Mještani Sotina obilježili su 31. godina od stradanja u Domovinskom ratu u kojemu je 1991. godine ubijeno 68 stanovnika ovog prigradskog vukovarskog naselja, od kojih se njih 17 i danas vode kao nestali.
Vijence podno spomen-obilježja u središtu mjesta položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine žrtava, suborci i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata te državna i druga izaslanstva.
Nakon okupacije 10. listopada Lovasa, 14. listopada uslijedila je okupacija Opatovca. Nakon što su srpski teroristi zauzeli Opatovac, oko 1600 srpskih dobrovoljaca, teritorijalna i rezervista JNA, krenuli su na Sotin. Obrana Sotina je bila nemoguća pa su isti dan okupirali i Sotin a nakon toga su mještane Sotina nasilno odveli iz svojih domova, a potom u logor u Negoslavcima gdje su bili podvrgnuti zlostavljanjima i ispitivanjima. Nakon toga odvedeni su u logore u Srbiji, najviše u Begejce. Preostale Hrvate u Sotinu okupatori su držali u pritvoru i radnim logorima, tjerali na prinudni rad i postupno ih ubijali.
Njih 13 ubijeno je uoči protjerivanja, a ostali su protjerani 27. prosinca. Nakon povratka posmrtni ostatci dijela stradalih nađeni su na mjesnom groblju i u masovnoj grobnici kod vučedolskih vinograda. U Sotinu su nestale i nasilno odvedene 43 osobe. Na području Sotina pronađena je nekoliko masovnih grobnica od kojih jedna u vučedolskim vinogradima iz koje je ekshumirano 12 osoba stradalih u listopadu 1991. Sotin broji 64 žrtve iz 1991. godine, od kojih se imena 32 osobe još i danas nalaze na popisu nestalih.
Sotin je bilo i zadnje selo istočno od Vukovara, tako da se Vukovar od današnjeg dana 91. branio isključivo iz rubmog dijela grada.
Tijekom Domovinskog rata ubijena su 64 mještana Sotina.
Županijsko državno odvjetništvo iz Vukovara podiglo je optužnicu protiv sedamnaest optuženika za zločine u Sotinu, no do danas nitko nije osuđen