Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu 2022. pokrenula je brojne ratne zločine, izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu i nastojala dodatno poremetiti slab multilateralni sustav. Također je razotkrio licemjerje zapadnih država koje su snažno reagirale na agresiju Kremlja, ali su odobravale ili bile suučesnice u teškim kršenjima počinjenim drugdje, priopćio je Amnesty International pokrenuvši godišnju procjenu ljudskih prava širom svijeta.
SAD je glasno kritizirao ruska kršenja u Ukrajini i priznao je desetke tisuća Ukrajinaca koji su bježali od rata, no prema politikama i praksama ukorijenjenim u anti-crnom rasizmu protjerao je više od 25.000 Haićana između rujna 2021. i svibnja 2022., a mnoge je podvrgnuo mučenju i drugim zlostavljanjima.
U 2022. godini više je ljudi diljem svijeta bilo u bijegu nego ikad prije. U isto vrijeme, milijuni su izašli na ulice zbog svojih prava. Ljudi bježe i prosvjeduju jer su im životi ugroženi, jer su potlačeni, progonjeni i obespravljeni i obespravljeni i zato što su im povrijeđena ljudska prava“, rekao je Markus N. Beeko, glavni tajnik ogranka Amnesty Internationala u Njemačkoj.
Amnesty International dokumentirao je ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u 20 od 156 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, uključujući neke koje su počinile ruske snage u Ukrajini. U 62 zemlje vlade su ograničile slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja. A u 79 zemalja aktivisti su proizvoljno pritvoreni, od kojih su mnogi mučeni i zlostavljani.
“Hrabrost i ustrajnost ljudi koji izlaze na ulice radi slobode i pravde, u Iranu, Peruu, Gruziji i drugdje, impresivna je”, kazao je
Osim ruskog rata protiv Ukrajine, godišnje izvješće Amnesty Internationala usmjereno je na stanje ljudskih prava u Iranu, posebno nakon nasilne smrti 22-godišnje Kurdke Jine Mahse Amini u rujnu 2022. Amini je uhićena jer navodno nije pravilno nosila maramu, a njezina kasnija smrt u pritvoru izazvala je val prosvjeda diljem zemlje koji se još uvijek nastavljaju.
Režim mula odgovorio je brutalnim nasiljem u posljednjih nekoliko mjeseci. “Vidjeli smo još jedno značajno pogoršanje u 2022. godini u smislu broja pogubljenja, mučenja i proizvoljnih uhićenja“, rekla je za DW stručnjakinja za Bliski istok Amnestyja u Njemačkoj Katja Müller-Fahlbusch. “Istodobno smo vidjeli jedinstveno buđenje. Hrabrost kojom se Iranci bore za svoju slobodu i svoja ljudska prava, protiv svih izgleda i protiv svakog državnog nasilja, čak i nakon šest mjeseci, impresivna je”.
Amnestyjevo izvješće pokazalo je kako se iranski režim nije smanjio od uhićenja, mučenja i silovanja djece i mladih. Prema Müller-Fahlbuschu, i to je sustavan plan usmjeren na zastrašivanje njihovih obitelji i sprječavanje prosvjeda na ulicama. Smrtna kazna, pa čak i javna pogubljenja također su bili dio ove strategije.
Organizacija za ljudska prava također je zabrinuta zbog situacije u Mjanmaru, gdje je vojska preuzela vlast 1. veljače 2021. Od tada je Amnesty International dokumentirao opsežna kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine i moguće zločine protiv čovječnosti. Vladari su koristili neselektivne i ciljane kopnene i zračne napade na civile, pljačkali sela i palili ih do temelja.
Vjeruje se kako su tisuće ljudi mrtve, 1,5 milijuna raseljenih i 13.000 ljudi još uvijek zatvoreno u nehumanim uvjetima. Osim toga, Amnesty je zabilježio četiri pogubljenja, plus najmanje 100 smrtnih kazni. Nepravedna suđenja bila su dio svakodnevnog života koliko i rutinska uporaba mučenja tijekom pritvora, navodi se u izvješću.
Amnestyjevo istraživanje pokazalo je da su sve strane u sukobu u sjevernoj Etiopiji počinile kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine, pokolje, pljačke i seksualno nasilje. Stotine civila ubijeno je u Tigrayu zračnim napadima etiopskih snaga sigurnosti, a etiopska vlada blokirala je pomoć u hrani Tigrayu, vjerojatno koristeći glad kao sredstvo ratovanja.
(Amnesty International )
