Početkom listopada 1991. godine, dok je Hrvatskoj istjecao moratorij na odluku o razdruživanju od bivše Jugoslavije, srpske snage pokrenule su sveobuhvatni napad na gotovo sve strateške točke hrvatskog teritorija. Cilj je bio jasan – osvojiti što više hrvatske zemlje prije nego što Hrvatska međunarodno učvrsti svoju neovisnost. Među gradovima koji su se našli pod nemilosrdnim udarima bio je i Zadar.
U prvim danima listopada 1991. godine, Hrvatska je stajala na rubu povijesne prekretnice. Istjecao je moratorij na odluku o razdruživanju od SFRJ, a srpske su snage znale da im vrijeme nije saveznik. Kako bi spriječile konsolidaciju hrvatske države, pokrenule su masovne napade na više frontova – od Dubrovnika i Karlovca do Vukovara, Osijeka, Nove Gradiške, Nuštra i, naravno, Zadra.
„Ubrzo ćemo osvojiti Petrinju, Karlovac i Zadar, jer je u našem interesu i interesu vojske da imamo veliku morsku luku”, izjavio je tada za New York Times Milan Martić, vođa srpske paravojske.
Zadar pod opsadom: Grad na prvoj crti
Borbe za Zadar započele su još u kolovozu 1991. godine. Već tada su se jedinice JNA iz samog grada povukle prema zračnoj luci Zemunik, gdje su se utaborile i zauzele predgrađa Crno i Babindub, dok se civilno stanovništvo sklanjalo u grad.
Hrvatski branitelji, svjesni prijetnje, blokirali su čak 14 vojnih objekata na području Zadra – među njima i velike vojarne Marko Orešković, Đuro Đaković, artiljerijski školski centar, komandu garnizona, centar PZO-a i vojarnu Ante Banin. U pregovorima s JNA pokazali su iznimnu odlučnost i hrabrost: do kraja rujna zarobljeno je 34 vojnika, a u svega 15 dana predalo se čak 763 pripadnika JNA.
Borba za grad i slobodu
Početkom listopada neprijatelj se približio Zadru sa svih strana. Grad su branili pripadnici 112. brigade Hrvatske vojske, 4. gardijske brigade, specijalne i temeljne policije, međimursko-dalmatinski vod iz Čakovca, pripadnici bojne “Kralj Tomislav”, kao i brojni dragovoljci rajonskih štabova.
Na liniji dugoj 12 kilometara bilo je svega 670 hrvatskih branitelja, dok ih je u samome gradu i oko vojarni bilo oko 600. Nasuprot njima stajala je sila od gotovo 8.000 neprijateljskih vojnika – 3.000 u gradu i oko 5.000 u zaleđu.
Najžešći napadi odvijali su se na potezu Dračevac – Diklo, gdje su se vodile ogorčene borbe. U jednom trenutku neprijatelj je probio liniju u Dračevcu, zauzevši položaje na brdu Križ i u Babindubu. Tenkovi su se tada približili gradu, no hrvatski branitelji nisu pokleknuli.
Željko Vujić, pripadnik 1. bojne 4. gardijske brigade, raketnim je lanserom OSA pogodio i uništio neprijateljski tenk, čime je preokrenuo tijek bitke. Branitelji su potom potisnuli neprijatelja na početne položaje.
Na Sokinom brigu hrvatski je vojnik uništio kamion pun vojnika, a na Bilom Brigu hrvatske su snage uništile još četiri neprijateljska tenka.
Uz kopnene napade, JNA je Zadar napadala i s mora, s raketnog broda JRM VPRB-32 “Koper”. Međutim, domišljatost i hrabrost zadarskih branitelja ponovno su presudile – improvizirali su vlastito topništvo, spajajući vozilo zadarskih Nasada s topom koji je s položaja na Karmi pogodio i teško oštetio neprijateljski brod. Nakon tog pogotka, jugoslavenska mornarica povukla se iz zadarskog akvatorija.
Cijena slobode
Od 1. do 8. listopada 1991. godine poginula su 43 hrvatska vojnika i civila, a 202 osobe su ranjene. Grad je pretrpio ogromna razaranja – pogođeno je više od 120 objekata, uključujući stambene kuće, crkve i kulturne spomenike.
No, unatoč svemu, Zadar nije pao. Grad je preživio zahvaljujući zajedništvu i hrabrosti svojih ljudi – običnih radnika, branitelja, medicinara, pekara, vozača, majki i djece koji su svakodnevno, pod granatama, čistili ruševine i nastavljali živjeti.
Kako je godinama kasnije rekao Marko Čulina, ratni zapovjednik obrane Zadra:
“Navečer, kad bi stalo granatiranje, prošetao bih se gradom i gledao što su sve pogodili. Ujutro toga više nije bilo – ljudi su čistili ruševine i išli na posao, u Tvornicu kruha, u Mljekaru… Sve su to naši junaci pobjede. Zadar je spasilo i obranilo zajedništvo ljudi. I danas se naježim kad se toga sjetim. Da nam je danas 30 posto tog zajedništva i međusobnog poštovanja, normalno bismo živjeli.”
Zadar – grad koji se nikada nije predao
U plamenu rata, Zadar je 1991. postao simbol otpora i vjere u slobodu. Njegovi branitelji i građani pokazali su da ljubav prema domovini i jedinstvo mogu nadvladati svaku silu. Taj duh i danas živi u svakoj svijeći zapaljenoj u čast poginulih, u svakoj obnovljenoj kući i u svakom sjećanju na dane kada je grad disao kao jedno – za Hrvatsku.
- Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!” - Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
