Vlada mijenja pravila izvršavanja državnog proračuna za 2026. godinu, povećava dopušteni opseg zaduživanja lokalnih i regionalnih jedinica s pet na šest posto te mijenja planove financiranja projekata iz fondova Europske unije. Dok se povećavaju sredstva za pojedine sigurnosne, prometne i razvojne aktivnosti, analitički prikaz donosi i znatna smanjenja na pojedinim projektima Ministarstva hrvatskih branitelja, uključujući širenje mreže veteranskih centara i digitalizaciju arhivske građe iz Domovinskog rata.
Vlada Republike Hrvatske pripremila je u listopadu 2026. godine konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2026. godinu. Predložene promjene odnose se na upravljanje proračunskim sredstvima, mogućnosti zaduživanja države i lokalne samouprave, otplatu državnog duga te prilagodbu financijskih planova novim okolnostima tijekom godine.
Istodobno, analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata financiranih sredstvima Europske unije pokazuje da se planirani iznosi mijenjaju u nizu ministarstava i javnih ustanova. Ukupna vrijednost obuhvaćenih projekata smanjuje se s približno 2,944 milijarde eura na 2,846 milijardi eura, što predstavlja neto smanjenje od 97,66 milijuna eura.
Međutim, ukupna brojka ne govori cijelu priču. Iza nje nalaze se različite promjene: neki projekti dobivaju dodatna sredstva, drugima se iznosi smanjuju, a pojedine proračunske stavke ostaju bez prethodno planiranog iznosa. Upravo zato dokumente treba promatrati ne samo kroz ukupne financijske pokazatelje nego i kroz konkretne programe koji utječu na građane, lokalne zajednice, gospodarstvo, sigurnost i očuvanje nacionalne povijesti.
Posebnu pozornost pritom zaslužuju sredstva namijenjena hrvatskim braniteljima i veteranskoj infrastrukturi, jer se u toj skupini pojavljuju značajne promjene koje zahtijevaju dodatna objašnjenja o dinamici provedbe projekata i očekivanim rezultatima.
Ministarstvo hrvatskih branitelja: najveće pitanje otvara veteranska infrastruktura
Posebno je zanimljiv dio analitičkog prikaza koji se odnosi na Ministarstvo hrvatskih branitelja, javnu ustanovu Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar i Veteranski centar.
Prema dostupnoj tablici, ukupna planirana sredstva za obuhvaćene projekte Ministarstva hrvatskih branitelja i povezanih ustanova mijenjaju se na sljedeći način:
- Ministarstvo hrvatskih branitelja: smanjenje s 22.210.144 eura na 1.190.500 eura.
- Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar: povećanje s 1.100.000 eura na 1.488.000 eura.
- Veteranski centar: smanjenje s 1.473.000 eura na nulu.
U zbirnom prikazu, obuhvaćene stavke smanjuju se s 24.783.144 eura na 2.678.500 eura, odnosno za 22.104.644 eura.
Takva je promjena dovoljno velika da zaslužuje jasno i detaljno obrazloženje javnosti, osobito zato što se odnosi na projekte povezane s veteranskom infrastrukturom i očuvanjem dokumentacije o Domovinskom ratu.
Važno je, međutim, naglasiti da tablica prikazuje planirane iznose za određene projekte financirane europskim sredstvima. Ona ne predstavlja cjelokupan proračun Ministarstva hrvatskih branitelja niti dokazuje da su ukupna državna izdvajanja za braniteljsku populaciju smanjena za isti iznos.
Drugim riječima, iz ovih podataka ne može se zaključiti da se za 22 milijuna eura smanjuju sve naknade, mirovine ili druga prava hrvatskih branitelja. Takav zaključak dokumenti ne podupiru.
Ipak, konkretne promjene u financiranju veteranskih projekata ne bi trebalo zanemariti.
Širenje mreže veteranskih centara
Najveća pojedinačna promjena odnosi se na projekt „Širenje mreže veteranskih centara”.
Prema analitičkom prikazu, početni plan za taj projekt iznosio je 21.847.144 eura. Predloženo smanjenje iznosi 20.656.644 eura, pa novi plan iznosi 1.190.500 eura.
To je vrlo veliko smanjenje u odnosu na prethodno planirani iznos.
Veteranski centri zamišljeni su kao mjesta pružanja različitih oblika potpore hrvatskim braniteljima i drugim korisnicima obuhvaćenima njihovim programima. Zbog toga su projekti izgradnje i širenja njihove mreže važni za dostupnost usluga, posebno korisnicima koji žive izvan većih urbanih središta.
Sama tablica, međutim, ne navodi je li smanjenje povezano s dovršetkom pojedinih faza, pomicanjem rokova, promjenom dinamike isplata ili drugim okolnostima.
Stoga bi bilo preuranjeno zaključiti da se odustaje od širenja mreže veteranskih centara. No, opravdano je postaviti pitanje: koji su konkretni razlozi smanjenja planiranih sredstava i kako će se ta promjena odraziti na rokove i dostupnost budućih kapaciteta?
Odgovor na to pitanje važan je braniteljima, njihovim obiteljima i lokalnim zajednicama koje očekuju da će takvi centri biti dostupni korisnicima kojima su potrebni.
Digitalizacija arhivske građe iz Domovinskog rata
Druga važna stavka odnosi se na projekt digitalizacije arhivske građe iz Domovinskog rata.
Kod Ministarstva hrvatskih branitelja za taj je projekt bilo planirano 350.000 eura, a analitički prikaz predviđa smanjenje od 350.000 eura, odnosno novi plan od nula eura.
Istodobno, kod Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar sredstva za digitalizaciju arhivske građe povećavaju se s 1.100.000 na 1.488.000 eura. To je povećanje od 388.000 eura.
Te dvije stavke treba promatrati zajedno, ali ih ne treba automatski izjednačavati. Dokument pokazuje da se financiranje projekta pod istim ili vrlo sličnim nazivom mijenja kod dvaju različitih proračunskih korisnika. Ne objašnjava, međutim, jesu li njihove aktivnosti potpuno iste, jesu li pojedini poslovi preneseni na drugog nositelja ili se radi o različitim fazama digitalizacije.
Zbog toga je potrebno zatražiti dodatno pojašnjenje nadležnih institucija.
Digitalizacija arhivske građe iz Domovinskog rata nije samo tehničko pitanje. Riječ je o dugoročnom očuvanju dokumenata, fotografija, zapisa i drugih izvora važnih za povijesna istraživanja, obrazovanje budućih naraštaja i očuvanje vjerodostojne dokumentacije o stvaranju hrvatske države.
Upravo zato javnost ima pravo znati hoće li se planirani posao nastaviti bez zastoja, tko će biti odgovoran za pojedine aktivnosti i hoće li promjene proračunskih stavki utjecati na rokove provedbe.
Promjene u programu Veteranski centar
U zasebnoj stavci za Veteranski centar prikazano je smanjenje od 1.473.000 eura, čime se početni plan za provedbu programa u veteranskim centrima svodi na nulu.
Ni ovdje tablica ne daje dovoljno podataka za zaključak o konačnom statusu programa ili ukupnom financiranju ustanova iz svih izvora.
Ipak, kombinacija smanjenja na projektu širenja mreže veteranskih centara i ukidanja planiranog iznosa na zasebnoj programskoj stavci otvara pitanje dinamike europskog financiranja i nastavka aktivnosti.
Za institucije koje provode takve projekte ključno je pravodobno objasniti jesu li sredstva premještena u druge proračunske stavke, jesu li aktivnosti završene ili se planiraju financirati na drukčiji način.
Za braniteljsku populaciju najvažnije je da promjene u financijskim tablicama ne ostanu bez jasnog odgovora o tome što se konkretno mijenja u dostupnosti programa i usluga.
Zaključak: važniji od brojki bit će odgovori i provedba
Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2026. godinu i prateći analitički prikaz potvrđuju da se financijski okvir države tijekom godine prilagođava novim okolnostima.
Dopušteni iznos zaduživanja države na domaćem i inozemnom tržištu smanjuje se za približno 1,5 milijardi eura, dok se iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava za približno 1,53 milijarde eura. Lokalnim i regionalnim jedinicama predlaže se veći prostor za dugoročno zaduživanje.
Istodobno se ukupni plan prikazanih projekata financiranih europskim sredstvima smanjuje za 97,66 milijuna eura, ali iza tog neto iznosa nalaze se vrlo različite promjene po pojedinim resorima.
Dok se sredstva za neke projekte povećavaju, druge stavke bilježe velika smanjenja. Posebno se izdvaja promjena financijskog okvira za širenje mreže veteranskih centara te digitalizaciju arhivske građe iz Domovinskog rata u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Istodobno se sredstva za digitalizaciju arhivske građe u Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar povećavaju.
Te brojke ne daju osnovu za zaključak da su ukinuta sva izdvajanja za branitelje ili da su pojedini projekti definitivno obustavljeni. Ali daju osnovu za legitimno pitanje o razlozima preraspodjele, dinamici provedbe i očekivanim rezultatima.
Javnost ima pravo znati ne samo koliko se novca planira potrošiti nego i zašto se određeni iznosi mijenjaju, što će se za taj novac ostvariti i hoće li planirani projekti biti završeni u predviđenim rokovima.
Upravo će odgovori na ta pitanja pokazati jesu li predložene proračunske promjene samo tehnička prilagodba financijskih planova ili će imati i konkretnije posljedice za građane, lokalne zajednice, hrvatske branitelje i institucije koje čuvaju nacionalnu povijesnu baštinu.