Opći izbori u BiH 2026. donijeli su politički potres: Darijana Filipović porazila DF u utrci za Predsjedništvo, dok je SDA pomela Trojku u parlamentima.
Opći izbori u BiH 2026. godine, održani u nedjelju 4. listopada, ispisali su jednu od najdramatičnijih stranica u poslijeratnoj političkoj povijesti susjedne države. U sjeni rekordno niske izlaznosti koja je razotkrila prave razmjere demografskog sloma, uvođenja naprednih izbornih tehnologija te oštrih financijskih ultimatuma iz Bruxellesa, birači su presložili političku arhitekturu zemlje. Kraj višegodišnje ere Željka Komšića u Predsjedništvu BiH i pobjeda kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović donijeli su snažan geopolitički zaokret i olakšanje u odnosima sa službenim Zagrebom, dok je unutar bošnjačkog korpusa Stranka demokratske akcije (SDA) pomela koaliciju „Trojke“ na parlamentarnim razinama, unatoč novom porazu svog lidera Bakira Izetbegovića u utrci za državni vrh.
Sam izborni ciklus obuhvatio je biranje 518 nositelja mandata na različitim razinama zakonodavne i izvršne vlasti. Za naklonost birača natjecalo se 7.028 ovjerenih kandidata iz ukupno 108 političkih subjekata – među kojima je bilo 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri neovisna kandidata. Pravo glasa imalo je 3.408.517 građana upisanih u Središnji birački popis, a regularnost procesa nadzirao je rekordan broj od oko 30.000 akreditiranih promatrača, uključujući 756 međunarodnih stručnjaka.
Kampanja koja je službeno započela 4. rujna odvijala se u izrazito polariziranom političkom i društvenom ozračju. Privremeno izvješće Promatračke misije Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR) ukazalo je na duboke etničke podjele u političkom diskursu. One su bile dodatno zaoštrene reakcijama na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, što je generiralo brojne prijave zbog veličanja ratnih zločina na prostoru Republike Srpske. Istodobno, izborni proces ponovno je obilježila kronična podzastupljenost žena u političkom životu, unatoč zakonskim kvotama od 40 posto na kandidacijskim listama.
Politički potres u Predsjedništvu: Povratak legitimnog predstavljanja Hrvata i podijeljeno glasanje Bošnjaka
Utrka za tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine tradicionalno je privukla najveću pozornost domaće i regionalne javnosti, a za te se pozicije natjecalo deset kandidata – četiri za bošnjačkog, tri za hrvatskog i tri za srpskog člana. Prema konačnim preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP BiH), novi saziv državnog vrha činit će Denis Bećirović, Darijana Filipović i Željka Cvijanović.
Najsnažniji simbolički, politički i geopolitički preokret dogodio se u izboru hrvatskog člana Predsjedništva. Kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović s osvojenih 108.952 glasa (13,89 posto) uvjerljivo je porazila Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte (DF), koji je ostao na 71.429 glasova (9,11 posto), dok je trećeplasirani neovisni kandidat Hrvatske petorke Zdenko Lučić prema presjeku osvojio 44.345 glasova. Kovačevićeva kandidatura predstavljala je pokušaj nastavka politike Željka Komšića, koji je u prošlim ciklusima višestruko pobjeđivao oslanjajući se na brojčano dominantno bošnjačko biračko tijelo u Federaciji BiH kao jedinstvenoj izbornoj jedinici.
Međutim, ovoga puta visoka fragmentacija bošnjačkih glasova uslijed neizvjesne i oštre borbe između trojice snažnih kandidata spriječila je izborni inženjering i prelijevanje glasova prema Kovačeviću. Sam Željko Komšić u izbornoj je noći priznao poraz, konstatirajući kako „ideja građanske države očigledno nije narodu prihvatljiva“ te da je pobjedu odnijela etnička koncepcija. Pobjeda Darijane Filipović uklanja najozbiljniju višegodišnju frustraciju u odnosima bosanskohercegovačkih Hrvata i političkog Sarajeva, ali i u bilateralnim odnosima BiH i Republike Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković, zajedno s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, s oduševljenjem je pozdravio ishod, naglasivši kako hrvatski narod u BiH ponovno ima legitimnu predstavnicu, čime je izbjegnuta potpuna blokada institucija koju je Čović tijekom kampanje otvoreno najavljivao u slučaju Kovačevićeva izbora.
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva, Denis Bećirović (SDP BiH), uz potporu koalicije umjerenih stranaka „Ujedinjeni za državu BiH“, osvojio je 209.920 glasova (26,78 posto) i time osigurao drugi uzastopni mandat. Njegova pobjeda nad predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, koji je osvojio 187.115 glasova (23,87 posto), te nad Semirom Efendićem iz Stranke za BiH (110.530 glasova prema presjeku) i Fahrudinom Radončićem iz SBB-a (9.320 glasova), potvrdila je fenomen taktičkog, podijeljenog glasanja (split-ticket voting) u Federaciji BiH. Analize pokazuju da su brojni birači SDA, nezadovoljni osobno Izetbegovićem, na listiću za Predsjedništvo zaokružili Bećirovića ili Efendića, dok su na parlamentarnim listićima masovno podržali SDA. Bećirović se u pobjedničkom govoru postavio kao čimbenik proeuropske stabilnosti, apelirajući na Zagreb i Beograd da se prema Sarajevu odnose s uvažavanjem, „barem onako kako se Berlin, Pariz i Rim odnose prema Švicarskoj“. Izetbegović je pak, pomiren s osobnim neuspjehom, istaknuo kako je stranka ostvarila izvanredan rezultat koji nadilazi njegov podbačaj te je izričito odbio mogućnost povlačenja s čela SDA.
Kod izbora srpskog člana Predsjedništva iznenađenja nije bilo. Visoka dužnosnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Željka Cvijanović obnovila je mandat s 285.062 glasa (55,29 posto), rutinski porazivši kandidata oporbenog SDS-a Marinka Božovića koji je prikupio 136.914 glasova (26,55 posto), dok je treći kandidat Nebojša Vukanović iz pokreta Za pravdu i red (ZPR) u presjeku zabilježio 67.707 glasova. Rezultat je potvrdio neokrnjenu snagu SNSD-ove stranačke mašinerije u Republici Srpskoj unatoč međunarodnim sankcijama i izraženim gospodarskim problemima.
Parlamentarna arhitektura i izborni inženjering: Povratak SDA na velika vrata i debakl „Trojke“
Dok je Predsjedništvo donijelo personalnu potvrdu Bećirovića, rezultati za zakonodavna tijela iz temelja su uzdrmali dosadašnju vladajuću koaliciju na državnoj razini koju su činili „Trojka“ (SDP, Narod i Pravda, Naša stranka), HDZ BiH i SNSD.
Za raspodjelu mandata u parlamentima primijenjen je proporcionalni sustav uz korištenje Sainte-Laguëove metode. Prema toj matematičkoj formuli, ukupan broj važećih glasova svake stranke, koalicije ili neovisnog kandidata koji prijeđu izborni prag od tri posto dijeli se s neparnim brojevima (1, 3, 5, 7 i dalje) sve dok se ne raspodijele svi mandati unutar izborne jedinice. Za razliku od D’Hondtove metode koja koristi djelitelje 1, 2, 3 i 4 te se primjenjuje na lokalnim izborima, ovaj model blago favorizira srednje i manje političke opcije na uštrb najjačih stranaka. Dodatni osigurač proporcionalnosti čine kompenzacijski mandati – u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na taj se način bira 12 od ukupno 42 zastupnika, u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 28 od 98, a u Narodnoj skupštini RS-a 20 od 83 zastupnika. Kako građani na kompenzacijskim listama ne mogu mijenjati redoslijed preferencijalnim glasovima, vodeće su stranke taj mehanizam iskoristile kao svojevrsne „zlatne padobrane“ za siguran prolazak svojih ključnih kadrova, pa su te liste predvodili politički teškaši poput Saše Magazinovića (SDP BiH), Denisa Zvizdića (NiP) i Šerifa Špage (SDA).
Nakon validacije 1.127.191 listića za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (koji broji 42 zastupnika – 28 iz FBiH i 14 iz RS-a), postalo je jasno da su SDA i SNSD apsolutni izborni pobjednici u svojim bazama. SDA je na državnoj razini osvojila 235.797 glasova ili 20,92 posto, što joj donosi projekciju od devet mandata. Drugi po snazi je SNSD s 201.170 glasova (17,85 posto) i šest mandata, a slijede SDP BiH sa 116.503 glasa (10,34 posto) i pet mandata te HDZ BiH s 97.163 glasa (8,62 posto) i četiri zastupnička mjesta. Značajan rezultat ostvarila je Stranka za BiH (SBiH) sa 65.606 glasova (5,82 posto) i tri mandata, dok po dva mandata osvajaju Pokret Sigurna Srpska (74.190 glasova ili 6,58 posto), SDS (64.575 glasova ili 5,73 posto), Narod i Pravda (51.584 glasa ili 4,58 posto) te Demokratska fronta (47.517 glasova ili 4,22 posto). Ovakav raspored snaga pokazuje da stranke „Trojke“ mogu računati na maksimalno osam mandata iz Federacije, dok SBiH postaje ključni politički arbitar. U Republici Srpskoj oporbene stranke u zbroju osvajaju osam mandata u državnom parlamentu, no nijedna funkcionalna kombinacija na razini BiH nije izvediva bez SNSD-a koji čvrsto kontrolira izbor izaslanika u Dom naroda PSBiH.
Još uvjerljiviju dominaciju SDA je demonstrirala na izborima za 98 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. S osvojenih 222.745 glasova, SDA je prikupila više glasova nego drugoplasirani SDP (112.069) i trećeplasirani HDZ BiH (97.058) zajedno. Birači su oštro kaznili političke kompromise dosadašnje vlasti: Narod i Pravda strmoglavio se s više od osam posto na svega 4,58 posto, a pad je zabilježila i Demokratska fronta spustivši se s 10,52 posto iz 2022. godine na 6,38 posto. S druge strane, Stranka za BiH skočila je na 8,73 posto. Prevedeno u mandate, projekcije govore da SDA uzima 32 zastupnička mjesta, SDP 16, HDZ BiH 14, a SBiH 10 mandata, čime „Trojka“ gubi svaki legitimitet za samostalno kreiranje federalne vlasti.
Poseban test čekat će novu arhitekturu Doma naroda Parlamenta FBiH. Ustavni amandmani (CXI–CXXIV) povećali su broj izaslanika na 80 – po 23 iz svakog konstitutivnog naroda te 11 iz reda Ostalih. Prema novim pravilima, svaka skupina od 11 izaslanika iz odgovarajućeg kluba naroda može predložiti kandidate za predsjednika i potpredsjednike Federacije, koji ne smiju pripadati istoj etničkoj skupini. U slučaju blokade, prag potreban za imenovanje spušta se s prvotnih 11 na sedam, a potom na četiri izaslanika, čime se nastoje spriječiti postizborne opstrukcije, iako će taj mehanizam sada biti pod izravnim pritiskom dominantne SDA koja raspolaže kapacitetom kontrole u Bošnjačkom klubu. Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) poručeno je kako će međunarodna zajednica i nakon eventualnog odlaska aktualnog visokog predstavnika nastaviti štititi kredibilitet izbornog procesa.
Pravi lakmus-papir poraza građanskog i lijevog bloka bili su izbori za 35 zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo, tradicionalnoj utvrdi „Trojke“. Prvo mjesto preuzela je SDA s 38.026 glasova (23,74 posto), slijedi SDP s 34.845 glasova (21,75 posto), dok je na treće mjesto izbila Stranka za BiH s 30.818 glasova (19,24 posto). Narod i Pravda u svojoj je bazi pao na 22.230 glasova (13,87 posto), a Naša stranka na skromnih 11.076 glasova (6,91 posto). Uz projekciju u kojoj SDA i SDP osvajaju po osam ili devet mandata, SBiH osam, NiP pet, Naša stranka tri, a DF dva mandata, bivša „Trojka“ ostaje na 16 ili 17 ruku – nedovoljno za većinu od 18 zastupnika, što lidera SBiH Semira Efendića čini apsolutnim gospodarom formiranja sarajevske županijske vlade. SDA je ostvarila potpunu premoć i u Tuzlanskom kantonu (36,07 posto naprema 18,06 posto SDP-a), kao i u Zeničko-dobojskom te Srednjobosanskom kantonu, dok je HDZ BiH potvrdio suverenu vlast u Posavskom, Livanjskom (K10) i Zapadnohercegovačkom kantonu te status relativnog pobjednika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu s oko osam mandata.
Republika Srpska: Dodikova dvotrećinska većina i smjena na čelu oporbe
U Republici Srpskoj izborni je proces potvrdio potpunu premoć vladajućeg bloka, ali je donio i povijesno preslagivanje na oporbenoj sceni. U utrci za predsjednika entiteta uvjerljivo je slavio kandidat SNSD-a Savo Minić s 269.403 glasa, porazivši Branka Blanušu iz SDS-a koji je osvojio 216.867 glasova, dok su za potpredsjednike izabrani Ramiz Salkić (SDA) i Ivan Begić (SDP).
Na izborima za 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), SNSD je osvojio 182.749 glasova. Najveće iznenađenje priredio je Pokret Sigurna Srpska (PSS) pod vodstvom banjolučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji je sa 66.597 glasova postao druga politička snaga u entitetu, potisnuvši po prvi put u povijesti tradicionalni SDS na treće mjesto (57.581 glas). Lider SNSD-a Milorad Dodik u izbornoj je noći proglasio potpunu kontrolu, potvrdivši da njegova stranka s koalicijskim partnerima drži dvotrećinsku većinu u NSRS-u, što im jamči pravo veta na sve odluke na razini države. Dodik je pritom poslao i otvorenu geopolitičku poruku, izjavivši kako bi bez „veličanstvene pobjede Donalda Trumpa u SAD-u bili politički mrtvaci“ te uputio javnu zahvalu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jasno demonstrirajući oslanjanje Banje Luke na desne struje u Washingtonu i strateško partnerstvo s Moskvom kao štit od europskih sankcija.
Tehnološka revolucija na biralištima i skandal u Žepču
Opći izbori 2026. ostat će zapamćeni po uvođenju strogih tehnoloških protokola koji su iz temelja promijenili sam čin glasanja. Nakon biometrijske autentifikacije, birači su preuzimali redizajnirane glasačke listiće na kojima su kandidate birali potpunim bojenjem predviđenog kružića umjesto dosadašnjeg upisivanja znaka „X“. Listić se potom izravno umetao u optički skener. Kako bi se spriječili kibernetički napadi, uređaji su tijekom cijelog dana radili izvan mreže. Tek po zatvaranju birališta u 19:00 sati i ispisivanju sigurnosnog isječka s rezultatima, skeneri su spajani na zaštićenu mrežu radi kriptiranog prijenosa podataka izravno na poslužitelje SIP-a u Sarajevu.
Rezultat ove inovacije bio je trenutačan: tehnički su onemogućene manipulacije unutar biračkih odbora tijekom ručnog prebrojavanja, a broj nevažećih listića – kojih je na prethodnim općim izborima bilo više od 115.000 ili čak 6,65 posto – radikalno je smanjen. Prema podacima nevladinog sektora, uređaji za identifikaciju na 6,7 posto biračkih mjesta uspješno su spriječili pokušaje dvostrukog glasanja ili neregularnog pružanja pomoći pri glasanju.
Ipak, primjena nove opreme nije prošla bez operativnih poteškoća. U 07:00 sati ujutro bilo je otvoreno tek 52,1 posto biračkih mjesta zbog problema s kalibracijom skenera i padova sustava za identifikaciju, osobito u Banjoj Luci, Bijeljini i Istočnoj Ilidži, zbog čega je SIP odobrio produljenje glasanja do 22:00 sata na lokacijama gdje su kašnjenja prelazila tri sata. Koalicija „Pod lupom“ evidentirala je ukupno 1.282 nepravilnosti, mahom vezane uz zlouporabu javnih resursa i preuranjenu kampanju, što je rezultiralo s 29 sankcija strankama u iznosu od 286.000 KM. Usporedno s tim, na temelju 534 prijave ODIHR-a, SIP je kaznio 26 stranaka i 20 kandidata s ukupno 438.000 KM, dok je 88 predmeta proslijeđeno Sudu BiH.
Najdrastičniji sigurnosni incident dogodio se u Žepču, gdje je u službenom automobilu općine pronađena veća količina unaprijed ispunjenih glasačkih listića s označenim kandidatima HDZ-a BiH. Brzom intervencijom promatrača i policije predsjednik nadležnog mobilnog tima hitno je smijenjen, a slučaj je predan MUP-u i SIP-u radi podizanja kaznenih prijava. Zahvaljujući optičkim skenerima, sporni listići nisu mogli biti ubačeni u legalni sustav zbrajanja glasova.
Demografska pustoš: Kako su biometrija i iseljavanje srušili izlaznost na 42 posto
Konačni podatak SIP-a prema kojem je ukupna izlaznost iznosila iznimno niskih 42,02 posto (osam do deset postotnih bodova manje nego 2022. godine kada je prelazila 50 posto) otkrio je surovu demografsku istinu o Bosni i Hercegovini. Već presjek u 17:00 sati, na obrađenih 94,29 posto biračkih mjesta, pokazao je da je glasalo svega 1.097.589 birača ili 32,20 posto na razini države, pri čemu je Republika Srpska bilježila znatno veću mobilizaciju (37,28 posto) u odnosu na Federaciju BiH (30,03 posto) i Brčko Distrikt (29,77 posto). Najveći odaziv zabilježen je u manjim, ruralnim općinama RS-a poput Kalinovika (51,83 posto), Istočnog Starog Grada (50,37 posto), Trnova (46,99 posto) i Han Pijeska (46,46 posto), dok je u općini Dobretići u FBiH do 15:00 sati izašlo svega 11,09 posto birača. Među većim gradovima do 17:00 sati prednjačila je Banja Luka s 40,47 posto te Bijeljina s 36,94 posto, dok su Zenica (31,19 posto), Kanton Sarajevo (30,54 posto, a u općini Stari Grad svega 27,29 posto), Mostar (29,75 posto do 15:00 sati), Tuzla (28,33 posto) i posebice Bihać s ekstremno niskih 22,33 posto pokazali masovnu apstinenciju u urbanim središtima.
No, pad izlaznosti nije samo posljedica političkog bojkota. Biometrijska identifikacija očistila je proces od fiktivnih glasača i zlouporabe identiteta osoba koje žive u inozemstvu, dokazavši da stotine tisuća ljudi s biračkog popisa fizički više ne borave u državi. Kontinuirani egzodus – o čemu svjedoči podatak da je samo tijekom 2022. godine više od 30.000 radno sposobnih građana napustilo zemlju putem radnih dozvola uz gubitak od gotovo 12.000 učenika u osnovnim školama – pratio je i potpuni kolaps glasanja iz dijaspore. Od procijenjena dva milijuna iseljenika, prijavu je podnijelo tek 60.047 osoba. Nakon što je SIP odbacio više od 5.500 neispravnih prijava, najviše iz Njemačke, Švicarske i Austrije, u popis za inozemstvo upisano je povijesno najnižih 48.074 birača (45.457 dopisno te 2.621 u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava). Apel šefa Delegacije EU-a u BiH Luigija Sorece mladima rođenima 2008. godine da „neiskorišten listić nije ništa više od bjanko čeka“ nije uspio nadjačati apatiju birača koji su, prema ocjeni političkog analitičara Srećka Burića, umorni od klijentelističkih mreža i zamjene ekonomskih programa nacionalnom retorikom.
Ekonomski ultimatum Bruxellesa i crne prognoze MMF-a
Novoizabrane vlasti neće imati vremena za dugotrajna postizborna taktiziranja jer se država nalazi pred dosad najstrožim financijskim uvjetovanjima Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Građani su na izbore izašli iscrpljeni višegodišnjom stagnacijom i inflacijom koja je s 14,02 posto u 2022. godini u 2026. svedena na i dalje visokih 4,90 posto (odnosno 5,4 posto prema izračunu MMF-a), pri čemu minimalna plaća pokriva tek 31,2 posto troškova osnovne sindikalne potrošačke košarice.
Kako bi povukla 976,6 milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, BiH mora provesti 113 mjera iz Reformske agende u 26 sektora. Zbog političkih blokada – od neusvajanja Zakona o sudovima i jedinstvenih registara do odbijanja RS-a da prihvati Treći energetski paket EU-a – Europska komisija već je 2025. godine uskratila državi 108 milijuna eura. Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos uoči izbora uputila je izravan ultimatum domaćim liderima: ako do kraja godine ne usvoje ključne zakone, BiH nepovratno gubi dodatnih 373,9 milijuna eura, bez mogućnosti produljenja roka. Dodatni udarac gospodarstvu zadaje puna primjena europskog CBAM mehanizma (poreza na prekogranične emisije CO2) jer BiH nije liberalizirala tržište električne energije niti uspostavila burzu i sustav trgovanja emisijama (ETS), što drastično poskupljuje izvoz i potiče unutarnju inflaciju.
Istodobno, zaključna izjava misije MMF-a za 2026. godinu projicira skroman gospodarski rast od 2,0 posto, uz alarmantno upozorenje da konsolidirani deficit opće države, potaknut predizbornim povećanjima mirovina i plaća u javnom sektoru bez rasta produktivnosti, raste na neodrživih 4,0 posto BDP-a. Bez hitnog formiranja vlasti i stroge fiskalne konsolidacije, novim pobjednicima izbora već u prvim mjesecima mandata prijeti ozbiljna kriza likvidnosti proračuna u oba entiteta.
