14. studenoga 2026., objava konačnog izvješća najavljena je za 14. prosinca 2026., a sve predložene izmjene stupit će na snagu osmi dan nakon objave u Narodnim novinama.

Među procesnim izmjenama koje će izravno utjecati na svakodnevnu vožnju građana posebno se ističe povećanje financijskog praga za policijsko pisano upozorenje. Umjesto dosadašnjeg zakonskog limita od 130 eura, policijski službenici po novom će zakonu moći izreći pisano upozorenje umjesto novčane kazne za lakše prekršaje za koje je propisana kazna sve do 300,00 eura (uz uvjet da vozač u posljednjih 12 mjeseci nije počinio takav prekršaj). Važno je naglasiti da ovu zakonsku ovlast imaju isključivo policijski službenici, dok prometni i komunalni redari nemaju pravo izricanja pisanog upozorenja po toj osnovi.

Druga iznimno važna praktična promjena odnosi se na lakše prometne nesreće u kojima je nastala isključivo materijalna šteta. Prema novom zakonskom prijedlogu, za takve lakše nezgode više neće biti zakonski obvezno zvati policiju ako su sudionici nesreće uredno popunili i potpisali Europsko izvješće o nesreći ili su na drugi propisani način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilu, nakon čega nesreću prijavljuju izravno nadležnom osiguravajućem društvu. Time se rasterećuje rad policijskih ophodnji na terenu i ubrzava normalizacija prometa nakon manjih gradskih sudara.

Paket izmjena donosi i niz drugih procesnih i upravnih novosti:

• Oduzimanje pločica vlasniku vozila: Policija dobiva izričitu ovlast privremeno oduzeti registarske pločice i samom vlasniku vozila (a ne samo zatečenom vozaču), primjerice u slučajevima kada je valjanost prometne dozvole istekla prije više od 15 dana, a pločice nisu vraćene.
• Posebne pločice za taksije i električna vozila: Uvode se posebne, prepoznatljive registarske pločice za autotaksi vozila i vozila na električni pogon. Pritom će prijevoznici u taksi djelatnosti zamjenu pločica morati obaviti o vlastitom trošku, dok će vlasnici postojećih električnih vozila nove pločice preuzimati tek prilikom redovne promjene podataka ili u slučaju gubitka odnosno oštećenja postojećih pločica.
• Prekogranična naplata kazni u EU i zabrana stranih dozvola: Zakon detaljno uređuje prekograničnu izvršnost kazni unutar Europske unije kroz proširenu razmjenu podataka o čak 18 vrsta prometnih prekršaja. Pravomoćne novčane kazne u iznosu većem od 70,00 eura koje hrvatskim vozačima budu izrečene u drugoj državi članici EU izvršavat će se izravno u Hrvatskoj. Također, zatvara se pravna praznina za ponavljače najtežih prekršaja: vozač kojemu je u Hrvatskoj zbog negativnih bodova ukinuta i oduzeta hrvatska vozačka dozvola više ne smije na teritoriju Hrvatske upravljati vozilom pomoću strane vozačke dozvole niti takvu stranu dozvolu smije zamijeniti za hrvatsku.
• Proširenje B kategorije od 26. studenoga 2027.: Usklađivanjem s europskim direktivama predviđeno je da će od 26. studenoga 2027. godine vozači koji posjeduju vozačku dozvolu B kategorije najmanje dvije godine smjeti upravljati i vozilima na alternativna pogonska goriva čija je najveća dopuštena masa do 4.250 kilograma (umjesto standardnih 3.500 kg), pri čemu se to proširenje neće odnositi na kamp-kućice i kampere.

Udar na ulične utrke, nevezivanje pojasa i bahato parkiranje u pješačkim zonama

Dok visine novčanih kazni za prekoračenje brzine, vožnju pod utjecajem alkohola i nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje (130,00 eura), kao i bodovni pragovi za ukidanje vozačke dozvole (9 negativnih bodova za mlade vozače i 12 bodova za ostale vozače), u ovom zakonskom paketu ostaju nepromijenjeni, MUP snažno podiže sankcije za urbane prekršaje, nevezivanje pojasa i obijesnu vožnju. Kod vožnje pod utjecajem droga i psihoaktivnih tvari zakonska se formulacija dodatno precizira pa zabrana vrijedi čim je u organizmu vozača „utvrđena prisutnost” takvih tvari, uz izričito navođenje uređaja odnosno testera za preliminarno ispitivanje kao valjanog sredstva u prekršajnom postupku.

Najstroži zakonski udar usmjeren je na suzbijanje nezakonitih uličnih utrka i divljanja na cesti:

• Ulične utrke, „driftanje” i „car meet” okupljanja: Za sudjelovanje u nezakonitim uličnim utrkama, namjerno proklizavanje pogonskih kotača („driftanje”), naglo povećavanje brzine uz stvaranje prekomjerne buke i demonstriranje brzine na javnim prometnim površinama ili takozvanim „car meet” okupljanjima uvodi se drastična novčana kazna u rasponu od 2.000,00 do 5.000,00 eura ili kazna zatvora, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 6 mjeseci, upis 6 negativnih prekršajnih bodova te ovlast policije za privremeno oduzimanje vozila već kod prvog počinjenog prekršaja.
• Nevezivanje sigurnosnog pojasa i nepoštivanje znakova: Kazna za nekorištenje sigurnosnog pojasa (kako za vozača, tako i za putnike na svim sjedalima u vozilu) podiže se s dosadašnjih 130,00 na 200,00 eura. Istodobno, kazna za postupanje suprotno postavljenim prometnim znakovima te nepoštivanje naredbi ovlaštenih osoba (policajaca) raste sa 60,00 na 100,00 eura.
• Drastično poskupljenje nepropisnog parkiranja (Članak 78. i Članak 82.): Kazna za zaustavljanje i parkiranje vozila na mjestu na kojem ono ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavlja smetnju za normalan tok prometa i kretanje pješaka (članak 78.), kao i za ostavljanje neregistriranih, tehnički neispravnih i dotrajalih vozila te kamp-prikolica na javnim cestama i parkiralištima, skače čak deset puta – s dosadašnjih 30,00 na čak 300,00 eura (odnosno 150,00 eura uz plaćanje polovice iznosa u zakonskom roku). Pojedinačne zabrane parkiranja iz članka 82. – poput parkiranja na pješačkom prijelazu, u raskrižju, na nogostupu, biciklističkoj stazi ili traci, autobusnom ili tramvajskom stajalištu, ispred kolnog ulaza ili iznad hidranta – poskupljuju s 30,00 na 60,00 eura, dok se kazna za neovlašteno parkiranje na mjestu rezerviranom za vozila osoba s invaliditetom podiže s 90,00 na 150,00 eura.
• Dvije potpuno nove zabrane parkiranja: Zakon uvodi prekršaj za parkiranje kojim se drugom već parkiranom vozilu onemogućuje ulazak ili izlazak s parkirališnog mjesta. Druga novost je stroga zabrana zaustavljanja i parkiranja na trgovima, u kulturno-povijesnim cjelinama gradova i na površinama namijenjenim isključivo pješacima, pri čemu se na tim pješačkim površinama ukida dosadašnja zakonska iznimka koja je dopuštala parkiranje ako se ostavi najmanje 1,6 metara slobodnog prolaza za pješake.
• Bespravno zauzimanje ceste i nogostupa: Za pravne osobe i obrtnike koji bez odobrenja zauzmu javnu prometnu površinu ili nogostup ugostiteljskim terasama, štandovima, ogradama ili kioscima kazne rastu na iznos od 2.000,00 do 5.000,00 eura, dok će fizičke osobe za takvu uzurpaciju javnog prostora plaćati 600,00 eura.

Obvezna registracija električnih romobila i kazne do 3.000 eura za roditelje

Posebno poglavlje zakonskih izmjena posvećeno je električnim romobilima i drugim osobnim prijevoznim sredstvima. Povod za intervenciju zakonodavca su alarmantni statistički podaci MUP-a prema kojima je broj utvrđenih prekršaja vozača električnih romobila s 4.605 u 2024. godini skočio na čak 11.968 u 2025. godini, uz paralelni porast broja teških prometnih nesreća u kojima stradavaju maloljetnici.

Kako bi se stalo na kraj anonimnom kršenju propisa, prijedlog zakona uvodi obvezu upisa svih osobnih prijevoznih sredstava (električnih romobila) u središnju evidenciju MUP-a te postavljanje obvezne evidencijske oznake (naljepnice). Poslove upisa u evidenciju i izdavanja oznaka obavljat će stanice za tehnički pregled vozila. Upravljanje električnim romobilom koji nije upisan u evidenciju i nema postavljenu oznaku kažnjavat će se s 300,00 eura, dok je za neispravno postavljenu, nečitljivu ili oštećenu oznaku, kao i za neprijavljivanje promjene vlasnika romobila u roku od 15 dana u stanici za tehnički pregled, propisana kazna od 90,00 eura.

Novi zakonski okvir donosi i drakonske kazne za zaštitu djece te tehničke limite romobila:

• Stroga zabrana za djecu mlađu od 14 godina: Zakonom se najstrože zabranjuje da se djetetu mlađem od 14 godina „na bilo koji način” omogući upravljanje električnim romobilom u prometu. Za kršenje ove odredbe izravno odgovara roditelj, zakonski skrbnik ili druga punoljetna osoba koja je djetetu dala ili omogućila romobil, a propisana novčana kazna iznosi od 1.000,00 do 3.000,00 eura.
• Prejaki i brzi romobili na udaru zakona: Na isti novčani raspon od 1.000,00 do 3.000,00 eura (umjesto dosadašnjih 130,00 eura) podiže se i kazna za vožnju u prometu električnog romobila čije tehničke karakteristike prelaze zakonski dopuštene limite. Podsjetimo, prema članku 2. ZSPC-a osobno prijevozno sredstvo ne smije imati radni obujam motora veći od 25 cm³, trajnu nazivnu snagu elektromotora jaču od 0,6 kW (600 W) niti smije na ravnoj cesti po konstrukciji razvijati brzinu veću od 25 kilometara na sat.
• Skuplja vožnja bez kacige i po nogostupu te bijeg s mjesta nesreće: Kazna za vožnju električnog romobila (kao i bicikla za mlađe od 16 godina) bez zaštitne kacige raste s 30,00 na 100,00 eura, a s postojećih 60,00 na 100,00 eura podiže se i kazna za vožnju romobila izvan izgrađene biciklističke staze ili trake. Konačno, zakon izjednačava odgovornost za bijeg s mjesta prometne nesreće u kojoj je netko ozlijeđen ili poginuo: svaki vozač – što uključuje i vozače bicikala te električnih romobila – koji napusti mjesto takve nesreće kaznit će se novčanom kaznom od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, uz upis 6 negativnih prekršajnih bodova i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom od najmanje 12 mjeseci.

Status žurne službe za HGSS, veća autonomija gradova i nadzor autonomnih vozila

Paket zakonskih izmjena donosi i važne operativne promjene za javne službe i lokalnu samoupravu. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) konačno zakonski stječe status i pune ovlasti žurne službe u prometu, čime se njezinim interventnim vozilima olakšava probijanje do mjesta nesreća na nepristupačnim terenima, dok službenici pravosudne policije dobivaju zakonsku ovlast upravljanja prometom prilikom obavljanja službenih zadaća osiguranja i sprovođenja. Uz to, vozilima Hitne medicinske pomoći, vatrogasaca i policije izričito se zakonom dopušta da pod upaljenim posebnim rotacijskim svjetlima i zvučnim signalima (sirenom) tijekom žurne intervencije prođu kroz raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu, pod uvjetom da prethodno smanje brzinu i uvjere se da time ne ugrožavaju druge sudionike u prometu.

Istodobno, izmjenama članka 5. ZSPC-a provodi se značajna decentralizacija upravljanja lokalnim prometom. Gradovi i općine u Hrvatskoj više neće morati tražiti prethodnu suglasnost MUP-a za donošenje odluka o uređenju prometa na svom području – poput uvođenja jednosmjernih ulica, izmjene lokalnih ograničenja brzine, regulacije parkiranja, uspostave pješačkih zona, postavljanja sustava videonadzora te uvođenja formalnih „zona ograničenog prometa”. Prethodna suglasnost policije ostat će obvezna samo za ustrojavanje i rad prometnog redarstva, nadzor parkiranja i rad pauk službe. MUP pritom zadržava snažan mehanizam naknadnog inspekcijskog nadzora: ako policija utvrdi da je neko lokalno prometno rješenje stručno manjkavo ili ugrožava sigurnost prometa, jedinica lokalne samouprave dužna ga je po nalogu MUP-a izmijeniti u strogom roku od 8 dana.

Vrijedi podsjetiti kako su na hrvatskim prometnicama već na snazi i posebne zakonske odredbe o automatiziranim i potpuno automatiziranim vozilima (Narodne novine br. 145/24, članci 281.a do 281.d i 290.a). Tim je propisima detaljno regulirano testiranje i prometovanje vozila visokog stupnja automatizacije (bez izravnog nadzora klasičnog vozača za upravljačem), uz obvezno postojanje „operatora u vozilu” ili „operatora intervencije na daljinu”. U slučaju bilo kakvog tehničkog kvara ili incidentne situacije na cesti, sustav autonomnog vozila mora samostalno izvesti „manevar za minimalizaciju rizika” i dovesti vozilo u sigurno stanje mirovanja uz uključivanje svih pokazivača smjera. Za sve prometne prekršaje takvog vozila odgovara njegov vlasnik (pravna osoba), pri čemu su za propuste u obveznom sustavu neprekidnog videonadzora i stroge evidencije pristupa snimkama propisane kazne od 5.000,00 do 10.000,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Preventivna akcija „Dani tehničke ispravnosti vozila” i pet koraka za sigurnu zimu

Kako bi vozačima olakšali pripremu za zimske uvjete, Hrvatski autoklub (HAK), Centar za vozila Hrvatske (CVH) i sve stanice za redovni tehnički pregled vozila u Republici Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, u zadnjem tjednu mjeseca studenoga provode tradicionalnu preventivno-sigurnosnu akciju „Dani tehničke ispravnosti vozila”. Tijekom trajanja akcije svi vozači mogu potpuno besplatno obaviti kontrolni pregled tehničke ispravnosti svojeg automobila (kontrola kočnica, podvozja, svjetala, akumulatora i rashladne tekućine) u bilo kojoj stanici za redovni tehnički pregled u državi, bez ikakvih sankcija ako se utvrdi neispravnost, a prvih 10.000 vozača koji pristupe akciji na poklon dobiva pakiranje od tri litre zimske tekućine za pranje vjetrobranskog stakla.

Paralelno s preventivnim akcijama, policijske uprave diljem Hrvatske tijekom cijelog studenoga i prosinca pojačavaju preventivno-represivne nadzore na cestama, s posebnim naglaskom na suzbijanje prekršaja poznatih kao „četiri glavne ubojice u prometu”: prekoračenje dopuštene brzine kretanja, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i/ili droga, nekorištenje sigurnosnog pojasa na prednjim i stražnjim sjedalima te nepropisno korištenje mobilnog uređaja tijekom vožnje.

Kako biste u potpunosti uskladili svoje vozilo sa zakonom, osigurali vlastitu sigurnost i izbjegli visoke novčane kazne u zimskoj sezoni 2026./2027., prije izlaska na cestu provedite sljedećih pet praktičnih koraka:

1. Provjera rada kratkih i stražnjih svjetala (odmah od 1. studenoga): Provjerite pali li vaš automobil u dnevnom režimu rada i stražnja crvena pozicijska svjetla. Ako tvornička automatska dnevna svjetla osvjetljavaju samo prednji dio vozila, čim nastupe magla, kiša ili raniji sumrak obvezno ručno prebacite prekidač na kratka svjetla kako biste bili vidljivi straga i izbjegli kaznu od 60,00 eura prema članku 101. ZSPC-a.
2. Kontrola guma i certificirane protuklizne opreme (najkasnije do 15. studenoga): Provjerite imaju li sve gume na istoj osovini identičnu dimenziju, vrstu, marku i tip te dubinu profila od najmanje 4 milimetra. Ako nastavljate voziti na ljetnim gumama (s minimalno 4 mm profila), u prtljažnik obvezno spremite odgovarajuće tipno odobrene metalne lance za snijeg ili certificirane tekstilne navlake („čarape za snijeg” s normom EN 16662-1) za pogonske kotače.
3. Priprema pribora za čišćenje snijega i leda u vozilu: Opremite vozilo kvalitetnom strugalicom za led, metlicom za snijeg, sredstvom za odleđivanje brava i zimskom tekućinom za pranje vjetrobranskog stakla otpornom na smrzavanje. Svako uključivanje u promet sa zaleđenim staklima ili neočišćenim snijegom i ledom na krovu povlači kaznu od 130,00 eura prema članku 193. ZSPC-a.
4. Provjera obrasca Europskog izvješća o nesreći u pretincu: Provjerite imate li u vozilu prazan i uredan obrazac Europskog izvješća o prometnoj nesreći te kemijsku olovku. Prema novim izmjenama ZSPC-a, uredno popunjeno i potpisano izvješće omogućuje vam zakonito i brzo rješavanje lakših prometnih nesreća samo s materijalnom štetom izravno s osiguranjem, bez obveze čekanja i pozivanja policije.
5. Zimsko opremanje bicikala i električnih romobila u kućanstvu: Na svim biciklima i e-romobilima osigurajte ispravno prednje bijelo i stražnje crveno svjetlo (kazna 60,00 eura), pripremite reflektirajući prsluk ili odjeću (30,00 eura) i obveznu zaštitnu kacigu (za čije nenošenje kazna raste na 100,00 eura), te pripremite električni romobil za obvezni upis u evidenciju MUP-a i postavljanje evidencijske oznake u stanici za tehnički pregled čim nove zakonske izmjene stupe na snagu.