Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos, s obzirom na rekordne bankarske profite, ni na koji način ne može ugroziti financijski sustav, već bi povrat novca značajno oživio domaću potrošnju.
Nova procjena Udruge Franak: Obeštećenje od 700 milijuna eura neće srušiti banke
Zagreb, 11. svibanj 2026. – Udruga Franak objavila je u ponedjeljak rezultate nove analize, provedene u suradnji s financijskim stručnjacima, koja pokazuje da ukupno obeštećenje građanima s konvertiranim kreditima u švicarskim francima iznosi oko 700 milijuna eura.
Iako je ranija procjena iznosila oko 1,2 milijarde eura, iz Udruge pojašnjavaju da su do nove, realnije brojke došli zahvaljujući detaljnijem uvidu u strukturu kredita, konkretnim izračunima i aktualnoj sudskoj praksi. Na novu procjenu potaknuli su ih, kako kažu, svakodnevni napadi Hrvatske udruge banaka (HUB) kojima se pokušava stvoriti panika oko navodne ugroze financijskog sustava.
“Pritisak na javnost i Vrhovni sud”
Iz Franka oštro odbacuju tvrdnje o potencijalnom slomu banaka ako potrošači budu obeštećeni u skladu sa zakonom.
“Bankarski lobisti, uz podršku dijela medija, sustavno plasiraju tezu da će obeštećenje građana ugroziti financijski sustav. Takve tvrdnje su neutemeljene, pretjerane i služe isključivo stvaranju pritiska na prošireno vijeće Vrhovnog suda te na javnost”, poručuju iz Udruge.
Naglašavaju da ne postoji nikakav scenarij ugroze stabilnosti sustava, ali zato postoji jasna obveza banaka da plate svoje dugove proizašle iz dugotrajne primjene nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi.
Rekordni profiti i oživljavanje potrošnje
Kao glavni protuargument bankarskom narativu o “ugrozi”, Udruga Franak iznosi konkretne brojke o poslovanju banaka:
- Prošle godine banke su ostvarile neto dobit od 1,43 milijarde eura.
- Imovina im je rasla za sedam milijardi eura (na ukupno 91 milijardu eura).
- U posljednjih deset godina banke su ostvarile nevjerojatnih devet milijardi eura ukupne neto dobiti.
“U takvim okolnostima ne postoji baš nikakav realan rizik za stabilnost sustava“, ističu u Franku, dodajući da bi povrat 700 milijuna eura građanima zapravo “upumpao” novac u potrošnju, što bi za cjelokupno gospodarstvo bilo izrazito pozitivno.
Vraćanje “ukradenog”
Šteta za potrošače, napominju, potpuno je neupitna. Oko 30.000 tužitelja već puno desetljeće živi sa smanjenim kućnim proračunom, dok su se banke na temelju tog istog novca dodatno obogatile.
Napominju da preko 90 posto prvostupanjskih sudskih postupaka već sada završava u korist potrošača, a rizik loših poslovnih odluka napokon moraju snositi banke.
“Argument banaka da bi povrat nezakonito naplaćenih sredstava mogao naštetiti njihovom poslovanju jednak je tvrdnji da bi vraćanje ukradene imovine moglo ugroziti onoga tko ju je prisvojio”, zaključuju iz Udruge Franak.
Izvor: HINA
- Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos,… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju,… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština - Tragedija u Krapini: Ubijen Robert Grilec, šef krim-policije
U tragičnom incidentu u Krapina smrtno je stradao Robert Grilec. Napadač, identificiran kao Marin G., nakon toga je počinio samoubojstvo. Svjedoci događaja opisuju potresne okolnosti… Pročitaj više: Tragedija u Krapini: Ubijen Robert Grilec, šef krim-policije
