Stigao je i kraj ove godine, odnosno, ušli smo u zadnji dvanaesti mjese,c prosinac. Ali što znamo o tome mjesecu? U svojoj objavi na svom Facebooku napisala je i preuredila Marica Marić.
Prosinac je dvanaesti i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Ima 31 dan.
Lijepi dragi prosinac, mjesec kada se tmurne dani rasvijetle, kada i najhladnija noć izgleda blistava.
Aahh daaa… prijatelji stigao Prosinac.. taj caroban mjesec.. sve od; Adventskih svića, Božićni drvca, svetog Nikole, poljubiti osobu koja se nađe ispod imele, sadnja pšenice, svete Mise (iako to trebamo svaku Nedjelju), Snijeg (da bude bijeli Božić), Svetci, Badnjak, Božić, Djeda Mraz, darove, Rođendane (tko njih slave ovaj mjesec), Vatromete i na kraju Silvestrovo i doček Nove godine..
Da ovaj mjesec je pun veselja i lijepih iznenađenja. Želim svima da ovaj mjesec bude nešto posebno i sveto!
Prosinac nam donosi početak Došašća, kićenje glavnih ulica, glavne Trgove, i naše domove u iščekivanju rođenje našega Spasitelja.
Također, na kraj godine, slavimo Silvestrovo, ili kraj jedne godine i početak nove godine. Gdje molimo Boga za bolju godinu od prijašnje.
Ali nas zanima kako je prosinac dobio svoj naziv. Ovo je najteže odrediti, ali postoje dvije glavne teorije.
Prva je kako naziv dolazi od glagola „prositi“ jer u predblagdansko vrijeme ljudi više traže milostinju, prose.
Druga teorija naziva povezuje sa zimskim solsticijem (suncostajem) kada se sunce pojavi, odnosno sine pa tako dolazimo do prosin(e)ac.
Naziv je najvjerojatnije nastao od glagola prosinuti; premda samo značenje u cjelini ostaje nejasno, glagol izražava povremeno probijanje sunca kroz oblake ili maglu, ali označuje i sijanje sunca općenito. Pritom se prosinac smatra mjesecom u kojem dani postaju sjajniji, što je više obilježje prvoga mjeseca u godini, ali se to opravdava činjenicom da se naziv prosinac nekada i rabio za prvi mjesec u godini
Stariji hrvatski nazivi koji su bili u uporabi u pojedinim krajevima bili su:
velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik. Ali u hrvatskim jeziku ima još nekoliko naziva za posljednji mjesec u godini osim prosinac:
božićnjak, dvanaesnik, prosunac, prosjenac, prasinac, decembar i dečember.
Naziv gruden stari je kajkavski naziv, a njegovo se podrijetlo može tumačiti na dva načina:
možemo ga povezati sa staroslavenskim nazivom gruditi, što znači gristi pa bi to mjesec u kojem studen grize, a možemo ga povezati i s riječju gruda pa bi to bio mjesec u kojem se prave grude.
Nazivi božićnjak i velikobožićnjak u vezi su s Božićem, svetkovinom rođenja Isusa Krista.
Naziv prosinac praslavenskoga je podrijetla i jedini je naziv koji pripada hrvatskome standardnom jeziku. Pučka etimologija povezuje ga s glagolom prositi jer je priroda u tom mjesecu pusta, bez plodova, stoga, prosinac prosi da bi se preživjelo, a na to upućuje i pučka izreka ”Ljeto nosi zima prosi.” Međutim, etimolozi kažu da bismo ga trebali povezati s pridjevom sin u značenju siv. Naime, u tom su mjesecu dani tamni, sivi pa je pridjev sin u tom značenju uvršten u naziv prosinac.
Inače, Decembar je latinska riječ koja znači ‘deset’, jer nekada prosinac je bilo deseti mjesec u rimskom kalendaru. Dok nisu dodijeli još dva mjeseca na početku godine, siječanj i veljača.
KLIMATSKE ODREDNICE
Mjesec prosinac hladniji je od svog prethodnika, studenog, za 4 stupnja. Na obali se srednja temperatura zraka kreće oko 8 °C, a u kopnenim predjelima oko 4 °C. Vrlo su česti dani s minimalnom temperaturom nižom od 0 °C, takozvani hladni dani, a pojavljuju se i ledeni dani odnosno dani kada temperatura uopće ne prijeđe 0 °C.
Početkom prosinca pojačana je ciklonalna aktivnost nad cijelom Europom, a te ciklone s Atlantika često zahvaćaju i Hrvatsku, no ipak, ciklona je manje nego u studenome. Hrvatska najčešće je na granici između sjeverne (Sibirske) anticiklone i južne (Sredozemne) ciklone. U kopnenim predjelima se tada osjeća utjecaj anticiklone, dok je priobalje pod utjecajem ciklone, pa je sredina prosinca najoblačniji dio godine za naš Jadran, gdje padne i dosta kiše.
Tako, primjerice, u Dubrovniku i Splitu u prosincu je prosječno 13 kišovitih dana, u Šibeniku 12, a u Rijeci samo dan manje, 11.
Vrijeme je vlažno, oblačno i maglovito, izmjenjuju se topli i hladni dani, ovisno o tome struji li hladni zrak sa sjevera, ili topli s juga.
Dvije važne ciklone zahvaćaju naše krajeve posljednjih deset dana prosinca, božićna i novogodišnja. S približavanjem tih ciklona najprije počne pritjecanje toplog i vlažnog zraka s juga, a nakon što ciklona prođe preko nas, vjetar okrene na hladne sjeverne smjerove i često donese snijeg.
Prosinac se smatra zimskim mjesecom pa se očekuju hladnoća i snijeg, no, ni prema srednjim temperaturama, a ni prema prosječnoj visini snijega, prosinac nije pravi zimski mjesec. Ima obilježja i jeseni i zime. U Hrvatskoj je najoblačniji mjesec u godini, dok u kopnenom dijelu zemlje dodatno još slovi kao najmaglovitiji mjesec u godini. Rekorder po prosječnom broju maglovitih dana je Zagreb, čiji je 30-godišnji prosjek 10 dana s maglom, a tek neznatno zaostaju Varaždin s 8 i Osijek s prosječno 7 maglovitih prosinačkih dana.
Zanimljivo je napomenuti da po jedan maglovit dan bilježe Rijeka i Šibenik! Naravno, govorimo o višegodišnjem prosjeku, a stvaran broj dana s maglom ovog prosinca može biti i nešto veći, ili manji.
Oborina je manje nego u studenom, ali više nego u siječnju, i to češće u obliku kiše nego u obliku snijega. U nizinskim kopnenim predjelima snijega prosječno ima samo 2 centimetra dok ga se u gorju nakupi oko 5 centimetra, a samo u višem gorju snježni pokrivač je nešto deblji.
MALO IZREKA POVEZANI SA SVETCIMA
Sveta Kate prigna ognju gnjate, sveti Niko na oganj sinko.
(sv. Katarina 25.11., sv. Nikola 6.12.)
Sveti Šime Štracavela, koji dere jedra vela.
(sv. Šimun 8.12. Jaka vjetrena oluja, vjerojatno jugo, koja lomi drveno kormilo (timun) i kida jedra u krpe, dronjke (štracavela).)
Sveti Šimun lomi timun.
Sveta Luce, ukaži mi sunce!
(sv. Lucija 13.12. Do reforme kalendara 1582. godine je 13. prosinca bio najkraći dan u godini.)
Sveta Luce drvarica, trinaest dana do Božića.
(Potrebno se ugrijati zbog zahladnjenja, a peći su na drva.)
Da Santa Luzia a Nadal el giorno se slonga un pie de gal.
(Od svete Lucije do Božića dan se produži za pijetlovu nogu. Noć nastupa kasnije za 4-5 minuta. “Na Božić je za toliko veći dan, koliko peteh udela koračić.”)
Božićni jug nije dug.
(25.12. Do Božića toplo vrijeme, a poslije nastupa hladnije razdoblje.)
Do Božića jugo i daž, po Božiću zima i mraz.
Do Božića med, od Božića snijeg i led.
Do Božića sito i lito, od Božića hladno i gladno.
Nema zime dok Božić ne mine.
Božić prođe, zima dođe.
Silvestar pita za drva. (31.12.)
KLJUČN DANI I SVETCI
Sveta Bibijana, četrdeset dana i jedna šetemana.
(2.12. Prema primorskoj izreci, slično vrijeme će se zadržati još četrdeset dana i jedan tjedan.)
Kakše Barbarije, takši Božić. (sv. Barbara 4.12.)
Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas. (Vrijeme početkom prosinca obilježava cijelu zimu.)
Ako se Barbare vide vide oranice, vidjet će se u sve zimske mjesece. (Neće biti snijega.)
Kakve su Otačke kvatre, tako je i sve lito.
(Zimske kvatre prije Božića.)
Sveti Toma, ubij prasca doma; ne skitaj se po selu, dobit ćeš bat po čelu.
(sv. Toma Apostol 21.12. Svi se za Božić trebaju okupiti, stara izreka, ipak sv. Toma se više ne slavi pred Božić ali izreka je ostala.)
BOŽIĆNE IZREKE:
Na Badnjak i na Božić vrijeme lijepo, takvo bude cijelo ljeto.
Božićna kiša i vjetar donose pomor.
Tih vjetar o Božiću navješćuje dugu zimu.
(Vlada li hladno vrijeme, slab vjetar pokazatelj je da je vrijeme stabilno.)
Kakav vjetar o polnoćki puše, takav kroz cijelo ljeto vlada ponajviše.
Kada Božić pri rastućem Mjesecu nastupi, dobro ljeto pristupi: što je bliži mlaju, tim gora vremena nastaju.
Bijel Božić, zelen Uskrs; zelen Božić, bijel Uskrs.
(Ako je zima “uredna”, onda će i druga godišnja doba biti takva, “kako Bog zapovijeda”)
Božić na snegu – Vuzem na trati; Božić na trati – Vuzem na snegu.
Ako nije mraz o Božiću, on je o Uskrsu.
(Izjednačenje vremena tijekom godine, vrlo često u ovim izrekama.)
Božić rutavac, Uskrs gizdavac.
Ako vodenica o Božiću melje kolače, neće o Uskrsu pogače.
Če je na Božić južno, spravlja se ljeto tužno.
(Nije primjereno toplo i kišno vrijeme o Božiću, pa će plodnost sljedeće godine biti mala.)
Bolje Božić kužan nego južan.
Božićnoj jugovini i tetinu kolaču ne treba se veseliti.
Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje.
(sv. Stjepan 26.12.)
Brojne pučke vremenske izreke u svezi s Božićem samo ističu činjenicu da je blagdan Kristova rođenja od uvijek bio u hrvatskom pučanstvu znakovit glede svekolikog života. Međutim, prognostička valjanost tih izreka jednaka je kao i u svim drugim slučajevima “svetih” pretkazivačkih dana, a to znači – možemo pogoditi kao i Vakula. hehe.
MEĐUNARODNI DANI
01.12. Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a; Svjetski dan pomagala
02.12. Međunarodni dan ukidanja ropstva
03.12. Međunarodni dan osoba s invaliditetom; Dan borbe protiv lova
05.12. Međunarodni dan volontera; Međunarodni dan zemljišta
06.12. Sv. Nikola
07.12. Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva
09.12. Međunarodni dan borbe protiv korupcije
10.12. Dan ljudskih prava
11.12. Svjetski dan planina; Dan UNICEF-a; Međunarodni dan astme;
13.12. Sv. Lucija, sijanje pšenice. (Hrvatska)
15.12. Drinske Mučenice. (Hrvatska)
18.12. Međunarodni dan migranata. (onih pravih, ne oni osvajača)
19.12. Dan suradnje zemalja u razvoju
20.12. Međunarodni dan solidarnosti
21.12. PRVI DAN ZIME; Međunarodni dan posvećen snowboarding.
24.12. Badnjak
25.12. Božić
31.12. Silvestrovo – Stara Godina.
LIJEPE CITATE O PROSINCU
Jedna ljubazna riječ može ugrijati tri zimska mjeseca.
~Japanska poslovica
Braćo moja i sestre, istinska ljubav je odraz Spasiteljeve ljubavi. U prosincu svake godine, to nazivamo duhom Božića. Možete ga vidjeti. Možete ga osjetiti.
~Thomas S. Manson
Sjetite se ovog prosinca da je ljubav teža od zlata.
~Josephine Dodge Daskam Bacon
Čuo sam pticu kako pjeva u tami prosinca. Čarobno. I tako slatko sjećanje. Bliže smo proljeću nego što smo bili u rujnu. Čuo sam pticu kako pjeva u tami prosinca.
~Oliver Herford
I tako, stigli smo do zadnjeg mjeseca, nadam se dragi prijatelji, da ste uživali u moje članke oko svakog mjeseca. Ja sam barem dosta naučili u moje istraživanje.
BLAGOSLOVLJENI BILI KROZ OVIH SVETIH BLAGDANA!
PREUREDILA : Marica Marić
IZVOR : Hrvatske Običaje, Mjesec Studeni, HKM, Hrvatski Citati i Izreke, Hortikultura, i Latinske Nazive za mjesec, DHMZ, Meteo info i Nazivi za mjesece u hrvatskomu jeziku, i Citati o Prosincu.
