Predsjednik Milanović potvrdio je misije OSRH u okviru NATO-a, EU-a i UN-a za 2027. i 2028. godinu. Doznajte detalje odluke i analizu odnosa s Vladom.
ZAGREB – Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović donio je odluke o davanju prethodne suglasnosti za sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u nizu međunarodnih misija, operacija i aktivnosti pod okriljem NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda za 2027. i 2028. godinu.
Zahtjev za prethodnu suglasnost uputio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u ime Vlade RH, a nakon Milanovićeva potpisa, konačnu riječ imat će Hrvatski sabor, koji o ovim odlukama odlučuje većinom glasova svih zastupnika (76 glasova).
Popis odobrenih misija: Od Kosova i Baltika do Crvenog mora
Prema priopćenju s Pantovčaka, suglasnost obuhvaća nastavak dosadašnjih strateških angažmana, ali i uključivanje u nove operacije:
- NATO operacije i aktivnosti: Nastavak angažmana u operacijama KFOR (Kosovo) i SEA GUARDIAN, sudjelovanje u stalnoj skupini protuminskih snaga te raspoređivanje u sklopu ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga na istočnom krilu Saveza (Litva, Poljska i Mađarska). Suglasnost pokriva i raspoređivanje u zapovjednim strukturama NATO-a te prelazak granice radi brzog raspoređivanja deklariranih snaga.
- Operacije Europske unije: Nastavak sudjelovanja u pomorskim operacijama EUNAVFOR – ATALANTA i EUNAVFOR MED IRINI, odobrenje za prelazak granice u okviru vojnih kapaciteta EU za brzo raspoređivanje, te početak sudjelovanja u operaciji EUNAVFOR – ASPIDES, usmjerenoj na zaštitu pomorske plovidbe u Crvenom moru i okolnim tjesnacima.
- Misije Ujedinjenih naroda: Nastavak angažmana vojnih promatrača u misijama UNMOGIP (Indija i Pakistan), MINURSO (Zapadna Sahara) i UNFICYP (Cipar).
Novinarski komentar: Funkcionalni minimum u sjeni dubokog nepovjerenja
Na prvi pogled, davanje suglasnosti za redoviti ciklus međunarodnih vojnih misija predstavlja rutinski ustavni korak. No, u hrvatskoj političkoj zbilji – obilježenoj višegodišnjim institucionalnim sukobom između Pantovčaka i Banskih dvora – svaki potpis Zorana Milanovića na Vladin prijedlog promatra se kroz prizmu političkog pozicioniranja.
Ova odluka jasno demonstrira Milanovićevu doktrinu razgraničenja: podrška operacijama koje proizlaze iz izravnih ugovornih obveza unutar NATO saveza i zaštite međunarodnog prava (poput KFOR-a na Kosovu, prednje prisutnosti na Baltiku ili pomorskih operacija EU) nikada nije bila sporna. Time predsjednik izbija argumente kritičarima iz redova vladajuće većine koji ga redovito pokušavaju prikazati kao aktera koji potkopava zapadna savezništva.
S druge strane, potez potvrđuje da operativna suradnja na relaciji Pantovčak – MORH funkcionira onda kada se kreće unutar strogih zakonskih okvira i bez političkih manevara koji zadiru u osjetljiva pitanja, poput onih koja su u ranijim ciklusima (primjerice oko obuke ukrajinskih vojnika ili NSATU misije) dovodila do teških parlamentarnih preglasavanja i ustavnih zastoja.
Davanje suglasnosti za 2027. i 2028. godinu pruža Oružanim snagama RH prijeko potrebnu plansku stabilnost i kontinuitet u međunarodnom okruženju. Ipak, ova institucionalna usklađenost više nalikuje strogo kontroliranom primirju radi državnog interesa nego trajnom zatopljenju odnosa između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. Kada na dnevni red dođu pitanja koja prelaze okvire klasičnih mirovnih misija, linije rovova između dvaju brda vrlo će se brzo ponovno aktivirati.
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
