Malena sela, široke ravnice, plodna polja pšenice, ječma, zobi,
kukuruza, suncokreta, polja zasađena krumpirom, uljanom repicom,
vinorodni brežuljci, šume crnogorice, bjelogorice, posebice hrasta
lužnjaka višestoljetna seljačka tradicija, domaća hrana i iskreno
gostoprimstvo čine Slavoniju – Slavonijom.
Pođimo redom:
Ime Slavonija potječe od srednjovjekovnog latinskog imena S(c)lavonia koje, označava
‘zemlju nastanjenu Slavenima .
Na početku 12. stoljeća pod vlašću ugarsko-hrvatskih kraljeva našao čitav prostor između
Drave i Jadrana, stvorili su se u tom novom okviru uvjeti za postupno
razlikovanje Hrvatske od Slavonije
Nizinski kontinentalni dio “čitave Slavonije” nije imao nikakvo posebno ime pa je svoju
izdvojenu institucionalnu organizaciju u kasnijem 13. st. otpočeo pod imenom Slavonija.
Simbol kune na slavonskom novcu vjerojatno je u vezi sa činjenicom da je kraljevski porez
što se ubirao u Slavoniji nosio arhaično ime kunovina ili marturina, temeljeći se očito na
starijoj naturalnoj daći. Osim u Kraljevini Slavoniji, kunovina je imala istovjetan status još
samo u susjednim županijama Požegi i Vukovu.
Prostorni okvir novovjekovne pokrajine Slavonije, zacrtan rijekama Dravom, Dunavom,
Savom i Ilovom, baština je osmanske vladavine nad tim područjem.
KROZ STOLJEĆA Slavonija je mijenjala ime, površinu, gospodare. Od Kraljevine preko
Kneževine, Banovine, ratova, Vojne krajine, Turske, Slavonije pod osmanskim carstvom sa
ratovima (1714 i 1719).
Za spomenuti je znamenitost vezana za Slavoniju, za Osijek, Kužni pil ili zavjetni spomenik Presvetog Trojstva, kameni kip u osječkoj Tvrđi. Kip je podignut 1729. – 1730. u spomen na zavjet protiv kuge koja je u 18. stoljeću često pogađala Slavoniju. Izradu kipa financirala je barunica Marija Ana Petraš,
udovica husarskog generala, podmaršala Maksimilijana Petraša, koji je bio zapovjednik osječke Tvrđe.Kip je izrađen u baroknom stilu.
Spomenik se sastoji od visokog postolja s gigantskim volutama, na kojemu je pet skulptura svetaca zaštitnika od kuge: sv. Sebastijan, sv. Rok, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaver i sv. Rozalija. Na postolju se uzdiže visoki stup na kojemu je skulpturalna grupa Presveto Trojstvo, koja prikazuje lik Boga Oca, Krista te Duha svetoga u liku golubice.
Spomenik je obnovljen 1784. godine dodavanjem vanjskog podnožja na kojemu su na vlastitim postoljima kipovi sv. Josipa, sv. Marije od Bezgrešnog Začeća, sv. Katarine i sv. Ivana Nepomuka.
Slavoniju karakterizira srednjovjekovno nasljeđe graditeljstva i brojni utvrđeni feudalni gradovi od kojih su neki bili dograđivani i pretvarani u dvorce.
Neki od njih danas obnovljeni, popunjeni kulturnim sadržajima, a u nekima su smještene Uprave i mjesna sjedišta, slijedom:
Lovački dvorac princa Eugena Savojskog u Bilju pokraj Osijeka
Eugen Savojski daje podignuti barokni dvorac u Bilju koji je najstariji dvorac u Slavoniji i Baranji i rijedak primjer dvorca s obrambenim jarkom.
Njegovi oklopi podsjećaju na renesansni način obrane, odnosno na kasnosrednjovjekovne i renesansne nizinske burgove. Građen je u razdoblju od 1707. do 1712. godine, a danas je u njemu smještena Uprava Javne ustanove Park prirode Kopački Rit.
Dvorac Eltz u Vukovaru
Grofovi Eltz, koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva 1736. godine. Dvorac je obnovljen za potrebe Muzeja grada Vukovara koji je bio
smješten u dvorcu do razaranja grada u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku 1991. godine. Dvorac se ubraja među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu.
Dvorac Turković u Kutjevu
1700. godine dodjeljuje se posjed isusovcima koji tu grade svoj kompleks . Izgrađene su
crkva, rezidencija i gospodarske zgrade. Dvorac je tlocrtno već bio određen ranijim cistercitskim samostanom Krajem 19. st. postojao je i mali perivoj ispred glavnog pročelja koji je uništen 1918. godine kada je i dvorac bio razoren. Danas se dvorac koristi kao knjižnica i arheološka zbirka.
Dvorac Prandau-Normann u Valpovu
Današnji je dvorac u Valpovu nastao tijekom prve polovice 18. stoljeća pregradnjom i dogradnjom srednjovjekovne utvrde od koje su očuvani dijelovi vanjskih bedema, temelji i zidovi kasnogotičke kapele te okrugla obrambena kula, izgrađeni početkom 15. stoljeća. Kompleks današnjeg dvorca sastoji se od srednjovjekovne kule, bočnih baroknih krila naslonjenih na srednjovjekovne vanjske bedeme, dvorske kapele, unutrašnjeg dvorišta i kasnobarokno-klasicističke pročelne palače čija su krila također obnovljena i presvođena bačvastim svodovima, a sve to još okružuju obrambeni opkopi i perivoj.
Dvorac Odescalchi u Iloku
U današnji dvorac knezova Odescalchi, koji je nastajao tijekom 18. i 19. stoljeća, ugrađeni su dijelovi zidina srednjovjekovnoga kaštela koji su već i Turci pregrađivali. Dvorac je knezovima Odescalchi služio kao ljetnikovac.
Dvorac u Iloku dvokatna je građevina.
Uz dvorac u Iloku u 18. stoljeću postojao je vrt, a od kraja 19. stoljeća i perivoj. Od 1969. godine dvorac služi kao prostor za Muzej grada Iloka i galeriju slika koji se tamo nalaze.
Dvorac Esterházy u Dardi
1749.kraljica Marija Terezija daruje vlastelinstvo sa sjedištem u Dardi obitelji Esterházy. Dvorac u Dardi je jednokatna trokrilna građevina površine 1700 četvornih metara. U kompleks dvorca i perivoja ulazi se kroz secesijska vrata – ručni rad nepoznatog majstora. Dvorac je za vrijeme Domovinskog rata stradao i čeka obnovu.
Dvorac Pejačević u Našicama
Još 1734. godine našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine. Dvorac Pejačević građen je između 1811. i 1812. godine. Dvorac je bio pravokutnog tlocrta, s devet prozorskih otvora na južnom ulaznom pročelju. Skroman barokni dvorac postaje reprezentativan kasnobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima. Lovački ili mali prizemni dvorac nalazi se u središtu perivoja.
Oko dvorca je bio perivoj uređen u francuskom stilu iz kojega se stazama prelazilo u veliki perivoj, U drugoj polovini 19. stoljeća perivoj je proširen na sjever, na površinu prirodne šume gdje je uređeno jezero s otočićem, te je tada perivoj počeo poprimati romantičarska obilježja.
Danas se u dvorcu nalazi Zavičajni muzej grada Našica.
Dvorac Hilleprand von Prandau/Mailáth u Donjem Miholjcu
Dvorac u Donjem Miholjcu građen je u dva dijela koji čine jedinstvenu cjelinu. Stariji dvorac izgradila je 1818. godine udovica baruna Hilleprand von Prandaua. Obitelj Mailáth je 1885. godine dobila Donji Miholjac ženidbenom vezom s obitelji Prandau. Dvorac Mailath je jedan od posljednje izgrađenih u Slavoniji u duhu lovačkog dvorca. Danas je dvorac sjedište Gradske uprave Donjeg Miholjca.
Vjerske vrednote u Slavoniji
Veliki je broj sakralnih objekata, katedrale, prelijepe crkve ukrašene najvećim vrijednostima – zvonicima, skulpturama na oltarima, reljefima, relikvijama, predivnim vitrajima koji pomoću sunčeve svjetlosti krase unutrašnjosti i čine posebnim molitvene domove u našoj prekrasnoj Slavoniji. Za napomenuti je da je putujući u Bugarsku papa Ivan XXIII. proglasio je đakovačku katedralu najljepšom crkvom između Venecije i Carigrada
Slavonija u Domovinskom ratu
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u svojoj kronologiji spominje da je početak mjeseca lipnja 1991. ujedno i vrijeme kada su na području istočne Hrvatske i “selima uspostavljene terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.”
Mjesec lipanj 1991. bio je uvod u rat koji se u kolovozu proširio po cijeloj Hrvatskoj, a osobitim intenzitetom u istočnoj Slavoniji gdje je došlo do velikih oružanih sukoba gotovo nenaoružanih branitelja sa izvrsno naoružanim srpskim terorističkim skupinama kojima se uskoro otvoreno pridružila i JNA.
Sve više dragovoljaca stavljaju se na raspolaganje hrvatskim snagama. Posebice je izraženo u Slavoniji jer je grad Osijek bio na prvoj crti bojišnice. Među braniteljima je bilo maloljetnih branitelja koji su školske klupe zamijenili ratnim putem, bez vojne izobrazbe , ali velikim srcem i željom pod svaku cijenu obraniti svoju zemlju, svoj dom.
Popis imena heroja koji su živote dali i svojom krvlju natopili voljenu zemlju je na žalost dug.
Naša je dužnost obveza ne prepustiti zaboravu njihovu žrtvu, i sa dužnim poštovanjem ih se sjećati i odavati zaslužene počasti i dostojanstveno zahvaliti na njihovoj žrtvi za nas, za Domovinu.
Nakon Domovinskog rata kreće se u obnovu, teži se uzoranim poljima, jačanju sela i kvaliteta života, pojačan ruralni razvoj, seoski turizam. Idejom o realizaciji bi turisti u jednom posjetu mogli, primjerice, upoznati kulturni značaj i povijest Slavonije, samostalno iskovati prvi hrvatski novac, kušati poznati
baranjski fiš, uživati u prirodnim ljepotama Kopačkog Rita i Parka prirode Papuk, upoznati predivne plemenite konje slavonskog kraja, oduševiti svoja nepca okusima lokalne tradicionalne kuhinje, probati najfinija vina kutjevačkog i iločkog vinogorja…I još mnogo, mnogo toga. Jer Slavonija – cijela Slavonija – nudi pregršt jedinstvenih doživljaja.
A onda elementarne nepogode, potresi, poplave, ljudi koji oplakuju uništene domove, svoja srca natapaju suzama, nemoćni.
Presjek stradanja, pogled na ogoljene krovove, srušene kuće, mrak jer nema struje, nema signala, nema komunikacije, pomoć na kapaljku.
Slavonci i ostali plemeniti ljudi dolaze iz svih krajeva u pomoć, popraviti, sanirati, omogućiti ponovo život dostojan čovjeka u vlastitom domu. i u nadi da se te strahote neće ponoviti.
Slavonci i Slavonija idu dalje.
Slavonijo Bog neka te čuva !
(izvor: Wikipedia, www.HR Domovinski rat, Enciklopedija leks.zavoda
Zagreb )
