Obitelji koje traže najmilije, čiji su status nestali u Domovinskom ratu, moći će riješiti nasljedstvo bez bolnog proglašenja njihove smrti.
Današnji dan u Hrvatskom saboru započeo je raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu u drugom čitanju. Predlagatelj ovih izmjena je Vlada Republike Hrvatske, a temeljitu raspravu prethodno su proveli Odbor za zakonodavstvo i Odbor za ratne veterane. U gotovo praznoj sabornici, koja bi za ovakve teme od nacionalnog značaja trebala biti ispunjena do posljednjeg mjesta, nove izmjene i dopune Zakona iznio je državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja, Darko Nekić. Ovaj zakon donosi ključne administrativne promjene koje izravno utječu na obitelji koje već više od tri desetljeća traže svoje najmilije, čiji su status nestali u Domovinskom ratu, omogućavajući im rješavanje egzistencijalnih i imovinskih pitanja bez dodatnog emocionalnog traumatiziranja.
Statistika koja opominje i obvezuje
Republika Hrvatska danas, desetljećima nakon završetka ratnih sukoba, i dalje traga za 1725 nestalih i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa. U ovoj tragičnoj statistici, 1341 osoba vodi se kao nestala, dok su 384 osobe smrtno stradale, ali im se ne zna posljednje počivalište. Bol, neizvjesnost i dugogodišnje iščekivanje obitelji koje čekaju na bilo kakvu provjerenu informaciju obvezuju cjelokupno društvo i državne institucije da nastave činiti apsolutno sve što je u njihovoj moći kako bi se rasvijetlila sudbina onih koji su dali najviše za stvaranje države. Cilj ostaje nepromijenjen: pronaći posmrtne ostatke i omogućiti svakoj žrtvi dostojanstven pokop.
Međutim, odgovornost države prema obiteljima žrtava ne završava isključivo na procesu traženja i ekshumacija. Ona obuhvaća i svakodnevnu zaštitu njihovih prava, duboko razumijevanje specifičnih i teških okolnosti u kojima te obitelji žive, te aktivno uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka s kojima se redovito suočavaju u pokušajima ostvarivanja svojih građanskih prava. Upravo je uklanjanje tih barijera temeljna svrha novih izmjena i dopuna Zakona koje su predstavljene zastupnicima.
Apsurd dosadašnje administracije i emotivni teret
Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2019. godine, bio je povijesni iskorak u sustavnom i pravnom uređenju ovog osjetljivog područja. Njime je po prvi put u Republici Hrvatskoj uspostavljen jedinstven, cjelovit zakonski okvir koji objedinjuje i regulira sve aktivnosti u složenom procesu traženja nestalih osoba. Od prikupljanja obavještajnih i terenskih informacija, preko istraživanja mogućih mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, pa sve do samih ekshumacija i konačne identifikacije posmrtnih ostataka. Taj je zakon jasno utvrdio nadležnosti državnih tijela, stvorio preduvjete za učinkovitiju međuresornu suradnju te dodatno zaštitio pravo obitelji da saznaju istinu. Također, uveo je i mogućnost novčanog nagrađivanja onih informacija koje pridonose rješavanju slučajeva iz ratnog razdoblja.
Danas, sedam godina nakon početka primjene tog zakonskog okvira, praksa je ukazala na jedno iznimno osjetljivo administrativno pitanje. Prema dosadašnjim propisima, točnije Zakonu o izvanparničnom postupku, postojala je mogućnost proglašenja nestale osobe umrlom, nakon čega su obitelji mogle zakonski provesti ostavinski postupak i riješiti pitanja nasljedstva. Međutim, velik dio obitelji branitelja i civila nije se mogao odlučiti na taj korak. Za majku, suprugu ili dijete, potpisivanje dokumenta kojim se traži proglašenje njihovog člana obitelji “umrlim” predstavljao je iznimno težak, duboko osoban i bolan čin koji je značio odustajanje od nade. Zbog odbijanja takvog administrativnog proglašenja smrti, obitelji su ostajale blokirane u pravnom vakuumu – pitanja nasljeđivanja i raspolaganja imovinom ostajala su neriješena, čime se obiteljima nametao dodatni životni i financijski teret.
Novo zakonsko rješenje: Ostavina bez proglašenja smrti
Prepoznajući ovaj apsurd, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u uskoj suradnji i na inicijativu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, pristupilo je izradi ključnih izmjena. Predloženim rješenjem omogućuje se onim obiteljima koje to žele provođenje ostavinskog postupka iza nestalih i smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, bez ikakve obveze prethodnog provođenja postupka proglašenja te osobe umrlom.
Ovaj mehanizam u praksi će funkcionirati vrlo izravno. Na zahtjev člana obitelji, Ministarstvo hrvatskih branitelja donosit će službeno rješenje kojim se nedvojbeno utvrđuje status nestale ili smrtno stradale osobe. To će rješenje imati usku pravnu namjenu – služit će isključivo za potrebe pokretanja ostavinskog postupka pred nadležnim sudom. Onog trenutka kada nadležni sud zaprimi rješenje Ministarstva, ostavinski postupak pokretat će se po službenoj dužnosti, uz odgovarajuću primjenu propisa koji reguliraju nasljeđivanje.
Ono što je najvažnije i što je državni tajnik Nekić posebno naglasio pred zastupnicima jest činjenica da provođenje ovakvog ostavinskog postupka ni na koji način ne mijenja pravni status nestale osobe. Obitelji dobivaju mogućnost rješavanja pitanja nasljedstva bez obveze traženja proglašenja smrti. Ovo je opcija i dodatna mogućnost, a ne zakonska obveza; konačna odluka o pokretanju postupka ostaje isključivo na samim obiteljima.
Prihvaćen amandman iz saborskih klupa
Tijekom prvog čitanja ovog zakonskog prijedloga, konstruktivnost saborske rasprave došla je do izražaja kroz prijedlog zastupnice Ana-Marije Blažević, koja je i sama članica obitelji nestale osobe. Ona je predložila da se pravo na podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja Ministarstva proširi. Njezin je prijedlog u potpunosti prihvaćen u ovom drugom čitanju. Članak 1. Prijedloga zakona time je dopunjen, pa je podnošenje zahtjeva sada omogućeno i svim drugim zakonskim nasljednicima, u slučajevima kada nestala osoba nema živih užih članova obitelji prema osnovnoj definiciji zakona.
Uz ove ključne pravne preinake, nove izmjene usklađuju novčane iznose iskazane u Zakonu s eurom kao službenom valutom, a za provedbu čitavog procesa nisu potrebna nikakva dodatna sredstva iz državnog proračuna.
Terenska istraživanja i stravična otkrića na deponijima
Iako su ove promjene prvenstveno administrativne naravi, one ne znače smanjenje intenziteta potrage. Država nastavlja ispunjavati svoju trajnu obvezu. Od listopada 2016. godine značajno su unaprijeđene sve terenske aktivnosti, metode identifikacije i međuresorna suradnja. Rezultati tog mukotrpnog rada su egzaktni: provedena su složena terenska istraživanja na čak 450 lokacija, a pretraženo je impresivnih milijun i sto tisuća četvornih metara sumnjivog terena. Najveći dio ovih radova fokusiran je na područje Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije.
Zahvaljujući tim opsežnim aktivnostima, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 240 osoba. Javnost često zaboravlja razmjere zločina, na što podsjeća otkriće sedam masovnih grobnica – sve redom u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Marinci, Bobota, Šarviz dola, Bogdanovci, Petrovačka dola, Negoslavci i Ovčara) – te čak 49 pojedinačnih grobnica. Kroz 66 završnih identifikacija u organizaciji Ministarstva, obiteljima su predani posmrtni ostaci 343 osobe.
Posebno potresan primjer predanosti institucija jest istraživanje na lokaciji Petrovačka dola kod Vukovara. Riječ je o odlagalištu komunalnog otpada, jednoj od najkompleksnijih lokacija u povijesti potraga, gdje su radovi započeli u travnju 2022. godine i još traju. Do danas je s tog mjesta izvezeno i detaljno pretraženo gotovo 190 tisuća kubičnih metara smeća i otpada, a sondiranje terena seže do dubine od čak 14 metara. Upravo na tom mjestu, ispod tona otpada, u svibnju 2024., te ožujku i travnju 2025. godine, pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 38 žrtava, što svjedoči o brutalnosti i sustavnom prikrivanju ratnih zločina.
Uz Petrovačku dolu, trenutno se provode opsežna istraživanja i na Priljevu u Vukovaru te na nizu lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji, uz kontinuiranu reviziju i ponovnu obradu ranije ekshumiranih, a neidentificiranih posmrtnih ostataka.
Izostanak suradnje i skriveni arhivi iz Srbije
Unatoč najmodernijoj tehnologiji, novim metodama forenzike i ogromnom ljudskom naporu na terenu, najveći izazov ostaje nedostatak točnih informacija o prikrivenim masovnim i sekundarnim grobnicama. Sav dosadašnji napredak rezultat je isključivo upornog rada nadležnih tijela Republike Hrvatske, koji se odvija usprkos potpunom izostanku suradnje Republike Srbije. Beograd i dalje odbija riješiti ova otvorena humanitarna pitanja.
Od same uspostave bilateralnih odnosa, Hrvatska kontinuirano i opravdano traži konkretne informacije o grobnicama na nekad okupiranim područjima, kao i bezuvjetan pristup vojnim dokumentima i arhivima koji skrivaju ključne podatke o sudbini hrvatskih branitelja i civila. Ustrajanje na tim zahtjevima ostaje diplomatski i moralni prioritet od kojeg se neće odustati.
Na samom kraju izlaganja, državni tajnik podsjetio je da nijedna zakonska odredba ne može izbrisati bol koju obitelji nose desetljećima, ali državni aparat mora ukloniti prepreke koje tim ljudima danas kompliciraju život. Činjenica da je u prvom čitanju 133 zastupnika podržalo ovaj zakon pokazuje rijetko viđeno jedinstvo u Saboru kada su u pitanju temeljne vrijednosti i briga za žrtve, uz nadu da će isti konsenzus biti potvrđen i konačnim usvajanjem ovog prijedloga.