Premijer Andrej Plenković podnio je godišnje izvješće Vlade u praznom Saboru. Oporba je napustila dvoranu, a naglasak je stavljen na gospodarski rast.
Na današnjoj sjednici Hrvatskoga sabora predsjednik Vlade RH Andrej Plenković podnio je u gotovo praznoj dvorani Hrvatskoga sabora jednosatno usmeno godišnje izvješće Vlade.
To izvješće prenosimo u cijelosti :
„Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, uvažene zastupnice i zastupnici u Hrvatskom saboru, sve vas lijepo pozdravljam i iznimna mi je čast danas u ime Vlade Republike Hrvatske predstaviti godišnje izvješće o radu u našoj trećoj godini mandata. Dopustite mi samo da se kratko osvrnem na činjenicu da je lijeva oporba izašla iz Sabora. Kao što su kolege ukazale, očito je to ustaljena, ideološka praksa koja upućuje samo na jedan vrlo jednostavan politički cilj, a to je isključivost, agresija, nekultura, netolerancija i nepoštovanje hrvatskih institucija. I nastojanje da se poništi sve što je u Hrvatskoj konstruktivno, odgovorno i ozbiljno. Hrvatska javnost i hrvatski građani danas ovim potezom u biti vide pravu sliku cijelog ovog egzaltiranog agitiranja u vezi s Gospićem u proteklih mjesec dana. Ovo je cilj. Cilj je velika podjela, velika polarizacija i produžena kvazipredizborna kampanja gotovo dvije godine prije izbora.
Oni koji to rade sigurno će izgubiti na idućim izborima, to im danas vrlo jasno poručujem. No, vratimo se onome što je važno i što je ozbiljno za hrvatsku javnost, a to su sve aktivnosti koje se odnose na sve nas. Prvo, idućeg tjedna navršit će se točno deset godina otkad nam je Hrvatski sabor prvi put iskazao povjerenje.
Tih deset godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj i u najzahtjevnijim okolnostima osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja. Parafrazirao bih naša tri programa u proteklih deset godina kao put kroz sve izazove vjerodostojno za sigurnu Hrvatsku.
Zahvaljujem građanima koji su nam tri puta zaredom dali povjerenje. To nas povjerenje obvezuje da ostvarene rezultate pretvorimo u naš zajednički napredak. Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu. Ratovi, gospodarski poremećaji i politička previranja odražavaju se i na našu sigurnost, gospodarstvo te svakodnevni život građana. Takve okolnosti traže ozbiljnost, iskustvo i sposobnost donošenja odluka.
Obećanja je lako izreći. Odgovornost za njihovu provedbu mnogo je zahtjevnija. Ova se Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti. Uz potporu naših partnera u parlamentarnoj većini donosili smo odgovorne odluke, štitili građane i gospodarstvo te provodili reforme. Stabilnost koju smo očuvali mora nam sada omogućiti da još bolje iskoristimo potencijale svoje zemlje.
Politikom modernog suverenizma osnaženi međunarodni položaj koristimo za zaštitu nacionalnih interesa i naših temeljnih vrijednosti te za jačanje sigurnosti i otvaranje razvojnih mogućnosti. Naš smjer određuje program Vlade: uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska. Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka EU-a, a danas su izašli podaci Međunarodnog monetarnog fonda prema kojima je rast europodručja za ovu godinu 1,1 %, a oni projiciraju hrvatski rast na 2,2 %, dakle dvostruko više nego europodručja. Za dogodine MMF predviđa rast od 2,3 % i time bismo po njihovim projekcijama bili peta zemlja po rastu u europodručju.
Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske.
Proteklo desetljeće obilježile su krize koje su zahtijevale brze i odgovorne odluke. Od krize Agrokora, pandemije koronavirusa, pa do dvaju razornih potresa u Zagrebu i na Banovini.
Suočavali smo se i s migracijskim pritiscima te energetskim i sigurnosnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku. U svakoj od tih kriza cilj nam je bio zaštititi građane, očuvati radna mjesta i konkurentnost gospodarstva. To iskustvo obvezuje nas da za buduće krize budemo spremni. Zato ulažemo u sposobnost Hrvatske da sigurnije opskrbljuje građane energijom, više proizvodi, bolje koristi svoje znanje i učinkovitije štiti ljude. Izvješće smo podijelili u tri cjeline, povezane trima zadaćama: jačati gospodarstvo u neizvjesnim okolnostima, graditi otpornije društvo i snažnije institucije te učvrstiti suverenost i sigurnost Hrvatske.
Poštovane zastupnice i zastupnici, od početka mandata odgovorno upravljamo javnim financijama, provodimo reforme i čuvamo političku stabilnost. Takva nam je politika omogućila gospodarski rast te veće plaće i mirovine. Svim krizama unatoč, Hrvatska je danas gospodarski snažnija nego prije deset godina.
Očekujemo da će gospodarski rast ove godine, prema našim projekcijama, iznositi oko 2,3 %. Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura. Nominalno će biti više nego dvostruko veći nego prije deset godina kada smo krenuli, a tada je iznosio 47 milijardi eura. Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.
Približavanje prosječnom životnom standardu Europske unije stvara bolje uvjete za ostanak mladih u Hrvatskoj, rješavanje stambenog pitanja i zasnivanje obitelji, ali i za povratak naših iseljenika. U pet godina smanjili smo omjer javnoga duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodova. Do kraja ove godine očekujemo da će javni dug iznositi oko 55,5 % BDP-a, osjetno ispod maastrichtske granice od 60 %. Time jačamo fiskalnu stabilnost i smanjujemo proračunsko opterećenje kamatama. Na sjednici Vlade prošloga tjedna usvojili smo rebalans državnog proračuna kojim osiguravamo proračunski deficit na razini od 2,9 % BDP-a.
U petak je agencija Moody’s, kao ranije Fitch i Standard & Poor’s, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini, po njihovoj nomenklaturi A3, sa stabilnim izgledima, što je dokaz da nas vanjske okolnosti nisu uspjele skrenuti s kursa gospodarskog razvoja i proračunske stabilnosti. U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva, iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Povoljnije financiranje države pridonosi i nižim kamatama za poduzeća i za građane.
Građanima smo dali mogućnost da svojom štednjom sudjeluju u financiranju države i ostvare prinose. Realizirana su tri izdanja državnih obveznica i 20 serija trezorskih zapisa. Građani su kroz njih dosad upisali više od 11 milijardi eura. Na temelju tih ulaganja našim je građanima isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama.
Uvodimo i hrvatski investicijski račun s povoljnim poreznim tretmanom za građane koji dugoročno ulažu u dionice, obveznice i fondove.
Podsjećam da od 1. siječnja ove godine građani imaju pravo na besplatan osnovni paket bankarskih usluga uz račun na koji primaju plaću ili mirovinu. U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU-a, pa i Hrvatska, suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao je inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije. U rujnu je inflacija iznosila 4,7 % u odnosu na rujan prošle godine, a cijene energije bile su 20 % više nego lani. Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini od oko 4,5 %. Za nastavak subvencioniranja troškova struje i plina donijeli smo 11. paket pomoći našim građanima, gospodarstvu i praktički svim javnim institucijama.
Vrijedan je 260 milijuna eura.
Time je ukupna vrijednost svih paketa pomoći dosegnula 9 milijardi i 300 milijuna eura. Regulacijom cijena goriva, eurosuper je oko 20 centi, eurodizel oko 30 centi, a plavi dizel oko 10 centi po litri jeftiniji nego što bi bio bez mjera Vlade. Osigurali smo i izuzeće od europskih trošarinskih pravila kako bismo dodatno mogli intervenirati i zaštititi građane. Za više od 100 tisuća ugroženih kupaca energenata osigurali smo naknadu. Posebnim mjerama pomažemo i poljoprivrednicima i ribarima. Cijene hrane stagniraju. Naše su mjere pridonijele njihovoj stabilizaciji, uz ograničenje cijena 100 proizvoda, sidrenje cijena 9 tisuća proizvoda i najavu poreza na prekomjernu profitnu maržu.
Nastavljamo djelovati kako se rast cijena energije ne bi dodatno prelio na hranu i usluge te opteretio kućne proračune. Radi postizanja veće transparentnosti cijena u Hrvatskoj, proširujemo isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge. Primjena ove mjere odgođena je do 17. studenoga, a slijedom Zakona o zaštiti potrošača te kao rezultat dijaloga s poduzetnicima, obrtnicima i trgovcima, koji se nastavlja. Naš je cilj da rast plaća donese stvarno poboljšanje životnog standarda.
Od 2016. potrošačke cijene ukupno su porasle oko 40 %, dok su plaće i mirovine porasle više od 100 %. Minimalna bruto plaća danas je više nego 2,5 puta veća nego 2016. Porasla je s 414 na 1050 eura. Današnja minimalna neto plaća od oko 823 eura približno je 30 % veća od medijalne neto plaće u listopadu 2016.
Više je nego udvostručena medijalna neto plaća koja je porasla sa 631 na 1346 eura. Prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1540 eura.
To je više nego dvostruko u odnosu na 749 eura u listopadu 2016. Do kraja mandata premašit ćemo naš zajednički zacrtani cilj prosječne neto plaće od 1600 eura. Socijalni dijalog ostaje temelj dogovora o plaćama. Sa sindikatima smo za ovu godinu dogovorili tri povećanja osnovice od po 1 %, vrijedna 300 milijuna eura. Osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine bit će oko 53 % viša nego 2016., dok je reforma koeficijenata donijela dodatni prosječni rast plaća od 25 do 30 %. To znači da smo udvostručili plaće u državnoj i javnoj upravi. Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materijalni položaj.
Daljnja povećanja morat će biti postupnija, u skladu s proračunskim mogućnostima. U kolovozu smo imali gotovo milijun i osamsto tisuća osiguranika. Najviše od 1992. godine i gotovo 300 tisuća više nego u kolovozu 2016.
Stopa zaposlenosti porasla je sa 62 na 75 %. Nezaposlenih je oko 63 tisuće, a 2016. bilo ih je 213 tisuća.
Stopa nezaposlenosti iznosi 3,4 %. Danas je pak prosjek EU-a 6,1 %. Na jednog registriranog nezaposlenog dolazi više od 28 ljudi koji rade. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja od 2016. prošle su 373 tisuće ljudi. Više od 200 tisuća mladih danas ima ugovor na neodređeno vrijeme, u odnosu na 122 tisuće 2016. Mladi do 25 godina i dalje ne plaćaju porez na dohodak, a oni do 30 plaćaju polovicu. U Hrvatskoj, zbog potreba rastućeg gospodarstva, radi oko 140 tisuća stranih radnika. Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad. Nakon izmjena Zakona o strancima izdaje se 30 % manje dozvola za novo zapošljavanje, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike.
Uz obrazovanje i aktivaciju domaćih radnika, važni su učenje jezika i odgovorno uključivanje stranih radnika u zajednicu. Građane i gospodarstvo dosad smo porezno rasteretili za sveukupno 2,8 milijardi eura. Provodimo i brojna smanjenja parafiskalnih nameta ukupno u vrijednosti 206 milijuna eura, te administrativna rasterećenja u vrijednosti od gotovo 600 milijuna eura. Ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj od 2016. su utrostručena, na više od milijardu eura godišnje. Umjetna inteligencija mijenja način rada. Želimo da hrvatska poduzeća mogu razvijati i primjenjivati nove tehnologije, a radnici steći znanja potrebna za poslove koji se mijenjaju.
Pripremamo i primjenu umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnijih usluga građanima i poduzetnicima. Zahvaljujući projektu BRAIN, Hrvatska je među prvim državama članicama Unije koja provodi eksperimentalni kurikul umjetne inteligencije u školama. Zato pripremamo nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. te prateći akcijski plan. Ostajemo usmjereni jačanju digitalne i tehnološke suverenosti Hrvatske utemeljene na hrvatskom znanju, stručnjacima i inovacijama. Važna nam je i struktura rasta hrvatskog gospodarstva.
Hrvatski robni izvoz je u razdoblju od 2016. do 2025. godine porastao za gotovo 105 % i dosegnuo 25 milijardi eura. Raste industrijska proizvodnja, koja je u kolovozu bila 5 % veća nego u istom mjesecu prošle godine. Snažnom rastu pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, dok je trećina tog iznosa realizirana u posljednjih pet godina.
U svakom dijelu Hrvatske otvaraju se industrijski pogoni, što jača industrijsku bazu, povećava izvoz i podiže tehnološku razinu našeg gospodarstva. Na primjer, Končar, DOK-ING, Infobip i HS Produkt među predvodnicima su moderne hrvatske industrije. Usvojili smo Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura. On prepoznaje izazove i postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu, te otpornu i inovacijama vođenu industriju. A kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici.
U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi Zakon o obrtu kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskog obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator. Dapače, broj obrta u našem mandatu gotovo se udvostručio sa 75.000 u 2016. na gotovo 145.000 danas. U njima radi 230.000 ljudi.
Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila čak 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 % iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preostala dva pokazatelja, koji su ispunjeni djelomično, se dovršavaju. Od gotovo 10 milijardi eura na raspolaganju, dosad nam je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekujemo isplatu i posljednje dvije rate za koje očekujemo 2,7 milijardi eura. Grade se i obnavljaju škole, vrtići, bolnice, vodovodi, plinovodi, nabavljaju tramvaji, autobusi, vlakovi i medicinska oprema te se energetski obnavljaju zgrade. Od ulaska Hrvatske u EU, u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna, u plusu smo za gotovo 22 milijarde eura. Ovo je tjedan koji je pred Europom.
Odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala se strateški ispravnom. U plinskoj krizi imali smo dovoljno plina za sebe i za susjede. Kapacitet terminala povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za Srednju i Jugoistočnu Europu. U tom pogledu važni su i novi plinovodi: Zlobin – Bosiljevo, Lučko – Zabok, Bosiljevo – Sisak – Kozarac. Sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisali smo memorandume o plinu, južnoj plinskoj interkonekciji i o nuklearnoj energiji.
Na temelju programa Vlade, u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću pripremamo korištenje geotermalne energije za grijanje. Potpisano je ukupno ugovora vrijednih 86 milijuna eura. Usvojili smo zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući i male modularne reaktore, a donijeli smo i novi zakon o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja zakonodavni okvir za održivo korištenje energetskih potencijala.
Pelješkim mostom spojili smo hrvatski teritorij, autocestom smo stigli do Siska i na koridoru 5C od Osijeka do mađarske granice.
Otvorena je nova cijev tunela Učka, a obnovljena je i stara. Do kraja godine planiramo dovršiti posljednju dionicu Istarskog ipsilona, kao i dionicu Matulji – tunel Učka. Pripremamo izgradnju Istarskog iksa. Nastavljamo graditi autocestu prema Dubrovniku, brzu cestu prema Požegi, Virovitici i Koprivnici, te cestu od Splita prema Omišu, a počela je gradnja dionice Križišće – Žuta Lokva. Radi se i na novom ulazu u Split. Tunel Kozjak je probijen. Prvi put u povijesti, u riječkoj luci prekrcano je više od pola milijuna kontejnerskih jedinica u jednoj kalendarskoj godini. Obnavljamo zagrebačku obilaznicu, a u pripremi je treći trak autoceste Zagreb – Karlovac vrijedan 250 milijuna eura. Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti 6 milijardi eura. Na prugama voze novi vlakovi domaće proizvodnje. Među njima je prvih šest baterijskih vlakova uz izgradnju novih punionica na kolodvorima. Prije dva tjedna, s indijskom tvrtkom Afcons potpisan je ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Novska, ukupne vrijednosti 900 milijuna eura. Time ćemo dovršiti dvokolosječnu prugu kroz Hrvatsku od slovenske do srbijanske granice, na strateškom pravcu koji povezuje Srednju i Jugoistočnu Europu s Turskom.
Zagreb i Osijek dobili su 30 novih tramvaja, a naručeno ih je još 30. U nizu gradova sufinancira se i nabava električnih autobusa. Uz luke na Jadranu ulažemo više od 180 milijuna eura kroz 15 novih projekata. Renesansa hrvatske obale je u tijeku. Za razvoj vodnog gospodarstva od 2016. uloženo je do danas 5,2 milijarde eura.
Od 2016. izgrađeno je ili obnovljeno 4500 km odvodnje otpadnih voda.
Time smo osigurali da preko dva milijuna stanovnika koristi poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda, a dodatnih više od pola milijuna ljudi dobilo je javnu odvodnju. Izgrađeno je oko 2800 km javne vodoopskrbe. Izgradnjom 270 km nasipa poboljšali smo i zaštitu stanovništva od poplava. Kroz plan oporavka energetski se obnavlja više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada. Takvim ulaganjima smanjujemo potrebe za energijom i stvaramo ugodnije uvjete stanovanja. Od 2027. počinje provedba socijalnog plana za klimatsku politiku, namijenjenog kućanstvima s najvećim troškovima energije i prijevoza. Sredstva modernizacijskog fonda omogućit će nam dodatna ulaganja u energetski sustav i obnovljive izvore te ubrzati zelenu tranziciju. Za kvalitetnu zelenu tranziciju u Hrvatskoj nužno je dodatno unaprijediti sustav gospodarenja otpadom. U radu su centri za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Bikarac, Biljane Donje i odnedavno Babina Gora, a u izgradnji Piškornica, Lučino Razdoblje i Lećevica, dok su u pripremi Orlovnjak, Šagulje i Zagreb. Popodne ćemo imati priliku detaljno izložiti što je učinjeno po pitanju sanacije otpada u Gospiću, no želim naglasiti da Vlada provodi sanacije crnih točaka i odlagališta, kao što smo riješili otpadnu trosku u Biljanima Donjim i problem baliranog otpada u Varaždinu. Tako ćemo riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću, koji smo uvrstili u Plan gospodarenja otpadom uz Pulu, Samobor, Poznanovec, Benkovac, Lovinac i Pazin.
Cilj nam je zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, provesti sanaciju i pojačati nadzor primjenom novog Zakona o gospodarenju otpadom.
Bilježimo još jednu rekordnu turističku sezonu.
U razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno je 20,1 milijun dolazaka i 105 milijuna noćenja.
Vrijednost fiskaliziranih računa viša je od 7 milijardi eura, odnosno 18 % viša nego lani. Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine. Uz održiv turizam, naš je cilj zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivom stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji. Do kraja godine donijet ćemo i novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, a uz pomoć plana oporavka uvezali smo razvoj turističke infrastrukture i zdravstvenog turizma, te su otvoreni novi ili obnovljeni centri, poput Biokovke u Makarskoj, termi u Bjelovaru, Daruvarskih toplica i drugih regionalnih lječilišnih kompleksa.
Nastavljamo ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti. Iz prijašnjega programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima je isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi. Za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurali smo 20 % više sredstava uz fleksibilnija pravila korištenja. Od pet logističko-distributivnih centara za voće i povrće dva već rade, a to su Osijek i Križ. Prije nekoliko dana otvorio se treći u Đurđevcu, a do kraja godine grade se Vinkovci i Požega. Proizvođačima time osiguravamo bolje uvjete za skladištenje i plasman proizvoda. Zbog suše smo poljoprivrednicima osigurali 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, a za jesensku sjetvu 10 milijuna eura.
Ove godine donesen je i novi Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, a uskoro slijedi i pravilnik za meso. Jasnim i vidljivim označavanjem zemlje podrijetla kupcima olakšavamo izbor domaćih proizvoda. Poljoprivrednici su dobili mogućnost povoljnih kredita preko HAMAG-BICRO-a i HBOR-a, uz mogućnost otpisa dijela glavnice. Pripremili smo Strategiju biogospodarstva do 2035. godine. Za ribarstvo i akvakulturu osigurana su 384 milijuna eura, uz osiguravanje sredstava za kupnju brodova mladim ribarima. A donosimo i novi Zakon o lovstvu, koji je na sjednici Vlade upravo ovih dana, čime stvaramo poticajni okvir za čak 70 tisuća lovaca. Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard.
Gospodarski napredak mora se osjetiti u sigurnosti obitelji i dostupnosti javnih usluga, zato ulažemo u sve krajeve Hrvatske i jačamo naše institucije. Ravnomjerni regionalni razvoj jedna je od politika koje su možda i najviše obilježile ovih proteklih deset godina. U Slavoniji, Baranji i Srijemu kroz Projekt Slavonija kanalizirano je više od 5,5 milijardi eura ulaganja. Novi zakon omogućio nam je da osnujemo savjete za Sjevernu, Središnju i Jadransku Hrvatsku. Kroz ITU mehanizam 680 milijuna eura ulažemo u urbana središta županija. Ovih dana, uključujući i Veliku Goricu s 33 milijuna eura. A u tim područjima živi praktički gotovo 70 % stanovništva Hrvatske.
Kroz nacionalne programe za potpomognuta brdsko-planinska područja financirali smo 6600 projekata. U proteklih deset godina u otoke smo uložili 4 milijarde i 600 milijuna eura te osigurali posebnu omotnicu od 150 milijuna eura za hrvatske otoke. Novi ciklus planiranja projekata pripremamo kroz Nacionalni plan regionalnog razvoja do 2035., a revidiramo i Nacionalnu razvojnu strategiju.
Zahvaljujući Vladinim mjerama fiskalne decentralizacije, prihodi županija, gradova i općina porasli su od 2017. s 3 milijarde na oko 7 milijardi eura, dakle 4 milijarde eura prihoda više. Primjerice, prihodi Grada Zagreba od poreza na dohodak porasli su sa 600 milijuna eura 2017. na milijardu i 500 milijuna eura u ovoj godini. Poreznim reformama ukinuli smo prirez i omogućili gradovima i općinama da sami određuju stope poreza na dohodak. Ove godine osnovali smo Vijeće za regionalni razvoj, kao i Vijeće za urbani razvoj.
Obnova Zagreba i Banovine jedan je od najvećih projekata u novijoj povijesti Hrvatske. Do 1. listopada završeno je 15.405 postupaka obnove. Na Banovini je dovršeno 57 od 59 višestambenih zgrada. Ukupno je investirano 5 milijardi eura: 3 milijarde za obnovu nakon zagrebačkog, a 2 milijarde eura nakon petrinjskog potresa. Obnovljene su tisuće zgrada, škola, bolnica, kulturnih i sakralnih objekata.
Izgrađeni su i novi stanovi te kuće za obitelji. Za ljude koji još čekaju obnovu najvažniji su siguran dom i povratak svakodnevnom životu. Zato nastavljamo revitalizirati Sisačko-moslavačku županiju i obnavljamo Zagreb. Prioritet nam je dostojanstvena starost umirovljenika. Prosječna sveukupna mirovina porasla je sa 358 na 764 eura. Uz godišnji dodatak ona danas iznosi 780 eura. To je 120 % više nego 2016. Prosječnu najnižu mirovinu više smo nego udvostručili. S nekadašnjih 208 došli smo na 502 eura danas. Uzimajući u obzir godine radnog staža, prosječna starosna mirovina za odrađenih 40 i više godina staža danas iznosi 1076 eura. Trajni godišnji dodatak prvi put je isplaćen u prosincu prošle godine za preko milijun i 228 tisuća umirovljenika. U prosjeku je isplaćeno 177 eura, za što je izdvojeno 217 milijuna eura. Nakon rebalansa očekujemo, u dogovoru s našim partnerima u koaliciji, a posebno Hrvatskom strankom umirovljenika, isplatiti i novi godišnji dodatak koji bi iznosio 7 eura po godini staža, što je u prosjeku 208 eura po umirovljeniku, za što ćemo izdvojiti 258 milijuna eura. Formulu usklađivanja mirovina promijenili smo sa 70-30 na 85-15 u korist povoljnijeg pokazatelja. Majkama smo za svako dijete priznali godinu dana dodatnog staža za izračun mirovine. Od 1. siječnja više se neće plaćati porez na dohodak na mirovine. To znači neplaćanje dosadašnjeg poreza na dohodak za više od 500.000 umirovljenika.
Nastavit ćemo činiti iskorake u mirovinskom sustavu kako bismo ispunili naš zajednički cilj da se prosječna sveukupna mirovina dovede do 800 eura do sredine 2028. godine. Pokrenuli smo ciklus izgradnje 20 novih centara za starije osobe, a donijet ćemo i Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi. Unaprijedili smo zakonski okvir za kvalitetniju skrb o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Zakonom o inkluzivnom dodatku četiri naknade spojene su u jednu, a iznosi su za većinu korisnika povećani, u partnerstvu posebno s gospođom Lukačić, između 50 i 100 %. Inkluzivni dodatak prima više od 239 tisuća osoba, a polovica korisnika, njih 123 tisuće, starija je od 65 godina, čime se pokazuje da je inkluzivni dodatak postao u biti i financijska potpora za dio umirovljenika.
Novac je osiguran i svatko tko ima pravo na inkluzivni dodatak, ostvarit će ga. Postupke ubrzavamo i vjerujemo da će se uvođenjem jedinstvenog nalaza cijeli sustav dodatno unaprijediti. Donijeli smo i Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji. Nastavljamo jačati sustav kako bismo osigurali kvalitetniju i dostupniju uslugu osobne asistencije.
Uslugu osobne asistencije koristi 6700 osoba. Osobne asistente sada zapošljavaju državne ustanove socijalne skrbi. Kada nije moguće osigurati asistenta, omogućili smo privremeno zapošljavanje osobe od povjerenja. Povećali smo i uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada, a to je važno za njihovo osnaživanje. Zaposlenih osoba s invaliditetom je više od 23.000, čak 5.000 više nego prije pet godina, odnosno prije dvije godine. Demografska obnova ostaje strateški izazov hrvatskog naroda. Ove godine rođeno je preko tisuću djece više nego prošle godine u istom razdoblju. Najvišu mjesečnu naknadu plaće za roditeljski dopust povećali smo s oko 353 eura iz 2016. na 3000 eura danas, dakle više nego 8 puta. Time više od 95 % korisnika tijekom prvih 6 mjeseci roditeljskog dopusta, odnosno 8 mjeseci ako ga koriste oba roditelja, prima punu plaću. Jednokratna potpora za novorođenče udvostručena je na 618 eura, prvi put nakon 2007. godine, a povećat ćemo je i ove godine, na inicijativu ministra Šipića, na 800 eura za iduću godinu, s ambicijom da u zadnjoj godini mandata dođemo i do 1000 eura potpore po rođenom djetetu.
Očinski dopust produljen je na 20 radnih dana, odnosno 30 za blizance. Najniža naknada za bolovanje povećana je sa 110 na 353 eura, a najviša s 565 na 995 eura. To posebno pomaže roditeljima koji njeguju bolesno dijete.
Gradimo i obnavljamo 900 vrtića, a gradovima i općinama za podršku rada vrtića ove godine dajemo dodatnih 100 milijuna eura. Cilj je da do 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću, što ćemo i ostvariti. A do kraja mandata planiramo donijeti Zakon o demografskom razvitku. Sve je veći broj povratnika u Hrvatsku. Povratnicima iz inozemstva omogućili smo pet godina bez poreza na dohodak, a kroz mjeru ‘Biram Hrvatsku’ pružamo i potpore za samozapošljavanje. Od početka 2025. status povratnika utvrđen je za gotovo 11.200 osoba. Za ostanak mladih, povratak iseljenika i zasnivanje obitelji ključno je priuštivo stanovanje. Pitanje rasta cijena nekretnina i najma izazov je s kojim se suočavaju sve članice Unije, a za sobom povlači i pitanje ekonomskog osamostaljenja te kreditne sposobnosti mladih i obitelji.
Pravodobno smo prepoznali izazov priuštivog stanovanja i na inicijativu ministra Bačića donijeli Nacionalni plan stambene politike do 2030. To je gotovo devet mjeseci prije nego što je Europska komisija predstavila svoj plan za priuštivo stanovanje. Za njegovu provedbu predviđeno je više od dvije milijarde eura.
Kratkoročni najam ograničili smo Zakonom, a porez na nekretnine, koji je transformiran iz poreza na kuću za odmor, potiče vlasnike da prazne stanove daju u dugoročni najam. Zakonom o najmu stanova ograničavamo rast najamnina u novim zgradama koje će graditi APN. U gradovima i općinama polovica stanova bit će za prodaju, a polovica za priuštivi najam. U ovom trenutku APN priprema ili gradi više od 1500 stanova, od kojih je gotovo polovica u gradnji. Pokrenut je program priuštivoga najma, a gotovo 5000 osoba mlađih od 45 godina ostvarilo je povrat polovice plaćenog PDV-a za novogradnju ili cijelog poreza na promet nekretninama za stariju nekretninu. Sufinanciramo i ugradnju dizala u starije zgrade, čime olakšavamo svakodnevni život starijim osobama i osobama smanjene pokretljivosti. Time nam je cilj povećati ponudu priuštivih stanova, mladima olakšati osamostaljenje i zasnivanje obitelji te poboljšati uvjete stanovanja za sve naraštaje.
Kvalitetno obrazovanje temelj je razvoja Hrvatske. Djecu i mlade oprema znanjem i vještinama za život i rad. U tijeku je investicijski ciklus od čak 3,2 milijarde eura. Nakon dovršetka tih ulaganja, 92 % škola radit će u jednoj smjeni, a podsjetit ću da je 60 škola u Hrvatskoj već u pilot-programu cjelodnevne škole. Time stvaramo bolje uvjete za učenje te nesmetano pristupanje tržištu rada. Osigurali smo čak 17.000 stipendija za deficitarna zanimanja. Za 6.000 učenika s teškoćama u razvoju osigurani su pomoćnici u nastavi, a posebno cijenimo nove centre za odgoj i obrazovanje koji su otvoreni u Čakovcu i u Slavonskom Brodu. Prošle godine potpisani su ugovori sa svih devet javnih sveučilišta. Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dodatno moderniziramo sustav u skladu s europskim standardima. Minimalna studentska satnica je utrostručena i sada iznosi 6,56 eura. U dijalogu resora obrazovanja i rada razradit ćemo model vrednovanja studentskog rada kroz staž mirovinskog osiguranja. Cijena studentskog menija i dalje ostaje, kao što znamo, 0,86 eura u 25 gradova gdje postoje studentski restorani. To je subvencioniranje prehrane za 100 tisuća naših studenata. U 18 studentskih domova uložili smo 300 milijuna eura i dobili gotovo 4000 novih mjesta. Ugovoreno je 6 novih domova u Splitu, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Gospiću, sa 1742 mjesta, te je ugovorena obnova doma u Zagrebu za 862 mjesta. Podižemo i kvalitetu zdravstvene skrbi. Proračun zdravstva ove godine iznosi 8 milijardi eura. Ulažemo u bolnice, opremu, digitalizaciju i zdravstvene radnike.
Dovršava se obnova KBC-a Zagreb i drugih zagrebačkih bolnica. Ulaže se u bolnice u Varaždinu, Požegi, Gospiću, Virovitici i Našicama. Slijedi gradnja novog KBC-a u Osijeku, ulaganje u novi KBC u Splitu te novu bolnicu u Šibeniku. A 26. listopada položit ćemo kamen temeljac za prvu fazu Nacionalne dječje bolnice u Blatu, ovdje u Novom Zagrebu. Nabavom 21 novog linearnog akceleratora zamijenili smo dotrajalu opremu i proširili kapacitete. Hrvatska ih danas ima 25 u radu, što onkološkim bolesnicima omogućuje suvremenije i preciznije liječenje.
Za posebno skupe lijekove lani je izdvojeno 460 milijuna eura. To je četiri puta više nego 2015. godine te su uvedena 24 nova onkološka lijeka. Nastavlja se revitalizacija Imunološkog zavoda u Rugvici.
U funkciju su stavljene 33 mobilne ambulante i 8 mobilnih ljekarni. Ove godine raspisujemo oko 1500 specijalizacija za mlade liječnike. Izmjenama Zakona o trgovini zabranili smo prodaju energetskih pića mlađima od 18 godina. Donijet ćemo i zakon o ograničavanju uporabe energetskih pića. Do kraja godine donosimo i novi akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.
Pripremamo novi nacionalni program razvoja palijativne skrbi. Kad je riječ o pravosuđu, nastavljamo reforme koje ubrzavaju postupke i povećavaju njegovu učinkovitost. Dovršava se gradnja Trga pravde ovdje na Črnomercu. U proceduri je Kazneni zakon kojim uvodimo doživotni zatvor za najteža kaznena djela, a za najopasnije počinitelje i nadzor nakon izdržane kazne. Povećavamo i kazne za namjerno izazivanje požara. Ako pritom smrtno strada jedna ili više osoba, predviđamo dugotrajni ili doživotni zatvor. Uvodimo i osobito teško kazneno djelo protiv okoliša – ekocid. Teško ubojstvo ženske osobe od 2024. posebno je kazneno djelo s kaznom do 40 godina zatvora.
Ojačali smo i zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Od studenoga prošle godine zaštita pod istim uvjetima obuhvaća prijave izravno policiji ili Državnom odvjetništvu.
Rad pravosudnih tijela u potpunosti je samostalan i neovisan. Nitko nije iznad zakona, a borba protiv korupcije i kriminala ostaje jedan od naših najvažnijih političkih prioriteta. Želimo u budućnosti skraćivanje trajanja postupaka i rješavanje zaostataka još više nego dosad, a također i progon korupcije te organiziranog kriminala. Vijesti nam svakoga dana dokazuju da hrvatska policija i Državno odvjetništvo rade upravo to. Za kvalitetniju zaštitu prostora te učinkovitiju gradnju prošle godine donijeli smo paket zakona. Radi suzbijanja nezakonite gradnje intenzivirat će se mjere prevencije i sankcioniranja bespravne gradnje.
Uspostavljamo i novi digitalni sustav nadzora prostora, takozvanu e-prostornu inspekciju. Donijeli smo Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa, a novim Zakonom o gradnji pojednostavili smo postupak izdavanja građevinskih dozvola za manje složene zgrade te smo digitalizirali postupke. Uveli smo Središnji registar stanovništva koji će od 1. siječnja iduće godine postati osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava. Digitalna država treba građanima uštedjeti vrijeme i smanjiti potrebu da iste podatke više puta dostavljaju različitim tijelima. Pritom čuvamo sigurnost podataka i osiguravamo pomoć onima koji se digitalnim uslugama teže koriste. Poduzimamo i konkretne korake za zaštitu djece na internetu.
Prošle godine zabranili smo korištenje mobitela u školama.
Hrvatska podržava i prijedlog Komisije, Akt o djeci u digitalnom svijetu, čime se razvijaju europski i nacionalni alati za zaštitu djece u mrežnom okruženju. Kad je riječ o kulturi, posebno brinemo o kulturnoj baštini i identitetu. Putem Ministarstva kulture i medija obnovili smo više od 500 zgrada kulturne baštine, uključujući više od 270 sakralnih objekata. U Zagrebu je izgrađena i otvorena druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, koja se ovdje čekala desetljećima. U Osijeku smo otvorili Koncertnu dvoranu Franjo Krežma, a diljem Hrvatske nove i obnovljene kulturne prostore. Otvoreno je 30 novih ili obnovljenih knjižnica, kao i 40 muzeja te drugih prostora kulture. Za dva tjedna otvaramo obnovljeni Muzej Mimara u Zagrebu. Obnovili smo i otvorili 16 državnih arhiva vrijednih 100 milijuna eura. Kako bismo mladima približili kulturu, svi koji ove godine navršavaju 18 godina dobivaju kulturnu iskaznicu vrijednu 100 eura. Posebno promičemo knjigu i čitanje, kao i medijsku pismenost, te nastavljamo voditi sustavan i kvalitetan dijalog s Katoličkom crkvom i Hrvatskom biskupskom konferencijom, kao i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. U deset godina godišnja izdvajanja za sport povećana su s 28 na gotovo 200 milijuna eura. Za transparentnost financiranja sporta unaprijeđen je okvir praćenja programa javnih potreba u sportu.
Iduće godine unaprijedit ćemo dodatno Zakon o sportu. Za sportsku infrastrukturu u gradovima i općinama sufinancirali smo oko 600 projekata. Nastavljamo pripreme za izgradnju novog stadiona u Maksimiru, kao i rješavanje budućnosti stadiona Poljud u Splitu. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora za izgradnju centra vodenih sportova u Zagrebu. Snagu društva mjerimo i time koliko su građanima dostupni obrazovanje, zdravstvo, stanovanje i potrebna podrška. Upravo zato sve su ove aktivnosti dio naših prioriteta.
Sigurnost je preduvjet svega o čemu sam dosad govorio – rada, ulaganja i mirnog života obitelji. Zato treća cjelina povezuje obranu, vanjsku politiku i brigu za hrvatski narod izvan Hrvatske. Politika modernog suverenizma znači da Hrvatska koristi prednosti članstva u EU-u i NATO-u kako bi djelotvornije jačala svoju gospodarsku snagu, energetsku sigurnost i obrambene sposobnosti. Time štitimo nacionalne interese i stvaramo sigurnije uvjete za život naših sugrađana.
U europskim i međunarodnim partnerstvima sudjelujemo aktivno, s vlastitim prijedlozima i zajedničkom odgovornošću za odluke međunarodnih organizacija.
Provodimo najveću modernizaciju Hrvatske vojske od Domovinskog rata. Ulažemo u sposobnost da zaštitimo zemlju i odgovorno upravljamo, te ispunjavamo savezničke obveze.
Proračun Ministarstva obrane više je nego utrostručen od 2016. do 2026. Za obranu izdvajamo 2,06 % BDP-a, a u dogovoru s ministrom Anušićem obrambena izdvajanja planiramo povećati na 3 % do 2030., te na 5 % za obranu i s obranom povezana ulaganja do 2035. Iz instrumenta SAFE Hrvatskoj je odobren zajam od 1,7 milijardi eura. Donijeli smo Strategiju obrane i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Svih 12 aviona Rafale je u operativnoj uporabi te pripremamo njihovu daljnju modernizaciju.
Planiramo i nabavu sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, kao i modernizirane radare. U uporabi su prva četiri helikoptera Black Hawk, a stiže ih još osam. Uvedene su i bespilotne letjelice Bayraktar, a do kraja godine bit će isporučena sva 62 borbena vozila Bradley.
Kopnena vojska ima 126 Patria, a nabavljamo još 30 vozila koja će proizvesti Đuro Đaković. U tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar te sustava za obranu od dronova. Hrvatsku ratnu mornaricu planiramo opremiti dvijema višenamjenskim korvetama, čime ćemo znatno ojačati sposobnosti zaštite hrvatskog mora. Jačamo i domaću obrambenu proizvodnju; kod Obrovca se gradi tvornica streljiva, a vojarna u Belom Manastiru vraćena je Ministarstvu obrane te će se ondje do kraja iduće godine smjestiti 200 vojnika, a nakon toga i 800.
Ove godine uveli smo i temeljno vojno osposobljavanje kako bismo ojačali obrambenu spremnost i osposobili mlade za postupanje u kriznim situacijama. U veljači ove godine izdane su posljednje potvrde o razminiranju. Hrvatska je postala država bez mina 31 godinu nakon zadnjih bitki u Domovinskom ratu. Zahvaljujem ministru Božinoviću, ali i svim pirotehničarima; odajem počast svim žrtvama mina, civilima i pirotehničarima koji su izgubili živote. U prvih osam mjeseci broj osoba zatečenih u nezakonitom prelasku vanjske granice smanjen je za 38 % u odnosu na prošlu godinu. Policija je spriječila 18.573 nezakonita ulaska i prijavila 722 osobe za krijumčarenje ljudi.
Od travnja je u punoj primjeni europski sustav ulaska i izlaska. U graničnoj policiji iz europskih fondova nabavili smo nova vozila, bespilotne letjelice i kamere. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama uredit ćemo pravila vožnje i sigurnosne standarde za električne romobile radi zaštite pješaka i mladih.
Za gašenje požara nabavljaju se dva nova Canadaira koje u cijelosti financiramo iz europskih sredstava. Sigurnost Hrvatske počiva na radu policije, vojske, vatrogasaca i svih službi koje štite ljude i imovinu. Hrvatskim braniteljima dugujemo slobodu, a briga za njihovo dostojanstvo trajna je obveza države. Stoga smo u Sabor uputili izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima, i zahvaljujem potpredsjedniku Medvedu, koje obuhvaćaju više od 200.000 branitelja, policajaca i vojnika. Za njihovu provedbu predviđeno je gotovo 100 milijuna eura. Povećavaju se mirovine, uvodi se godišnji dragovoljački dodatak, raste naknada njegovateljima najtežih invalida, a ukida se i umanjenje mirovina iz 2002. za 34.000 korisnika. Veteranski centri u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku dosad su primili više od 23.000 korisnika, a gradimo mrežu centara i u Osijeku, Virovitici, Krapini, Senju i Biogradu na Moru. U Pakracu se gradi prvi braniteljski centar za dugotrajni smještaj za 60 osoba, a u Slunju drugi za 40. Slijede centri u Imotskom, Slavonskom Brodu te u Vukovaru, u kojem ove godine obilježavamo 35. obljetnicu herojske obrane grada. Po dovršetku te mreže čak 60 % županija imat će veteranski ili braniteljski centar.
Još tragamo za 1725 nestalih i nećemo prestati dok ne bude riješena i posljednja sudbina. Obitelji nestalih imaju pravo na istinu i dostojanstven oproštaj od svojih najbližih.
Od 2016. identificirani su posmrtni ostaci 343 osobe.
Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini te europskom putu te zemlje trajni su prioriteti hrvatske vanjske politike. Zahvaljujem ministru Grliću Radmanu, državnom tajniku Milasu i svim vama, zastupnicima i zastupnicama u Saboru, koji ste sustavno radili na pitanju ravnopravnosti hrvatskog naroda i njegovog legitimnog političkog predstavljanja. Stoga posebno čestitam, nakon ovih općih izbora, gospođi Darijani Filipović na izboru za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova hrvatskog naroda s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine.
To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda. Stoga mi s osobitim angažmanom podupiremo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, koje njeguje identitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te rad jedinog sveučilišta izvan Hrvatske na hrvatskom jeziku, a to je Sveučilište u Mostaru, kao i rad Kliničkog bolničkog centra u Mostaru, kojem gravitiraju stotine tisuća ljudi.
Također, nastavljamo i skrb o Hrvatima u drugim zemljama gdje su Hrvati manjine, posebno u Srbiji. Hvala zastupnici Vojnić na njezinom angažmanu i želimo joj uspjeh na skorim izborima. Gradimo hrvatske domove, kao što smo učinili već u Subotici, Dom kulture u Donjoj Lastvi vraćen je Hrvatima Crne Gore, a zaštitom prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj potvrđujemo da načela koja zastupamo u Hrvatskoj želimo i tražimo za zaštitu prava Hrvata ondje gdje su oni manjina.
Mi ćemo stoga nastaviti posebno voditi brigu o svim nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Veselim se lijepom događaju u subotu u Lisinskom, gdje ćemo vidjeti njihovu baštinu. Podsjećam da smo za Hrvate izvan Hrvatske, s gotovo nevjerojatno niskog proračuna od samo 16 milijuna eura godišnje, danas došli na 203 milijuna eura godišnje. Nastavljamo i rad na pristupanju OECD-u, gdje smo ispunili sve kriterije prema stavovima Glavnoga tajništva. Zalažemo se za proširenje EU-a, ali uz ispunjavanje kriterija od strane država kandidata. Dubrovnik i Split bili su, kao što ste vidjeli, sjedišta dvaju velikih samita: Inicijative triju mora i lidera MED9. Hrvatska se pozicionira kao mediteranska vrata Srednje Europe.
Podržavamo Ukrajinu, kao što smo je podržavali od početka ruske agresije.
Cijenjene zastupnice i zastupnici, deset godina kontinuiteta donijelo je Hrvatskoj snažnije gospodarstvo, veća primanja građana i čvršći međunarodni položaj. U najzahtjevnijim okolnostima očuvali smo stabilnost i stvorili temelje daljnjeg razvoja. Sada je naša zadaća da ostvareni napredak još snažnije poboljša život ljudi u svim krajevima Hrvatske. Posao nije završen. Troškovi života, priuštivo stanovanje, dostupnost zdravstvene skrbi i demografska obnova ostaju među našim najvažnijim zadaćama.
Povjerenje građana obvezuje nas da na te izazove odgovaramo konkretnim rezultatima, bolje plaćenim radom, dostupnim javnim uslugama i boljim uvjetima za život i podizanje djece. Istodobno moramo gledati dalje. Ulaganjem u znanje, domaću proizvodnju, energetiku i obranu pripremamo Hrvatsku da bolje iskoristi svoje potencijale i spremnije dočeka buduće krize. To je smisao triju prioriteta koje sam danas predstavio: jačati gospodarstvo, graditi otpornije društvo te učvrstiti suverenost i sigurnost Hrvatske. Za njihovo ostvarenje potrebni su rad i suradnja države, lokalnih i regionalnih vlasti, poduzetnika i sindikata te obrazovnih i znanstvenih institucija. Svaki dovršeni projekt i svaka uspješna reforma mogu donijeti konkretnu korist našim građanima.
Hrvatska ima ljude, znanje i mogućnosti za nove razvojne iskorake. Naša je odgovornost da te mogućnosti pretvorimo u sigurnost i prilike za nove naraštaje. Snažnija Hrvatska za sigurnu budućnost – to je cilj koji nas vodi i obveza koju preuzimamo. Da bismo to mogli učiniti, potrebno je voditi dijalog i s onima koji na političkom spektru misle drugačije. Stoga ja danas zahvaljujem predstavnicima lijevog političkog spektra, koji s još nekima nisu ovaj put, kao prije nekoliko godina, fizičkim lupanjem uništavali inventar Hrvatskoga sabora, već su tek pokazali tko su i što su odlaskom s današnje rasprave. Zahvaljujem na pozornosti.“
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
