Uskrsnuće je temeljna vjerska istina u kršćanstvu koja tvrdi da je Bog uskrisio Isusa treći dan od mrtvih, što znači da je Isus umro i uskrsnuo.
Nedjelja na koju se slavi svetkovina Uskrsa računa se četrdeset dana od Pepelnice. Tih četrdeset dana čine korizma i Vazmeno trodnevlje koje prethodi samoj svetkovini Uskrsa.
Najraniji pisani zapisi o Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću potječu iz poslanica apostola Pavla, napisanih otprilike dva desetljeća nakon Isusova uskrsnuća. U Prvoj poslanici Korinćanima, Pavao piše: “Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici” (1 Kor 15, 3-5). Evanđelja također izvještavaju o ukazanjima uskrslog Isusa i o praznom grobu.
Uskrsnuće Isusa Krista je središnji dio vjeroispovijesti svih kršćanskih konfesija i postalo je središnjim dijelom svih drevnih simbola vjere, kao što su Nicejsko vjerovanje i Nicejsko-carigradsko vjerovanje. Liberalne usmjerbe od Prosvjetiteljstva nadalje tumače uskrsnuće Isusovo na racionalan način, pokušavajući učiniti temeljnu kršćansku dogmu prihvatljivijom svjetovno orijentiranom zapadnom društvu.
Po suboti, u osvit prvog dana sedmice, dođe Marija Magdalena i ona druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi i odvali kamen i sjede na njega. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i postadoše kao mrtvi. Kada dakle žene pogledaše, opaziše da je kamen od groba odvaljen; a bijaše vrlo velik.
Zatim anđeo reče ženama: “Znam, vi tražite Isusa Nazarećanina raspetoga. Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao. Sjetite se samo što vam je navijestio dok je još bio u Galileji, kad je govorio: Sin čovječji treba da bude predan u ruke grešnicima, da bude raspet i da treći dan uskrsne. Potecite žurno i javite njegovim učenicima, i Petru, da je ustao od mrtvih. I gle, on pred vama ide u Galileju, ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče. Eto, rekoh vam.”
A one se žene sjetiše riječi Isusovih, brzo otiđoše s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše da obavijeste njegove učenike. I gle, Isus im iziđe ususret govoreći “Zdravo!” One poletješe k njemu, obujmiše mu noge i ničice mu se pokloniše. Tada im Isus reče: “Ne bojte se! Idite i javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!”
Uskrs se slavi na različite načine diljem svijeta, odražavajući bogatstvo kultura i tradicija. Evo nekoliko primjera:
- Italija: U selu Tredozio, umjesto kuhanja, jaja se koriste za utrke poznate kao “Palio dell’uovo” ili Olimpijada jaja.
- Francuska: U Bessieresu, tradicija nalaže pripremu divovskog omleta od 15.000 jaja na Uskršnji ponedjeljak.
- Japan: Japanci ukrašavaju jaja washi papirom, stvarajući prekrasne dekoracije i ornamente.
- Švedska: U Švedskoj se na Veliku subotu obitelji okupljaju i kotrljaju pisanice niz brdo.
- Meksiko: Cascarones su jaja ispunjena konfetima ili malim igračkama, popularna tijekom karnevala prije Uskrsa.
- Norveška: Uskrs je vrijeme za čitanje krimi romana, poznatih kao “Paaskekrimmen”.
- SAD: Tradicionalna potraga za jajima i utrka u kotrljanju ukrašenih pisanica održava se u Bijeloj kući.
- Filipini: Neki Filipinci prakticiraju bičevanje i nošenje teških drvenih križeva kako bi očistili dušu.
Uskrs u Hrvatskoj je vrijeme bogatih tradicija i običaja koji se prenose s generacije na generaciju. Evo nekoliko karakterističnih načina proslave Uskrsa u Hrvatskoj:
- Vazmeno bdjenje: Ovo je noćna misa koja se održava u crkvama na Veliku subotu, a završava rano ujutro na Uskrs. Tijekom bdjenja blagoslivlja se voda i vatra, a vjernici obnavljaju svoja krštenička obećanja.
- Uskrsni krijesovi: U nekim dijelovima Hrvatske, posebno u ruralnim područjima, paljenje krijesova je dio uskrsnih proslava. Krijesovi simboliziraju svjetlo Kristova uskrsnuća.
- Bojanje pisanica: Bojanje jaja ili pisanica je jedan od najprepoznatljivijih uskrsnih običaja. Pisanice se često ukrašavaju raznim tehnikama, od jednostavnog bojanja do složenih uzoraka.
- Uskrsna svijeća: Predstavlja Krista kao “Svjetlo svijeta” i simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, života nad smrću.
- Uskrsna misa: Na Uskrs se održava svečana misa koja slavi Kristovo uskrsnuće. To je centralni događaj uskrsnih proslava za mnoge Hrvate.
- Pjevanje uskrsnih pjesama: Pjesme poput “Kraljice neba” i “Uskrsnu Isus doista” su tradicionalne uskrsne pjesme koje se pjevaju tijekom ovog blagdana.
Ove tradicije pokazuju kako se isti blagdan može slaviti na mnogo različitih i zanimljivih načina, odražavajući lokalne običaje i vjerovanja.