Početkom listopada 1991. godine, dok je Hrvatskoj istjecao moratorij na odluku o razdruživanju od bivše Jugoslavije, srpske snage pokrenule su sveobuhvatni napad na gotovo sve strateške točke hrvatskog teritorija. Cilj je bio jasan – osvojiti što više hrvatske zemlje prije nego što Hrvatska međunarodno učvrsti svoju neovisnost. Među gradovima koji su se našli pod nemilosrdnim udarima bio je i Zadar.
U prvim danima listopada 1991. godine, Hrvatska je stajala na rubu povijesne prekretnice. Istjecao je moratorij na odluku o razdruživanju od SFRJ, a srpske su snage znale da im vrijeme nije saveznik. Kako bi spriječile konsolidaciju hrvatske države, pokrenule su masovne napade na više frontova – od Dubrovnika i Karlovca do Vukovara, Osijeka, Nove Gradiške, Nuštra i, naravno, Zadra.
„Ubrzo ćemo osvojiti Petrinju, Karlovac i Zadar, jer je u našem interesu i interesu vojske da imamo veliku morsku luku”, izjavio je tada za New York Times Milan Martić, vođa srpske paravojske.
Zadar pod opsadom: Grad na prvoj crti
Borbe za Zadar započele su još u kolovozu 1991. godine. Već tada su se jedinice JNA iz samog grada povukle prema zračnoj luci Zemunik, gdje su se utaborile i zauzele predgrađa Crno i Babindub, dok se civilno stanovništvo sklanjalo u grad.
Hrvatski branitelji, svjesni prijetnje, blokirali su čak 14 vojnih objekata na području Zadra – među njima i velike vojarne Marko Orešković, Đuro Đaković, artiljerijski školski centar, komandu garnizona, centar PZO-a i vojarnu Ante Banin. U pregovorima s JNA pokazali su iznimnu odlučnost i hrabrost: do kraja rujna zarobljeno je 34 vojnika, a u svega 15 dana predalo se čak 763 pripadnika JNA.
Borba za grad i slobodu
Početkom listopada neprijatelj se približio Zadru sa svih strana. Grad su branili pripadnici 112. brigade Hrvatske vojske, 4. gardijske brigade, specijalne i temeljne policije, međimursko-dalmatinski vod iz Čakovca, pripadnici bojne “Kralj Tomislav”, kao i brojni dragovoljci rajonskih štabova.
Na liniji dugoj 12 kilometara bilo je svega 670 hrvatskih branitelja, dok ih je u samome gradu i oko vojarni bilo oko 600. Nasuprot njima stajala je sila od gotovo 8.000 neprijateljskih vojnika – 3.000 u gradu i oko 5.000 u zaleđu.
Najžešći napadi odvijali su se na potezu Dračevac – Diklo, gdje su se vodile ogorčene borbe. U jednom trenutku neprijatelj je probio liniju u Dračevcu, zauzevši položaje na brdu Križ i u Babindubu. Tenkovi su se tada približili gradu, no hrvatski branitelji nisu pokleknuli.
Željko Vujić, pripadnik 1. bojne 4. gardijske brigade, raketnim je lanserom OSA pogodio i uništio neprijateljski tenk, čime je preokrenuo tijek bitke. Branitelji su potom potisnuli neprijatelja na početne položaje.
Na Sokinom brigu hrvatski je vojnik uništio kamion pun vojnika, a na Bilom Brigu hrvatske su snage uništile još četiri neprijateljska tenka.
Uz kopnene napade, JNA je Zadar napadala i s mora, s raketnog broda JRM VPRB-32 “Koper”. Međutim, domišljatost i hrabrost zadarskih branitelja ponovno su presudile – improvizirali su vlastito topništvo, spajajući vozilo zadarskih Nasada s topom koji je s položaja na Karmi pogodio i teško oštetio neprijateljski brod. Nakon tog pogotka, jugoslavenska mornarica povukla se iz zadarskog akvatorija.
Cijena slobode
Od 1. do 8. listopada 1991. godine poginula su 43 hrvatska vojnika i civila, a 202 osobe su ranjene. Grad je pretrpio ogromna razaranja – pogođeno je više od 120 objekata, uključujući stambene kuće, crkve i kulturne spomenike.
No, unatoč svemu, Zadar nije pao. Grad je preživio zahvaljujući zajedništvu i hrabrosti svojih ljudi – običnih radnika, branitelja, medicinara, pekara, vozača, majki i djece koji su svakodnevno, pod granatama, čistili ruševine i nastavljali živjeti.
Kako je godinama kasnije rekao Marko Čulina, ratni zapovjednik obrane Zadra:
“Navečer, kad bi stalo granatiranje, prošetao bih se gradom i gledao što su sve pogodili. Ujutro toga više nije bilo – ljudi su čistili ruševine i išli na posao, u Tvornicu kruha, u Mljekaru… Sve su to naši junaci pobjede. Zadar je spasilo i obranilo zajedništvo ljudi. I danas se naježim kad se toga sjetim. Da nam je danas 30 posto tog zajedništva i međusobnog poštovanja, normalno bismo živjeli.”
Zadar – grad koji se nikada nije predao
U plamenu rata, Zadar je 1991. postao simbol otpora i vjere u slobodu. Njegovi branitelji i građani pokazali su da ljubav prema domovini i jedinstvo mogu nadvladati svaku silu. Taj duh i danas živi u svakoj svijeći zapaljenoj u čast poginulih, u svakoj obnovljenoj kući i u svakom sjećanju na dane kada je grad disao kao jedno – za Hrvatsku.
- „Kulturna manifestacija” u sjeni spora: kad prosvjed i folklor hodaju paralelnim ulicama Zagreba i Splita
Dok su u većim hrvatskim gradovima – među njima i u metropoli Zagreb i sporedno-glazbenom ali simbolički nabijenom Split – branitelji, navijačke skupine i građani… Pročitaj više: „Kulturna manifestacija” u sjeni spora: kad prosvjed i folklor hodaju paralelnim ulicama Zagreba i Splita - Svečana prisega novih hrvatskih državljana u Vinkovcima – 28 osoba primilo hrvatsko državljanstvo
U Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj u Vinkovcima održana je svečanost prisege za 28 novih hrvatskih državljana iz deset različitih zemalja. Svi su položili prisegu i primili… Pročitaj više: Svečana prisega novih hrvatskih državljana u Vinkovcima – 28 osoba primilo hrvatsko državljanstvo - Torcidin prosvjed na Rivi: „Za obranu Hrvatske i poštivanje Ustava“ — skup protekao mirno, bez incidenata
SPLIT, 8. studenoga 2025. — Na splitskoj Rivi u subotu je održan prosvjed pod nazivom „Što se krvlju brani, ne pušta se lako“, koji je… Pročitaj više: Torcidin prosvjed na Rivi: „Za obranu Hrvatske i poštivanje Ustava“ — skup protekao mirno, bez incidenata - Predstavljen dvojezični zbornik “Zagreb, 8. svibnja 1945. i posljedice” – dokumenti otkrivaju zločine i sudbine ubijenih Zagrepčana
U Dvorani Napredak u Zagrebu, u petak 7. studenog, održan je Okrugli stol pod nazivom „Zagreb, 8. svibnja 1945. i posljedice“, istina o ubojstvima i… Pročitaj više: Predstavljen dvojezični zbornik “Zagreb, 8. svibnja 1945. i posljedice” – dokumenti otkrivaju zločine i sudbine ubijenih Zagrepčana - Veterani 102. odžačke brigade u novom podcastu „Veterani istine“: Svjedočanstva o operaciji „Angela“ i herojskoj borbi na Svilaju
U novoj epizodi podcasta „Veterani istine“ predstavljene su potresne i autentične ispovijesti sudionika vojne operacije „Angela“, koju je u studenome 1993. godine izvela 102. brigada… Pročitaj više: Veterani 102. odžačke brigade u novom podcastu „Veterani istine“: Svjedočanstva o operaciji „Angela“ i herojskoj borbi na Svilaju - HHO: Protiv represivnih zabrana, ali i protiv uporabe ustaškog pozdrava “Za dom spremni”
ZAGREB, 7. studenoga 2025. – Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava poručio je da se, čvrsto privrženi principima slobode govora, protive represivnim zakonskim zabranama ustaškog pozdrava, istovremeno… Pročitaj više: HHO: Protiv represivnih zabrana, ali i protiv uporabe ustaškog pozdrava “Za dom spremni” - Plenković: Protiv čega se uopće prosvjeduje? Ljevica i desnica manipuliraju osjećajima građana
ZAGREB, 7. studenoga 2025. – Premijer Andrej Plenković poručio je u petak da ne razumije protiv čega je usmjeren sutrašnji prosvjed u Splitu, podsjetivši na… Pročitaj više: Plenković: Protiv čega se uopće prosvjeduje? Ljevica i desnica manipuliraju osjećajima građana - Božinović u Splitu: „Potrebni su dijalog i mir, bez nasilja i kršenja javnog reda“
SPLIT, 7. studenoga 2025. – Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u petak, nakon radnog sastanka sa splitskim gradonačelnikom Tomislavom Šutom, da je hrvatskom… Pročitaj više: Božinović u Splitu: „Potrebni su dijalog i mir, bez nasilja i kršenja javnog reda“ - Koordinacija braniteljskih udruga Splita: “Incident na Blatinama pretvoren u političku histeriju, pridružujemo se prosvjedu na Rivi”
SPLIT, 7. studenoga 2025. – Koordinacija braniteljskih i stradalničkih udruga Splita i županije ocijenila je da su posljednji događaji u Splitu poprimili razmjere medijsko-političke histerije, a da se umjesto… Pročitaj više: Koordinacija braniteljskih udruga Splita: “Incident na Blatinama pretvoren u političku histeriju, pridružujemo se prosvjedu na Rivi” - Bizovac: 34. obljetnica zračnog napada na Bizovac – tragedija koja još uvijek čeka pravdu
BIZOVAC, 7. studenoga 2025. – Na današnji dan navršavaju se točno 34 godine od jednog od najtragičnijih događaja u novijoj povijesti Bizovca. Dana 7. studenoga… Pročitaj više: Bizovac: 34. obljetnica zračnog napada na Bizovac – tragedija koja još uvijek čeka pravdu
