Nedavni slučajevi teških respiratornih bolesti na brodu uz obalu Zelenortskih otoka ponovno su skrenuli pozornost svjetske javnosti na hantavirus, uzročnika opasnih infekcija sa stopom smrtnosti koja ne oprašta neopreznost. Iako stručnjaci procjenjuju da je rizik za širu populaciju trenutno nizak, priroda ovog patogena – u Hrvatskoj poznatijeg kao mišja groznica – zahtijeva stalnu budnost.
Ovaj virus, koji se nevidljivo širi prašinom i izlučevinama glodavaca, može izazvati teške bubrežne i respiratorne komplikacije. U nastavku donosimo sveobuhvatan pregled simptoma, načina prijenosa i najvažnijih mjera prevencije, uz poseban osvrt na Hrvatsku kao jedno od najznačajnijih endemskih žarišta u Europi.
Ponedjeljak, 4. svibnja 2026., 19:30 CEST: Među putnicima na kruzeru koji putuje Atlantikom, registriranim u Nizozemskoj, prijavljen je niz teških akutnih respiratornih bolesti, uključujući tri smrtna slučaja i jednu teško bolesnu osobu. Brod se trenutno nalazi uz obalu Zelenortskih otoka, s 149 ljudi na brodu.
Trenutno se rizik za opću populaciju Europe od ovog izbijanja smatra vrlo niskim, s obzirom na to da se na brodu provode odgovarajuće mjere prevencije i kontrole infekcija te da se hantavirusi teško prenose među ljudima.
Hantavirusi su virusi koji se mogu prenijeti sa životinja na ljude, najčešće kada ljudi udišu prašinu ili sitne čestice podignute urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, osobito na zatvorenim ili slabo prozračenim mjestima. U Americi neki hantavirusi mogu uzrokovati plućni sindrom hantavirusa, tešku bolest koju karakteriziraju groznica i opći simptomi praćeni brzim respiratornim poteškoćama i šokom.
Većina hantavirusa se ne prenosi s osobe na osobu. Izuzetak je Andes virus, koji se uglavnom prijavljuje u dijelovima Južne Amerike i za koji je pokazano da se prenosi među ljudima, obično bliskim i dugotrajnim kontaktom. Još nije poznato je li prijenos u trenutnom izbijanju nastao izlaganjem okolišu ili između pojedinaca, a specifični hantavirus još nije identificiran.
Na brodu se provode mjere za smanjenje rizika od daljnjih infekcija među putnicima i posadom. Lučkim i zdravstvenim vlastima savjetuje se da primjenjuju odgovarajuće mjere prevencije i kontrole infekcija, uključujući upotrebu osobne zaštitne opreme prilikom skrbi za osobe sa sumnjom na infekciju.
Nekoliko aspekata ovog izbijanja još se uvijek istražuje, uključujući definiranje vrste virusa, podrijetlo infekcije, opseg širenja među putnicima i posadom te je li došlo do prijenosa među ljudima.
Javnozdravstveni odgovor
ECDC pomno prati situaciju i u kontaktu je s nacionalnim javnozdravstvenim tijelima i Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi procijenio dostupne epidemiološke informacije i moguće implikacije za Europu.
ECDC će nastaviti davati ažuriranja kako budu dostupne nove informacije, stoji u priopćenju ECDC-a.
Od Korejskog rata do izolacije Hantaan virusa
Znanstveni interes za ono što danas nazivamo hantavirusnim infekcijama dramatično je porastao tijekom Korejskog rata (1951.–1953.). Tijekom tog sukoba, više od 3000 vojnika Ujedinjenih naroda stacioniranih u blizini rijeke Hantan razvilo je tešku kliničku sliku karakteriziranu vrućicom, unutrašnjim krvarenjem i zatajenjem bubrega, što je tada nazvano “korejska hemoragijska vrućica”. Smrtnost je bila alarmantna, dosežući u nekim postrojbama i do 10%. Unatoč intenzivnim istraživanjima američkih i korejskih vojnih liječnika, uzročnik je ostao neidentificiran gotovo četvrt stoljeća.
Preokret se dogodio 1976. godine kada je dr. Ho Wang Lee, koristeći pluća prugastog poljskog miša (Apodemus agrarius), uspio vizualizirati virusni antigen. Dvije godine kasnije, 1978., virus je uspješno izoliran i nazvan Hantaan virus (HTNV), po rijeci Hantan koja je bila epicentar prvotnog izbijanja. Godine 1981. utvrđeno je da je HTNV morfološki sličan ostalim članovima porodice Bunyaviridae, ali se od njih razlikuje po nedostatku artropodnog vektora. To je dovelo do uspostave novog roda Hantavirus unutar te porodice 1987. godine.
Otkriće hantavirusnog plućnog sindroma u Amerikama
Do ranih 1990-ih prevladavalo je mišljenje da su patogeni hantavirusi ograničeni na “Stari svijet” (Aziju i Europu) te da uzrokuju isključivo bubrežne komplikacije. Međutim, u svibnju 1993. godine u regiji “Four Corners” na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država (područje gdje se spajaju granice Arizone, Colorada, Novog Meksika i Utaha) pojavila se epidemija misteriozne respiratorne bolesti. Prvi zabilježeni slučaj bio je mladić iz plemena Navajo koji je preminuo od naglog i dramatičnog nakupljanja tekućine u plućima. CDC je brzo reagirao i unutar nekoliko tjedana identificirao novi hantavirus, nazvan Sin Nombre virus (SNV), koji je nosio jelenski miš (Peromyscus maniculatus). Ovo otkriće dovelo je do prepoznavanja novog kliničkog entiteta: hantavirusnog plućnog sindroma (HPS) ili hantavirusnog kardiopulmonalnog sindroma (HCPS).
Molekularna arhitektura i životni ciklus virusa
Razumijevanje molekularne strukture hantavirusa ključno je za objašnjenje njihove patogeneze. Virioni hantavirusa su sferični ili pleomorfni čestice promjera od 80 do 160 nm, obavijeni lipidnom ovojnicom koja potječe od domaćinske stanice.
Genomska organizacija i proteini
Genom hantavirusa sastoji se od tri segmenta negativne jednolančane RNA (–ssRNA), koji se označavaju prema veličini kao S (mali), M (srednji) i L (veliki).
| Segment genoma | Duljina (kb) | Kodirani protein | Primarna funkcija |
| S (Small) | ~1.7 – 2.0 | Nukleoprotein (N) | Enkapsidacija RNA, regulacija replikacije i transkripcije |
| M (Medium) | ~3.6 – 3.7 | Glikoproteinski prekursor | Cijepa se na Gn i Gc; sudjeluje u vezanju za receptore i fuziji |
| L (Large) | ~6.5 – 12.0 | RNA-ovisna RNA polimeraza | Replikacija virusnog genoma i transkripcija mRNA |
Svaki segment je zatvoren unutar nukleoproteina (N), formirajući ribonukleoproteinski (RNP) kompleks koji je povezan s virusnom polimerazom (RdRp). Na površini viriona nalaze se šiljci sastavljeni od heterotetramera glikoproteina Gn i Gc, koji su odgovorni za prepoznavanje domaćinskih receptora i ulazak u stanicu.
Mehanizam ulaska i replikacije
Hantavirusi primarno ciljaju vaskularne endotelne stanice i makrofage. Ulazak u stanicu posredovan je vezanjem glikoproteina Gn/Gc za stanične receptore, pri čemu su $\beta_3$-integrini identificirani kao ključni receptori za patogene hantaviruze. Nakon vezanja, virus ulazi u stanicu putem endocitoze. Pad pH vrijednosti unutar endosoma potiče konformacijsku promjenu u Gc glikoproteinu, što dovodi do fuzije virusne ovojnice s endosomalnom membranom i oslobađanja RNP-a u citoplazmu.
Replikacija se odvija isključivo u citoplazmi. Virusna polimeraza koristi proces “otimanja kapa” (cap-snatching) – odsijeca 5′ kape s domaćinskih mRNA kako bi inicirala sintezu vlastitih mRNA. Zanimljivo je da se sastavljanje novih čestica obično događa u Golgijevom aparatu (kod virusa “Starog svijeta”) ili na plazmatskoj membrani (kod nekih virusa “Novog svijeta”), odakle se novi virioni oslobađaju egzocitozom ili pupanjem.
Ekologija rezervoara i dinamika prijenosa
Hantavirusi su neraskidivo povezani sa svojim prirodnim domaćinima kroz proces koevolucije koji traje milijunima godina. Ova veza rezultira visokim stupnjem specifičnosti: svaka vrsta hantavirusa obično inficira samo jednu ili vrlo usku skupinu srodnih vrsta malih sisavaca.
Prirodni domaćini i perzistencija
Rezervoari hantavirusa uključuju tri glavne obitelji glodavaca: Muridae (štakori i miševi Starog svijeta), Arvicolinae (voluharice i leminzi) i Sigmodontinae (američki miševi i štakori). U tim životinjama hantavirusi uspostavljaju perzistentnu infekciju koja traje cijeli životni vijek domaćina, bez uzrokovanja vidljivih simptoma bolesti ili promjena u ponašanju.
Učinci hantavirusa na životinje bitno se razlikuju od onih na ljude:
- Glodavci i kukcojedi: Infekcija je asimptomatska. Životinje normalno rastu, razmnožavaju se i imaju uobičajen životni vijek, unatoč tome što aktivno izlučuju virus putem urina, izmeta i sline.
- Domaće životinje i kućni ljubimci: Psi, mačke i stoka mogu biti izloženi hantavirusima i razviti antitijela, ali se smatraju “slijepim ulicama” (dead-end hosts) jer ne obolijevaju niti prenose virus na ljude.
- Svinje: Istraživanja u Kini sugeriraju da svinje mogu biti inficirane (vjerojatno Hantaan virusom) i izlučivati virus putem urina, a zabilježen je i transplacentalni prijenos na potomstvo bez očitih znakova teške bolesti.
Putevi prijenosa na ljude
Čovjek se inficira slučajno, ulaskom u ekološki ciklus virusa. Glavni put prijenosa je inhalacija aerosoliziranih izlučevina glodavaca. Kada se urin, izmet ili slina zaraženog glodavca osuše, virusne čestice mogu postati dio prašine. Aktivnosti poput metenja podruma, rada u šumi ili poljoprivrednih radova podižu tu prašinu u zrak, omogućujući virusu direktan pristup donjim dišnim putevima čovjeka.
Ostali putevi uključuju:
- Direktan kontakt: Dodirivanje sluznice očiju, nosa ili usta kontaminiranim rukama.
- Ugriz glodavca: Rijedak, ali izravan način inokulacije virusa.
- Ingestija: Konzumacija hrane zagađene izlučevinama glodavaca.
- Prijenos s čovjeka na čovjeka: Jedini hantavirus za koji je dokumentiran ovaj put prijenosa je Andes virus u Južnoj Americi, obično među bliskim kontaktima u obitelji.
Klinički sindromi: HFRS i HPS
Hantavirusi uzrokuju dva primarna, ali patofiziološki različita klinička sindroma. Iako oba karakterizira povećana vaskularna propusnost, ciljni organi se razlikuju.
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS / HFRS)
HVBS je primarni oblik bolesti u Europi i Aziji. Njegova težina varira ovisno o uzročniku. Klasični tijek bolesti prolazi kroz pet faza :
- Febrilna faza: Nagli početak s visokom temperaturom, zimicom, intenzivnom glavoboljom i bolovima u leđima. Karakteristični su crvenilo lica i očiju (konjunktivalna injekcija).
- Hipotenzivna faza: Javlja se kod teških oblika. Krvni tlak pada, a pacijent može pasti u šok zbog “curenja” plazme iz krvnih žila.
- Oligurična faza: Funkcija bubrega drastično opada, izlučivanje urina prestaje (oliguria), što dovodi do nakupljanja tekućine i dušičnih spojeva u krvi.
- Diuretična faza: Početak oporavka karakteriziran izlučivanjem velikih količina urina (polijurija), što može uzrokovati dehidraciju i gubitak elektrolita.
- Faza rekonvalescencije: Potpuni oporavak može trajati mjesecima.
Smrtnost HVBS-a iznosi od <1% (Puumala virus) do 15% (Hantaan i Dobrava virusi).
Hantavirusni plućni sindrom (HPS / HCPS)
HPS je bolest “Novog svijeta” i karakterizira je iznimno visoka smrtnost (38–50%). Bolest napreduje vrlo brzo :
- Prodromalna faza: Nespecifični simptomi slični gripi – vrućica, bolovi u velikim mišićima (bedra, leđa), umor i probavne smetnje.
- Kardiopulmonalna faza: Dramatičan preokret unutar nekoliko sati. Pacijent počinje otežano disati, razvija se nekardiogeni plućni edem (pluća se pune tekućinom bez zatajenja srca) i teška hipoksija.
- Ishod: Smrt često nastupa unutar 24 do 48 sati od pojave respiratornih simptoma zbog kardiovaskularnog kolapsa i zatajenja pluća.
Hantavirusi u Europi i na Balkanu
Europa je područje stalne aktivnosti hantavirusa, s tisućama slučajeva koji se prijavljuju svake godine. Dominantni virusi su Puumala, Dobrava-Belgrade i Seoul.
Epidemiološki profil Europe
Prema podacima ECDC-a, Finska i Njemačka bilježe najveći broj slučajeva. U Finskoj je incidencija iznimno visoka, dosežući 21.1 slučajeva na 100.000 stanovnika u 2020. godini. Bolest se u Europi pojavljuje ciklički, svake dvije do tri godine, što je povezano s populacijskim ciklusima glodavaca.
| Virus | Rezervoar u Europi | Geografija | Klinička težina |
| Puumala (PUUV) | Myodes glareolus (Šumska voluharica) | Sjeverna i Srednja Europa | Blaga do umjerena |
| Dobrava (DOBV) | Apodemus flavicollis (Žutogrli miš) | Balkan, Jugoistočna Europa | Teška (smrtnost do 12%) |
| Saaremaa (SAAV) | Apodemus agrarius (Prugasti poljski miš) | Srednja i Istočna Europa | Blaga |
| Seoul (SEOV) | Rattus norvegicus (Smeđi štakor) | Urbane sredine širom Europe | Umjerena |
Situacija u Hrvatskoj: Fokus na 2021. godinu
Hrvatska je jedno od najznačajnijih endemskih žarišta hantavirusa u jugoistočnoj Europi. Bolest je u Hrvatskoj poznata kao “mišja groznica”, a endemska područja uključuju kontinentalne dijelove poput Gorskog kotara, Like, Posavine i okolice Zagreba.
Godina 2021. bila je iznimno značajna zbog jedne od najvećih zabilježenih epidemija u Hrvatskoj, s ukupno 334 prijavljena slučaja.
| Epidemiološki podaci za Hrvatsku (2021.) | Opis / Vrijednost |
| Ukupan broj oboljelih | 334 potvrđena slučaja |
| Dominantni virus | Puumala (identificiran u 96.9% pacijenata u Rijeci) |
| Najpogođenija županija | Ličko-senjska (incidencija 138.0 na 100.000) |
| Primorsko-goranska županija | 192 slučaja (incidencija 72.3 na 100.000) |
| Demografske karakteristike | 69.7% muškarci, medijan dobi 48 godina |
| Profesionalni rizik | 36.6% pacijenata radilo u šumarskom ili drvnom sektoru |
Epidemija 2021. bila je specifična jer se prvi put pojavio značajan broj slučajeva u obalnim područjima Primorsko-goranske županije, gdje bolest ranije nije bila uobičajena. Građani su prijavljivali neuobičajeno velike najezde glodavaca u urbanim parkovima i dvorištima. Istovremeno, preklapanje s pandemijom COVID-19 predstavljalo je ogroman izazov za liječnike jer su simptomi u ranoj fazi gotovo identični.
Ekološki čimbenici i utjecaj klimatskih promjena
Pojava hantavirusnih epidemija nije slučajna, već je rezultat složenih ekoloških interakcija. Ključni koncept je fenomen “mast godine” (mast year phenomenon).
“Mice years” i ciklički vrhunci
U kontinentalnoj Europi, izbijanje “mišje groznice” usko je povezano s urodom sjemena šumskog drveća, poput bukve i hrasta. Razdoblja obilnog uroda (mast years) osiguravaju neograničenu količinu hrane za glodavce tijekom zime. To omogućuje životinjama da prežive u većem broju i započnu razmnožavanje ranije u proljeće, što dovodi do populacijske eksplozije (“mice years”). Veća gustoća populacije glodavaca povećava prevalenciju virusa unutar populacije zbog češćih međusobnih kontakata (tučnjave, parenje), što posljedično povećava rizik za ljude.
Globalno zatopljenje i ekološki disbalans
Klimatske promjene dodatno kompliciraju ovu sliku. Blaže zime omogućuju glodavcima bolji opstanak, dok duža topla razdoblja produljuju sezonu razmnožavanja. U nekim dijelovima Europe primijećeno je da povišene temperature koreliraju s češćim “mast godinama”, što rezultira nepredvidljivijim i češćim epidemijama. Nasuprot tome, u Skandinaviji su toplije zime dovele do gubitka snježnog pokrivača, što paradoksalno može smanjiti populaciju voluharica jer gube zaštitu od hladnoće i predatora.
Prevencija, kontrola i zaštita zdravlja
Budući da ne postoji specifično odobreno cjepivo u većini zemalja niti učinkovit antivirusni lijek za sve oblike bolesti, prevencija je najvažniji alat u kontroli hantavirusa.
Kontrola glodavaca u kućanstvu
Osnovna strategija je sprječavanje ulaska glodavaca u ljudska staništa i uklanjanje svega što ih privlači.
- Brtvljenje otvora: Glodavci se mogu provući kroz otvore širine svega $6 \text{ mm}$ ($1/4 \text{ inča}$). Takve otvore treba zatvoriti čeličnom vunom, metalnim mrežicama ili cementom.
- Uklanjanje hrane i vode: Svu hranu za ljude i ljubimce treba držati u spremnicima od čvrste plastike ili stakla s hermetičkim poklopcima.
- Održavanje okućnice: travu treba redovito kositi, a drva za ogrjev i otpad držati najmanje 30 do 50 metara od temelja kuće.
Sigurno čišćenje kontaminiranih prostora
Najveći rizik za infekciju nastaje prilikom čišćenja šupa, tavana, podruma ili vikendica koje su dugo bile zatvorene. Kritično je izbjegavati podizanje prašine.
| Faza čišćenja | Postupak i sigurnosne mjere |
| 1. Ventilacija | Otvoriti sva vrata i prozore i napustiti prostor na najmanje 30 minuta. |
| 2. Osobna zaštita | Nositi gumene ili nitrilne rukavice te zaštitnu masku (minimalno FFP2 ili N95). |
| 3. Dezinfekcija | Nikada ne mesti niti usisavati suhi izmet. Poprskati kontaminirane površine 10% otopinom izbjeljivača (1 dio izbjeljivača na 9 dijelova vode) ili komercijalnim dezinficijensom. |
| 4. Mokro uklanjanje | Ostaviti dezinficijens da djeluje 5–10 minuta. Ukloniti namočeni materijal papirnatim ručnicima ili krpama. |
| 5. Zbrinjavanje otpada | Sav otpad staviti u dvostruke plastične vreće, čvrsto zatvoriti i odložiti u komunalni otpad (ili prema lokalnim uputama o biohazardnom otpadu). |
| 6. Higijena nakon rada | Rukavice oprati sapunom prije skidanja, a zatim temeljito oprati ruke i istuširati se. |
Hantavirusi su osjetljivi na UV zračenje (izravnu sunčevu svjetlost), toplinu ($60^\circ\text{C}$ kroz 30 minuta) i uobičajena organska otapala, što olakšava njihovu inaktivaciju u okolišu.
Medicinsko upravljanje i razvoj novih terapija
Liječenje hantavirusnih infekcija zahtijeva ranu intervenciju i visok stupanj kliničke sumnje, posebno u endemskim područjima.
Dijagnostički protokoli
Dijagnoza se temelji na epidemiološkoj anamnezi (izloženost glodavcima) i laboratorijskim testovima.
- Serologija: Detekcija IgM i IgG antitijela je najčešća metoda. Specifična antitijela su obično prisutna već u ranoj fazi simptoma.
- RT-PCR: Koristi se za otkrivanje virusne RNA u krvi bolesnika, što je posebno korisno u prvim danima bolesti prije razvoja antitijela.
- Klinički markeri: Pad broja trombocita (trombocitopenija), porast broja leukocita i povišeni kreatinin u krvi su snažni indikatori hantavirusne infekcije.
Terapijske opcije
Potporna skrb ostaje temelj liječenja. Kod HPS-a ključno je održavanje oksigenacije i krvnog tlaka bez pretjeranog unosa tekućine, što bi moglo pogoršati edem pluća.
- ECMO (Izvantjelesna membranska oksigenacija): Ova tehnika “umjetnih pluća i srca” pokazala se revolucionarnom u liječenju teškog HPS-a, povećavajući stopu preživljavanja u najtežim slučajevima na 80%.
- Ribavirin: Ovaj antivirusni lijek pokazao je određenu učinkovitost kod HVBS-a u Kini (smanjenje smrtnosti i skraćivanje febrilne faze), ali meta-analize nisu pokazale značajnu korist kod HPS-a.
- Favipiravir: Novija istraživanja istražuju favipiravir kao potencijalnu alternativu ribavirinu zbog manje nuspojava i snažnijeg inhibitornog učinka na virusnu polimerazu.
Napredak u razvoju cjepiva (2025.–2026.)
Istraživanja objavljena 2025. i 2026. godine označila su novu eru u potrazi za cjepivom. Znanstvenici su pomoću krio-elektronske mikroskopije rezolucije $2.3 \text{ \AA}$ uspjeli do detalja mapirati strukturu Gn-Gc šiljaka na površini Andes virusa. Ovo otkriće omogućuje razvoj “stabiliziranih mutacija” koje bi mogle poslužiti kao temelj za visokoučinkovita mRNA i DNA cjepiva. Trenutno je nekoliko kandidata za DNA cjepiva protiv Hantaan i Puumala virusa u fazi II kliničkih ispitivanja.
| Status kliničkog ispitivanja | Tip cjepiva | Fokusni virusi | Ciljna skupina |
| Završeno (Faza I) | DNA cjepivo | HTNV i PUUV | Zdravi odrasli (18–49 god.) |
| Aktivno (Faza II) | DNA cjepivo | HTNV i PUUV | Endemska područja (SAD/Azija) |
| Pretkliničko | mRNA (self-amplifying) | Andes virus (ANDV) | Globalna prevencija pandemija |
Zaključak
Hantavirusi ostaju jedna od najozbiljnijih zoonotskih prijetnji modernog doba. Njihova sposobnost da se “skriju” u populacijama malih sisavaca i iznenadno pređu na ljude, uzrokujući bolesti s izuzetno visokom smrtnošću, zahtijeva stalnu budnost javnozdravstvenih sustava. Situacija u Hrvatskoj iz 2021. godine pokazala je koliko su ti virusi prilagodljivi i kako ekološki čimbenici mogu brzo dovesti do masovnih epidemija čak i u područjima koja ranije nisu bila prepoznata kao rizična.
Napredak u molekularnoj biologiji i krio-elektronskoj mikroskopiji pruža nadu da ćemo uskoro imati na raspolaganju sigurna i učinkovita cjepiva. Do tada, temelj zaštite ostaje strogo pridržavanje higijenskih mjera, kontrola glodavaca i edukacija stanovništva u endemskim područjima. Hantavirus nije samo medicinski problem; on je podsjetnik na krhku ravnotežu između ljudskog društva i prirode, gdje klimatske promjene i promjene u okolišu mogu izravno utjecati na pojavu smrtonosnih bolesti. Budućnost borbe protiv hantavirusa ovisit će o integraciji ekološkog nadzora, vrhunske dijagnostike i razvoja novih generacija imunoterapija.
Izvori:
- Hantavirusi – PMC
- virus.stanford.edu/bunya/history.html
- Hantavirusi
- Prijavljeni slučajevi bolesti uzrokovane hantavirusom | Hantavirus | CDC
- Sigurnosni listovi za patogene: Zarazne tvari – Hantavirus spp. – Canada.ca
- Novi strukturni uvidi otvaraju put cjepivima protiv hantavirusa
- Infekcija hantavirusom
- Hantavirus Infection: Causes and Treatment | Doctor
- hantaviruses-infection-with.pdf
- Informativni list o bolesti hantavirusa
- Hantavirus (mišja groznica): Simptomi i prevencija
Nedavni slučajevi teških respiratornih bolesti na brodu uz obalu Zelenortskih otoka ponovno su skrenuli pozornost svjetske javnosti na hantavirus, uzročnika opasnih infekcija sa stopom smrtnosti… Pročitaj više: Hantavirus (mišja groznica): Simptomi i prevencija - Kriza čovječanstva: Bolnice pod vatrom diljem svijeta
Prije točno deset godina, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Rezoluciju 2286, dokument koji je trebao jamčiti sigurnost liječnicima i pacijentima u jeku rata. Danas,… Pročitaj više: Kriza čovječanstva: Bolnice pod vatrom diljem svijeta - Dan sjećanja na stradalu djecu: Brod ne zaboravlja žrtve
Slavonski Brod prisjetio se najnevinijih žrtava Domovinskog rata. Obilježen je spomendan na stradalu djecu, uz snažnu poruku da 402 prekinuta djetinjstva nikada ne smiju biti… Pročitaj više: Dan sjećanja na stradalu djecu: Brod ne zaboravlja žrtve - Valpovo dobiva jednu od najmodernijih škola u Županiji
Valpovo postaje veliko gradilište: Za modernije školstvo ulaže se 13 milijuna eura VALPOVO, 4. svibanj 2026. – Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, u pratnji gradonačelnika Matka… Pročitaj više: Valpovo dobiva jednu od najmodernijih škola u Županiji - Nove cijene goriva: Dizel i plin pojeftinjuju od utorka
Vlada Republike Hrvatske donijela je novu Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kojom od utorka, 5. svibnja, stupaju na snagu nove, niže cijene… Pročitaj više: Nove cijene goriva: Dizel i plin pojeftinjuju od utorka - Operacija Bljesak: Trijumf i predaja na Gavrinici
Vojno-redarstvena operacija “Bljesak” trajno je preoblikovala tijek Domovinskog rata i potvrdila moć moderne Hrvatske vojske. U samo 36 sati efektivne borbe, munjeviti udar hrvatskih snaga… Pročitaj više: Operacija Bljesak: Trijumf i predaja na Gavrinici - Slavonski Brod: Sjećanje na stradalu djecu 3. svibnja
Datum 3. svibnja 1992. trajno je urezan u kolektivno sjećanje kao najtužniji dan u suvremenoj povijesti Slavonskog Broda, kada su civili, a posebno djeca, postali… Pročitaj više: Slavonski Brod: Sjećanje na stradalu djecu 3. svibnja - Raketiranje Zagreba 1995.: Anatomija ratnog zločina
Raketiranje Zagreba u svibnju 1995. godine, kao odmazda za operaciju “Bljesak”, predstavlja jedan od najtežih ratnih zločina nad civilnim stanovništvom u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Pročitajte… Pročitaj više: Raketiranje Zagreba 1995.: Anatomija ratnog zločina - Sjećanje na Gojka Šuška, ratnog ministra obrane
Na današnji dan, 3. svibnja, Hrvatska se s ponosom prisjeća Gojka Šuška, ratnog ministra obrane i jednog od ključnih arhitekata hrvatske slobode. Od hercegovačkog krša… Pročitaj više: Sjećanje na Gojka Šuška, ratnog ministra obrane - SHKM Požega 2026: 15.000 mladih i najava susreta na Krku
Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi 2026. okupio je tisuće vjernika na Trgu Svetog Trojstva. Uz bogat glazbeni program i snažnu homiliju biskupa Martinovića, Križ… Pročitaj više: SHKM Požega 2026: 15.000 mladih i najava susreta na Krku
