Slovenski ultimatum je jasan: arhivi Udbe moraju biti vraćeni. Otkrijte kako tajni dosjei i afere koče put Srbije u Europsku uniju.
Moguću odluku novih vlasti u Srbiji za ubrzanje pregovora za ulazak u EU službena će Ljubljana pozdraviti, no stvarni politički ultimatum leži u eksplicitno kondicionalnom zahtjevu. Uvjet je jasan: nema suglasnosti za bilo kakav napredak dok Srbija ne izruči Sloveniji sve arhive Udbe, SDV-a, JNA, ZSNZ-a i ostalih nekadašnjih službi SFRJ koje se odnose na slovenske građane i teritorij.
Ovakvo uvjetovanje pristanka isključivo izručenjem povjerljivih dosjea ukazuje na namjeru dekonstrukcije tajnog djelovanja obavještajnih službi prema slovenskim državljanima i političkim procesima od osnutka socijalističke Jugoslavije do njenog krvavog raspada devedesetih godina. S obzirom na to da proces pristupanja Europskoj uniji, odnosno otvaranje i zatvaranje pregovaračkih klastera, zahtijeva apsolutnu jednoglasnost svih država članica, slovenski zahtjev postaje de facto nepremostiva prepreka za beogradske vlasti.
Od obavještajnih do vojnih tajni: Što Ljubljana traži?
Zahtjev obuhvaća najosjetljiviju jezgru bivšeg jugoslavenskog sigurnosnog aparata, podijeljenu u tri ključna segmenta:
- Udba / SDV (Uprava državne bezbednosti / Služba državne varnosti): Civilne obavještajne službe koje su bile zadužene za nadzor unutar i izvan granica države, praćenje političkih disidenata i provođenje tajnih operacija.
- JLA / KOS (Jugoslovanska ljudska armada / Kontraobaveštajna služba): Vojna struktura koja posjeduje izrazito osjetljive vojno-sigurnosne i operativne dokumente.
- ZSNZ (Zvezni sekretariat za notranje zadeve): Savezna krovna institucija unutarnjih poslova pod kojom je administrirana cjelokupna dokumentacija i arhiva svih republičkih službi.
Eventuelno odločitev novih oblasti v Srbiji za pospešitev pogajanj za vstop v EU bomo pozdravili.
Vendar ne bomo dali soglasja za kakršenkoli napredek, dokler Srbija ne izroči Sloveniji vseh arhivov Udbe, SDV, JLA, ZSNZ in ostalih nekdanjih služb SFRJ, ki se nanašajo na 🇸🇮.— Janez Janša (@JJansaSDS) October 26, 2026
Pravno uporište u kronično neispunjenom ugovoru
Unatoč tome što je motiviran snažnim dnevnopolitičkim interesima, ovaj se ultimatum pravno naslanja na postojeći međunarodni ugovor. Disolucijom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije otvoreno je kompleksno pitanje raspodjele državne imovine, uključujući i pitanje državnih arhiva. Nakon dugotrajnih pregovora, 2001. godine u Beču potpisan je krovni Sporazum o pitanjima sukcesije.
Sporazum je detaljno podijeljen na anekse, pri čemu Aneks D isključivo regulira pitanje državnih arhiva SFRJ. Utvrđena su ključna načela: princip provenijencije (država iz koje dokument izvorno potječe) i princip teritorijalne pripadnosti. Prema odredbama, ukoliko su arhivi SFRJ premješteni sa svoje prvotne lokacije u savezna spremišta u Beogradu, država u čijem se posjedu trenutačno nalaze ima nedvosmislenu međunarodnopravnu obvezu vratiti ih državama sljednicama.
Za implementaciju je nadležan Stalni zajednički odbor visokih predstavnika. Dok je u financijskoj podjeli ostvaren određeni napredak – iz koje je Slovenija povukla oko 220 milijuna eura te preuzela vojni brod “Triglav” – podjela obavještajnih arhiva naišla je na neprobojni zid. Arhiv Republike Slovenije (ARS) prvi je službeni zahtjev uputio još 2006. godine. Jedan od rijetkih uspjeha evidentiran je tek krajem 2021. godine, kada je Slovenija preuzela samo 13 originalnih zapisa slovenskih dugometražnih filmova. Beograd je kontinuirano odbijao izručiti osjetljive vojne i tajne dosjee, klasificirajući ih kao građu od vitalnog značaja za nacionalnu sigurnost moderne Srbije.
Srbija u sigurnosnom procijepu
Za novu srpsku vladu “Studentske liste”, slovenski zahtjev dolazi u trenutku krajnje fragilnosti. Iako vladajući uživaju podršku birača, preuzimanje kontrole nad dubokom državom i sigurnosnim strukturama – posebice Bezbednosno-informativnom agencijom (BIA) – iznimno je složen proces. Beogradski arhivi ne sadrže samo podatke o slovenskim dužnosnicima, već i operativne matrice, metodologije rada i popise doušnika iz cijele bivše Jugoslavije.
Ukoliko nova vlada popusti zahtjevima iz Ljubljane radi dobivanja europskih integracijskih bodova, riskira unutarnju pobunu obavještajnog ešalona i teške optužbe za nacionalnu izdaju. Odbije li predati arhive, suočit će se sa zatvorenim vratima EU-a, što će brzo izazvati frustracije građana i otvoriti prostor za revitalizaciju nacionalističkih snaga.
Afera “Komisarka”: Sukob interesa u srcu Europe
Dublja analiza razotkriva da je tajming ovog ultimatuma duboko isprepleten s političkim sukobima unutar Slovenije te se izravno reflektira na institucije Europske unije kroz propitivanje legitimiteta povjerenice za proširenje, Marte Kos.
Ključ leži u tvrdnjama publicista Igora Omerze, koji je u svojoj knjizi “Komisarka” objelodanio dokumente iz Arhiva RS, tvrdeći kako je Marta Kos krajem 1980-ih aktivno surađivala s jugoslavenskom Službom državne sigurnosti pod operativnim imenima “Tara” i “Blanka”. Prema tim navodima, dostavljala je operativne informacije o metodama rada njemačkog Deutsche Wellea.
Marta Kos dosljedno odbacuje sve optužbe kao fabrikacije. Tijekom saslušanja u Europskom parlamentu izjavila je: “Nikada nisam bila suradnica ili informantica jugoslavenskih tajnih službi”, pravdajući pronalazak vlastitog imena činjenicom da se radilo o širokom popisu obavještajnih meta.
Slovenska europarlamentarka Romana Tomc (EPP) zatražila je posebno saslušanje, ukazujući na potencijalni sukob interesa. Budući da je najveći dio nerazjašnjene građe civilne Udbe i vojnog KOS-a deponiran u Beogradu, europska povjerenica nadležna za pregovarački okvir sa Srbijom potencijalno se nalazi u poziciji duboke ucjenjivosti. Slovenski ultimatum tako postaje “test transparentnosti” osmišljen kako bi se spriječila svaka mogućnost asimetričnih pritisaka srpskih obavještajnih struktura u pregovaračkom procesu.
Domino efekt i pozicija Hrvatske
Kriza se neće zaustaviti isključivo na relaciji Ljubljana–Beograd. Hrvatska također dugi niz godina neuspješno potražuje svoje arhive temeljem istog Sporazuma o pitanjima sukcesije, uz još bolnija neriješena pitanja nestalih osoba i povrata opljačkanog kulturnog blaga.
Ako se pokaže da tvrda slovenska blokada donosi konkretne rezultate, službeni Zagreb bit će pod golemim unutarnjim političkim pritiskom da i sam drastično zaoštri uvjete prema Beogradu. U tom bi scenariju dosadašnje oprezne i konstruktivne diplomatske izjave vrlo brzo mogle biti zamijenjene rigidnom politikom blokada, čime bi se proces europskih integracija Srbije paralizirao već na samom novom početku.