Ivo Rojnica bio je veliki rodoljub i borac za hrvatsku državu, domovinski i iseljenički poduzetnik, mecena, kulturno-politički djelatnik i književnik, suosnivač i uzdržavatelj Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta te uglednog časopisa Studie croatica.
Rodio se u Cisti Velikoj, gdje je završio pučku školu te izučio trgovački zanat. Odselio u Dubrovnik i otvorio vlastitu trgovinu tekstilnom robom. Htio je studirati pravo u Zagrebu, što nije uspio zbog jer je neprestano radio na uspostavi i očuvanju hrvatske države.
Iako nije studirao, stekao je bogatu opću naobrazbu. 1941. bio je ustaški stožernik u Dubrovniku. Koncem rata zbog “zla glasa” i laži koje su se širile iz krajeva koje su osvojile jugokomunističke snage otišao je u masovnom zbjegu hrvatskog naroda na Zapad.
Bio je pred izručenjem u Lavamundu, što je značilo odlazak u smrt, no čudom se spasio. Iz Austrije je otišao u Italiju. Engleske okupacijske vlasti uhitile su ga u Trstu i lažno optužile.
Odmah su ga spremili izručiti ga jugokomunističkoj Jugoslaviji, no naš Ivo se je opet izvukao. Prvo je uvjerljivo odglumio ludilo, a potom smjelo u dramatičnim okolnostima pobjegao.
Otišao je u Južnu Ameriku i 1947. je stigao u Argentinu gdje je odmah krenuo učiti španjolski jezik i tekstilni zanat. Završivši zanat, uz pomoć prijatelja otvorio je vlastitu pletionicu.
Uspio je kao poduzetnik i stekao ugled u Argentini te je ušao u krug najbogatijih Hrvata u iseljeništvu.
Bio je tihi, ali moćni mecena u brojnim hrvatskim iseljeničkim kulturno-političkim pothvatima u cijeloj emigraciji.
Suosnivač je i uzdržavatelj Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta te uglednog časopisa Studie croatice. Od 1991. je bio opunomoćeni predstavnik Republike Hrvatske za Argentinu i Latinsku Ameriku.
Pisao je priloge u hrvatskim emigrantskim glasilima. Pripovjedački dar iskazao je najbolje u tisućama sabranih stranica uspomena i putopisa. S obzirom na činjenicu kako su to dugogodišnji vođeni osobni zapisi, dobri su i kao povijesno-politički izvor.
Objavio je važna samostalna izdanja:
- Susreti i doživljaji I. (uspomene i putopisi), München – Barcelona 1969.
- Prikaz povijesti Argentine i doprinos Hrvata, Buenos Aires 1974.
- Susreti i doživljaji II. (uspomene i putopisi), München – Barcelona 1983.
Naš hvatski velikan prekinuo je blago u Gospodinu 1.12.2007. godine, a pokopan je na groblju El jardin de la Paz.
