Novi rebalans proračuna donosi oštre rezove. Nino Raspudić upozorava na deficit, sumnjive statistike i oduzimanje 39 milijuna eura hrvatskim braniteljima.
Zgrada Hrvatskog sabora danas je bila poprište oštre i argumentirane rasprave koja je razotkrila duboke pukotine u naizgled stabilnoj financijskoj arhitekturi Republike Hrvatske. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je pred zastupnicima izmjene i dopune državnog proračuna za 2026. godinu, dokument koji je trebao poslužiti kao rutinsko usklađivanje prihoda i rashoda pred kraj kalendarske godine. Međutim, ono što je uslijedilo u izlaganjima klubova zastupnika, a posebice u oštrom i analitičkom istupu saborskog zastupnika Nine Raspudića u ime Kluba nezavisnih zastupnika, pretvorilo je ovu točku dnevnog reda u ozbiljnu reviziju cjelokupne državne politike.
Raspudić je svoje izlaganje započeo snažnom i preciznom metaforom, nazvavši predloženi rebalans proračuna “dragocjenim lakmus papirom” koji hrvatskoj javnosti zorno prikazuje stvarno stanje u državi. Prema njegovim riječima, upravo se kroz ovakva svođenja računa i analizu državne potrošnje može najjasnije detektirati tko je i kako radio tijekom godine, na koji su se način trošila sredstva poreznih obveznika te što su zapravo bili stvarni, a ne samo deklarativni prioriteti Vlade u 2026. godini. Rebalans, ističe Raspudić, predstavlja izrazito nezgodan trenutak za svaku izvršnu vlast jer neumoljivo razotkriva loše planiranje, pogrešne procjene te projekte koji su ili potpuno propali ili su upali u ozbiljna vremenska i financijska zakašnjenja.
Usporavanje gospodarstva i inflacijska spirala
Prije nego što je secirao konkretne proračunske anomalije, zastupnik Raspudić osvrnuo se na makroekonomski okvir. Iako Hrvatska i dalje formalno bilježi rast Bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), taj je rast zabrinjavajuće usporio. Međunarodne financijske institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), već sada za tekuću godinu predviđaju znatno slabiji rast od onog optimističnog scenarija koji je prvotno ugradilo Ministarstvo financija. Uz usporavanje gospodarske aktivnosti, Hrvatsku i dalje iscrpljuje vrlo visoka inflacija.
Raspudić je upozorio na poražavajuću činjenicu da već pune četiri godine, u kontinuitetu i bez ikakvih iznimaka, bilježimo stope inflacije koje daleko nadilaze uobičajene i ekonomski prihvatljive okvire. U takvim specifičnim uvjetima, državni proračun se tehnički nastavlja puniti po povećanim stopama zbog viših cijena roba i usluga, pa je i povodom ovog rebalansa zabilježen nominalno značajan rast prihoda. No, usprkos tom izdašnom punjenju državne blagajne, taj rast proračunskih prihoda ni izbliza nije bio dovoljan da pokrije nabujale nove rashode, koji posljednjih godina rastu po stopama koje drastično nadmašuju rast prihoda.
“To je ključno i ta spoznaja duboko zabrinjava,” istaknuo je Raspudić, naglasivši apsurd situacije u kojoj je Ministarstvo financija za potrebe ovog rebalansa tražilo od ostalih resora da pronađu uštede, a unatoč tome što su prihodi značajno nadmašili planove, rashodi se nisu mogli pokriti bez stvaranja ozbiljnog deficita.
Igranje s vatrom: Deficit i cijena državnog zaduživanja
Kada je riječ o deficitu, Raspudić je ocijenio da se Vlada “igra s vatrom”. Iako vladajući tvrde da je deficit u granicama dopuštenog i iznosi 2,9 posto, zastupnik je upozorio da je ostvarenje tog cilja visoko neizvjesno, jer ovisi o tome hoće li se do kraja godine zaista ostvariti sve Vladine projekcije oko rasta BDP-a i očekivane inflacije. “S deficitom hodamo po rubu provalije i nadamo se najboljemu kako ne bismo ušli u proceduru prekomjernog deficita,” upozorio je, dodavši da bi takav scenarij podvrgnuo hrvatske državne financije strogim ograničenjima izvana i negativno se odrazio na teško stečeni kreditni rejting zemlje.
Posebno je zanimljiv bio dio govora u kojem se Raspudić dotaknuo cijene novca i troškova zaduživanja države. Referirajući se na raniju repliku ministru Ćoriću, Raspudić je otkrio detalje sa saborskog Odbora za financije. Iako ministar možda nije očekivao da se virtualno prati svaki njegov korak, Raspudić je jasno dao do znanja da se u digitalnom dobu, putem platformi poput YouTubea, sve pomno bilježi. Upravo je od samog ministra saznao da je cijena novca, odnosno kamata na hrvatsku desetogodišnju državnu obveznicu, značajno skočila. Iako je ministar to pokušao ublažiti navodeći rast s 3,28 na 4,14 posto, Raspudić je izveo jednostavnu matematiku koja razotkriva surovu istinu – to je skok troškova zaduživanja od čak 26 posto u nepunih godinu dana.
Ovaj drastičan skok kamata događa se u trenutku kada se Vlada hvali povijesno najvišim kreditnim rejtingom, poštivanjem pravila o proračunskom deficitu ispod tri posto i smanjenjem omjera javnog duga prema BDP-u prema ciljanoj razini od 55 posto. Raspudić je logično upitao: ako je u Hrvatskoj sve tako stabilno i odlično vođeno, zašto kapital, koji uvijek traži sigurna utočišta, ne ruši cijenu zaduživanja kod nas, nego ona raste? Objašnjenja ministra Ćorića o europskim trendovima i situaciji u Njemačkoj nisu pala na plodno tlo. Raspudić je upozorio na prelijevanje nestabilnosti iz europskih država poput Francuske i Italije, koje već dugo krše kriterije iz Maastrichta, što rezultira uličnim nemirima i socijalnim buntom. Cijenu njihovih promašenih politika, upozorava Raspudić, na kraju plaćaju i hrvatski građani kroz skuplje zaduživanje, zbog čega je ključno fokusirati se na unutarnje probleme i suzbijanje vlastitog deficita.
Demografski i socijalni misterij: 55 tisuća novih osoba s invaliditetom
U analizi rashodovne strane rebalansa, Raspudić je otvorio temu koja predstavlja “potpuni misterij” u hrvatskim financijama. Riječ je o socijalnim transferima koji se iz godine u godinu povećavaju. Samo ovim rebalansom predviđa se dodatnih više od 220 milijuna eura za socijalne transfere, od čega nevjerojatnih 180 milijuna eura otpada isključivo na dodatna sredstva za inkluzivni dodatak.
Pozivajući se na nedavno objavljeno jesensko izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Raspudić je iznio šokantne podatke. U 2026. godini u Republici Hrvatskoj registrirano je 730.987 osoba s invaliditetom, što čini visokih 18,9 posto ukupnog stanovništva. Za usporedbu, u prošloj, 2025. godini, taj je broj iznosio 675.213. To znači da je u samo godinu dana, od listopada 2025. do listopada 2026., Hrvatska dobila čak 55.000 novih osoba s invaliditetom.
“Kako je to moguće?” upitao je Raspudić, naglašavajući da se ukupno stanovništvo nije drastično povećalo, niti se dogodila neka nacionalna katastrofa. Postavio je legitimno pitanje jesu li sve te osobe tek sada prepoznate u sustavu nakon deset godina vlade Andreja Plenkovića, ili se radi o nečemu drugom. Izrazio je bojazan da bi zbog potencijalnih zloupotreba i lažnih registracija mogle ispaštati upravo one stvarne osobe s invaliditetom kojima je pomoć zajednice najpotrebnija.
Posebno su alarmantni podaci po županijama. Dok je udio osoba s invaliditetom očekivano viši u županijama koje su bile izložene velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata i onima sa starijim stanovništvom, Raspudić je upozorio na anomalije u dobnoj skupini od 0 do 19 godina. Naveo je podatak da u Istarskoj županiji među mladima ima 7,7 posto osoba s invaliditetom, dok u Sisačko-moslavačkoj županiji taj postotak prelazi 20 posto. Zahtijevao je hitnu istragu i “pročešljavanje” sustava kako bi se utvrdilo zašto jedna županija ima gotovo 300 posto više djece s invaliditetom od druge u mirnodopskim uvjetima.
Gubitnici rebalansa: Gdje je nestao novac za hrvatske branitelje?
Završni dio Raspudićevog govora dotaknuo se najvećih gubitnika ovog rebalansa proračuna. Dok su se sredstva za socijalne transfere neobjašnjivo napuhala, resori koji brinu o sigurnosti, okolišu i temeljima ove države pretrpjeli su teške udarce. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, te Ministarstvo zaštite okoliša zabilježili su ozbiljna rezanja. Posebno je porazno objašnjenje za zaštitu okoliša – padaju u vodu sve priče o uređenju sustava gospodarenja otpadom, a kao primjer nefunkcionalnosti države naveden je Centar za gospodarenje otpadom Zagreb, kojem je trebalo punih 12 godina samo da ishodi lokacijsku dozvolu.
No, najteži udarac, koji je izazvao posebnu pozornost i osudu, odnosi se na Ministarstvo hrvatskih branitelja. Ovim rebalansom, resoru koji skrbi o populaciji koja je stvorila Republiku Hrvatsku oduzeto je enormnih 39 milijuna eura.
“Ono što nismo čuli je što to Ministarstvo branitelja nije napravilo za naše branitelje, a trebalo je, jer mu je smanjeno 39 milijuna eura ovim rebalansom,” oštro je poentirao Raspudić. Ova brojka stoji u potpunoj i oštroj suprotnosti sa svim dosadašnjim javnim obećanjima Vlade o povećanju sredstava, poboljšanju skrbi i kontinuiranoj brizi za braniteljsku populaciju. Ostaje visjeti u zraku neodgovoreno pitanje: koji su to točno kapitalni projekti, zdravstvene inicijative ili socijalni programi namijenjeni braniteljima obustavljeni ili nerealizirani? Zašto je Ministarstvo branitelja u ovoj godini “prosulo” 39 milijuna eura umjesto da ih usmjeri onima kojima su najpotrebniji, posebice imajući u vidu starenje braniteljske populacije i njihove sve veće zdravstvene potrebe?
Zaključno, Raspudić je poslao nedvosmislenu poruku. Sve ove zabrinjavajuće činjenice, od neobjašnjivih statističkih skokova, preko astronomskog rasta cijene zaduživanja, do bolnih rezova preko leđa hrvatskih branitelja, svjedoče o tome da se Hrvatska, zbog neodgovorne politike vladajućih, opasno kreće po rubu fiskalne provalije. Ako se ovakav trend nastavi, pad u proceduru prekomjernog deficita iduće godine čini se neizbježnim, a tada će, kako je Raspudić zaključio, financijsku kapu Hrvatskoj krojiti netko drugi.