BRUXELLES, 21. svibnja 2025. – Europska unija mogla bi uskoro preispitati ključne odredbe Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, nakon što je većina država članica na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu podržala nizozemski prijedlog o reviziji sporazuma, zbog zabrinutosti oko kontinuirane blokade humanitarne pomoći za Pojas Gaze.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je nakon sastanka da se “velika većina” članica složila s potrebom za analizom poštivanja članka 2 Sporazuma o pridruživanju, koji čini temelj trgovinskih i političkih odnosa između EU-a i Izraela. Taj članak jasno propisuje da se odnosi temelje na uzajamnom poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela – vrijednostima za koje neki europski dužnosnici smatraju da su ozbiljno ugrožene aktualnim postupanjima izraelskih vlasti u Gazi.
Iako nije bilo formalnog glasanja, iz diplomatskih izvora proizlazi kako prijedlog nisu podržale Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Cipar, Češka, Litva, Mađarska – te Hrvatska.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u svom se obraćanju nakon sastanka nije izravno očitovao o hrvatskom stajalištu, ali je jasno dao do znanja da je Zagreb oprezan kada je riječ o pritiscima na Izrael.
„Nije to bilo nikakvo glasanje ili svrstavanje prema Izraelu“, rekao je Grlić Radman, naglašavajući da Hrvatska poziva na nastavak dijaloga s izraelskim vlastima, ali i na hitno sprječavanje humanitarne katastrofe u Gazi. „Nas sve skupa zabrinjava situacija u Gazi“, dodao je.
Europski diplomati koji zagovaraju reviziju članka 2 tvrde da su uvjeti za primjenu tog mehanizma već ispunjeni – odnosno da postoje ozbiljne sumnje da Izrael kontinuirano krši temeljna ljudska prava palestinskog stanovništva u Gazi, posebice kroz ograničavanje pristupa humanitarnoj pomoći. Neki čak pozivaju na suspenziju cijelog sporazuma, sve dok Izrael ne počne poštivati međunarodne obveze koje je preuzeo.
Podsjetimo, Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Izraela stupio je na snagu 2000. godine i omogućio je široku gospodarsku i političku suradnju, ali se njegova provedba već godinama nalazi pod povećalom zbog političke i sigurnosne situacije na Bliskom istoku.
Dok diplomacija EU-a nastoji balansirati između potpore izraelskoj sigurnosti i obrane ljudskih prava palestinskog naroda, najnovija inicijativa Nizozemske mogla bi označiti novu fazu odnosa Bruxellesa prema izraelsko-palestinskom sukobu – onu u kojoj načela postaju važnija od pragmatične šutnje.
Kako će se Hrvatska u konačnici postaviti, ostaje za vidjeti, no aktualna suzdržanost mogla bi izazvati pitanja o ravnoteži između strateških savezništava i dosljednosti u vanjskopolitičkim stavovima prema ljudskim pravima.
Izvor: Hina
