Operacija Konavle operacija je Hrvatske vojske i policije kojoj je cilj bio osloboditi šire područje Konavala te potisnuti neprijatelja izvan granica Republike Hrvatske.
Središnja proslava jubilarne, 30. obljetnice oslobođenja Konavala i Dana Općine Konavle održana je 21. listopada 2022., a obilježavanju je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno izaslanik predsjednika Vlade.
Obilježavanje je počelo u četvrtak taktičko tehničkim zborom Oružanih snaga i policije RH na rivi u Cavtatu s uplovljavanjem ratnih brodova i mimohodom veterana Domovinskog rata te polaganjem vijenaca uz bistu dr. Franja Tuđmana i izložbom ratnih fotografija.
Svečanoj sjednici je prethodilo polaganje vijenaca uz spomen ploču satniku Matu Golubiću na Vojskom Dolu, misa za poginule branitelje u župnoj crkvi sv. Jurja u Stravča te polaganje vijenaca uz spomenik hrvatskim braniteljima “Konavoska mati” u Čilipima i uz bistu generala Janka Bobetka na Grudi.
Tijekom kolovoza i rujna pokrenuti su pregovori između zapovjednika Južnog bojišta Janka Bobetka i zapovjednika 2. Operativne grupe Vojske Jugoslavije Pavla Strugara uz posredništvo međunarodne zajednice. nakon niz pregovora, konačan dogovor postignut je 24. rujna na britanskom brodu Avenger po kojoj su se do 20. listopada snage Vojske Jugoslavije trebale povući s Prevlake i pokrenuti napuštanje Konavala.
Prilikom povlačenja Jugo vojske postojala je velika mogućnost da će JNA iz Crne Gore, zamijeniti srbočetnici iz Hercegovine, a to bi značilo potpunu blokadu Dubrovnika i njegovo odsijecanje od ostatka Republike Hrvatske. S tim se krenulo u planiranje operacije koje će spriječiti dolazak hercegovačkih četnika i oslobađanje juga Hrvatske.
Plan je bio da će se u noći s 19. na 20. listopada napravi morski desant na Cavtat. Zbog jako lošeg vremena, operacija je prvobitno otkazana, ali je na kraju ipak postavljena za 20/21. listopad.
Dijelovi 1. brigade ZNG-a brodovima su prebačeni u Cavtat, od kuda je pokrenuto oslobađanje Konavala. Sama akcija morala je biti brza i iznenađujuća jer se smatralo da je Vojska Jugoslavije minirala Zračnu luku Dubrovnik. Prve dvije grupe iskrcale su se u Cavtat bez otpora, ali granatiranje Cavtata počelo je kada se iskrcala 3. grupa. Ipak, hrvatske su snage brzo ovladale Cavtatom, Zvekovicom i Obodom. Istoga dan dijelovi 1. brigade izbili su na granicu BiH na Konavoskim brdima. Također, osigurana je zračna luka, a u idućih nekoliko dana osigurane su granice prema BiH i Crnoj Gori.
Uz operaciju Konavle pokrenuta je 22. listopada i operacija Vlaštica koju je predvodila 4. brigada ZNG-a. Tako se postigla nemogućnost premještanja neprijateljskih postrojbi te se oslobodilo područje koje je kontroliralo šire područje Dubrovnika. Nakon prvih proboja 1. brigade u Konavle su poslane i ostale postrojbe. Među njima su bile jedinice specijalne policije, kao i 163. dubrovačka brigada te 156. brigada.
U samoj operaciji sudjelovali su i Konavljani.
Već je 23. kolovoza osnovana Borbena grupa Konavle sastavljena od 100 ljudi koji su prošli dodatnu obuku na Mljetu. Postrojba je ubačena na područje Konavoskih brda dva dana prije same operacije u manjim grupama. Imala je zadaću postaviti zasjede i spriječiti prodor neprijateljskih postrojbi iz Crne Gore i BiH, što je uspješno provedeno. Poslije borbenih djelovanja postrojba je trebala kontrolirati položaje i braniti granicu Konavala.
Operacija je trajala 4 dana, u razdoblju od 20. do 24. listopada1992. godine. Operacijama na Južnom bojištu oslobođen je čitav prostor koji je godinu dana ranije zauzeo agresor. Oslobođeno je 1210 četvornih kilometara kopna i 1080 četvornih kilometara hrvatskog pojasa teritorijalnog mora.
Jedini prostor koji nije došao pod hrvatsku kontrolu, nego pod kontrolu UN-a bila je Prevlaka koja će se pod hrvatsku upravu vratiti tek 15. prosinca 2002. godine.
Izvor: migk-blog, Dubrovnik, wiki, MHB, Foto: Foto; SJP Grof Dubrovnik
