Hrvatska valuta “Kuna” bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994.do danas, a od danas u Hrvatskoj umjesto Kune, službena novčana jedinica je Euro.
Ime kune potječe od kuninih koža i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni Slaveni kao novčano sredstvo.
Naziv ” Kune” potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza. I u drugom svjetskom ratu, u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941.-1945., koristila se Kuna kao valuta Nezavisne Države Hrvatske . Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji HRD.
Hrvatski Sabor je prihvatio zakon o uvođenju Eura 13. svibnja 2022. godina, a 01. lipnja iste godine, EK i Europska središnja banka (ESB) objavile su izvješća o konvergenciji. Dva tjedna poslije 17. lipnja, Euroskupina i vijeće EU-a, donijele su preporuku Hrvatskoj da Euro uvedu 01. siječnja 2023. godine.
Cilj ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenje zajedničke valute svakako je bio da se produbi povezanost među državama članicama i pospješi iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.
Euro je zajednička valuta država članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije, u koju je osim Hrvatske uključeno još 19 država. Kao obračunska jedinica euro je uveden 1. siječnja 1999. godine, inicijalno u 11 država. Tri godine kasnije, 1. siječnja 2002. godine, novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a. To su bile Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska (u Grčkoj euro nije bio uveden 1999. kao obračunska jedinica jer Grčka nije zadovoljavala kriterije konvergencije tada, ali jest u međuvremenu). Od tada, euro je uvelo još sedam država članica – Slovenija (1. 1. 2007.), Cipar (1. 1. 2008.), Malta (1. 1. 2008.), Slovačka (1. 1. 2009.), Estonija (1. 1. 2011.), Letonija (1. 1. 2014.) i Litva (1. 1. 2015.).
Novost prilikom uvođenja Eura donosi i to da bankomati , od njih 4.000, koliko ih ima u Hrvatskoj, neće raditi 2.700 bankomata, a na preostalih 1.300 će se od danas moći podizati samo Euri, i to u iznosu od 10 i 20 Eura, i tako do travnja, a od travnja bankomati će davati i novčanice od 50 Eura. Novčanice od 100 Eura neće se izdavati osim na mjestima gdje banke procijene da se podižu velike količine novca. Također, na aktivnim bankomatima se može podizati eure i to neovisno čiji je bankomat, odnosno, nije ključno biti korisnik banke vlasnika bankomata. Svi bankomati, dakle, njih 4.000., biti će u upotrebi od sredine siječnja. Iako je Euro od danas Hrvatska službena valuta, od danas do 14. siječnja moći će se kupovati i za kune, a od 15. siječnja, ukida se Kuna i neće se moći više plaćati Kunama.
Danas je Hrvatsku posjetila i predsjednica EK Ursula von der Leyen. Ursula se susrela s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem, te ju je počastio kavom na glavnom zagrebačkom trgu, kojom prilikom je Plenković platio novom hrvatskom valutom.
Koliko je odluka o uvođenju Eura ispravna i opravdana, pokazat će vrijeme. Dio građana je ipak nostalgičan prema Kuni, što hrvatska gubi jedno od obilježja svog identiteta.
