Hrvatska uskoro prima 700 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).

Najveći program Europske komisije je NextGenerationEU instrument za oporavak u iznosu do oko 800 milijardi eura u tekućim cijenama – 5% BDP-a EU.

Europsko vijeće u Bruxelles, 21. srpnja 2020.godine ( u izvanredni sastanku Europskog vijeća (17., 18., 19., 20. i 21. srpnja 2020.) donijelo je zaključak, a zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 suočavana s izazovom povijesnih razmjera. EU i njegove države članice morali su donijeti hitne mjere kako bi očuvali zdravlje građana i spriječili urušavanje gospodarstva.

Na zahtjev šefova država ili vlada Komisija je krajem svibnja 2021. predstavila vrlo sveobuhvatan paket u kojem je povezala budući višegodišnji financijski okvir (VFO) s posebnim radom na oporavku u okviru instrumenta Next Generation EU (NGEU).

Prvi dio ovih zaključaka odnosi se na rad na oporavku, koji je znatan, usmjeren i vremenski ograničen. Znatan je jer su posljedice krize dalekosežne. Usmjeren je jer se mora usredotočiti na regije i sektore najviše pogođene krizom. Vremenski je ograničen jer su VFO i pravila kojima se on uređuje i dalje osnovni okvir proračunskog planiranja i izvršavanja proračuna Unije. Dodatna sredstva prikupljena zaduživanjem EU-a isplatit će se u obliku bespovratnih sredstava i zajmova putem instrumenata i programa VFO-a. Time će se osigurati dosljednost i usklađenost. NGEU i VFO doprinijet će transformaciji EU-a s pomoću njegovih glavnih politika, posebno europskog zelenog plana, digitalne revolucije i otpornosti.

Drugi je dio usmjeren na VFO za razdoblje 2021. – 2027. Pristup se temelji na prijedlogu iz veljače, koji je prilagođen kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i s obzirom na mjere poduzete u okviru NGEU-a.

Bit će to zelenija, digitalnija i otpornija Europa.

Instrument je privremenog oporavka u vrijednosti većoj od 800 milijardi EUR za otklanjanje neposredne gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom koronavirusa. Europa će nakon pandemije biti zelenija, digitalnija, otpornija i spremnija za postojeće i buduće izazove.

Dugoročni proračun EU-a i inicijativa NextGenerationEU – privremeni instrument za poticanje oporavka – najveći je paket poticaja ikad financiran u Europi. Za obnovu Europe nakon COVID-a 19, izdvojeno je 2,018 bilijuna EUR .

Više od 50 % tog iznosa bit će namijenjeno modernizaciji, primjerice putem:

istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa

pravedne klimatske i digitalne tranzicije u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa

Digitalna Europa te pripravnosti, oporavka i otpornosti u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost,

sustava rescEU i novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje”.

U paketu je posebna pozornost posvećena:

– modernizaciji tradicionalnih politika kao što su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njihov doprinos prioritetima Unije,

borbi protiv klimatskih promjena, u koju će se uložiti 30 % Unijinih sredstava, dosad najveći udio u proračunu EU-a,

zaštiti bioraznolikosti i rodnoj ravnopravnosti

Europska komisija počela je od 1. siječnja 2021. dodjeljivati sredstva u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (dugogodišnjeg proračuna EU-a) nakon što Europski parlament i Vijeće donesu relevantna sektorska pravila te godišnji proračun za 2021.

Odluka o vlastitim sredstvima ratificirana je 31. svibnja 2021.u svim državama članicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. Komisija sad može u okviru instrumenta NextGenerationEU početi financirati oporavak. Komisija je 15. lipnja 2021. u prvoj transakciji u okviru instrumenta NextGenerationEU prikupila 20 milijardi EUR.

Ukupna dodijeljena sredstva po naslovu* iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta NextGenerationEU.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo -11,5 milijardi EUR

Kohezija, otpornost i vrijednosti -776,5 milijardi EUR

Prirodni resursi i okoliš -18,9 milijardi EUR

Ukupno – 806,9 milijardi EUR

Dodjela sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU.

Mehanizam za oporavak i otpornost 723,8 milijardi EUR

od čega zajmovi 385,8 milijardi EUR

od čega bespovratna sredstva 338,0 milijardi EUR

ReactEU 50,6 milijardi EUR

Obzor Europa 5,4 milijarde EUR

InvestEU 6,1 milijarda EUR

Ruralni razvoj 8,1 milijarda EUR

Fond za pravednu tranziciju 10,9 milijardi EUR

RescEU 2 milijarde EUR

UKUPNO 806,9 milijardi EUR

U pogledu na “ Zelena Europa”

poboljšati kvalitetu vode naših rijeka i mora, smanjiti količine otpada, uključujući plastični otpad, posaditi milijarde stabala i obnoviti staništa pčela

ozeleniti površine naših gradova i povećati uporabu energije iz obnovljivih izvora

prilagoditi poljoprivredu potrebama okoliša i proizvoditi zdraviju hranu.

Digitalnija Europa

pristup mreži 5G i ultrabrzom širokopojasnom internetu svugdje u EU-u

digitalni identitet (eIektronička osobna iskaznica), koji olakšava pristup javnim internetskim uslugama i daje vam veću kontrolu nad osobnim podacima

učinkovitiji i pametniji gradovi

sigurnija kupnja na internetu

razvoj umjetne inteligencije, koja će nam pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanju
Zdravija Europa

suradnja sa svim zemljama EU-a radi zaštite od prijetnji zdravlju

veća ulaganja u istraživanje i inovacije za razvoj cjepiva i liječenja, ne samo novih bolesti kao što je COVID-19, već i raka

modernizacija zdravstvenih sustava kako bi bolnice u svim zemljama EU-a imale bolji pristup novim tehnologijama i medicinskoj opremi

sredstva za financiranje osposobljavanja europskih medicinskih i zdravstvenih djelatnika.

Otpornija Europa

poticanje mladih na studiranje znanosti i tehnologije, koje otvaraju vrata zelenim i digitalnim radnim mjestima budućnosti

potpora daljnjem obrazovanju i naukovanju

davanje zajmova i bespovratnih sredstava mladim poduzetnicima.

Neka bude Jednako

borba protiv rasizma i ksenofobije

promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena

zaštita prava LGBTIQ+ zajednice i borba protiv diskriminacije

poboljšanje prava EU-a u području govora mržnje i zločina iz mržnje.

Hravatska je službeno podnijela plan 14. svibnja 2021., a komisija je 8. srpnja 2021. dala zeleno svjetlo na plan. Vijeće je 28. srpnja usvojilo plan, što je otvorilo vrata njegovoj provedbi i financiranju.

Hrvatski plan oporavka i otpornosti ima plan koji se se sastoji od 146 investicija i 76 reformi. Oni će biti potpomognuti bespovratnim sredstvima od 6,3 milijarde eura. 40,3% plana podržat će klimatske ciljeve, a 20,4% plana poticat će digitalnu tranziciju.

Hrvatski plan oporavka otposrnosti usklađen je sa europskim prioritetima, a satstoji se od digitalne i zelene tranzicije, koje se zasnivaju na modernizaciji gospodarstva i društva na temelju većeg ulaganja u inovacije i nove tehnologije. Za digitalna ulaganja i reformu, mora biti usmjereno najmanje 20% sredstava plana, a 37% sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

Hrvatski Plan oporavka i otpornosti sastoji se od pet komponenti i jedne inicijative:

Gospodarstvo

Javna uprava, pravosuđe i državna imovina

Obrazovanje, znanost i istraživanje

Tržište rada i socijalna zaštita

Zdravstvo

Inicijativa: Obnova zgrada

Pritom će na komponentu Gospodarstvo, kao najvažnijoj, biti usmjereno 54% svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. Ta će se sredstva podijeliti na šest podkomponenti: 1.1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva (12,5% sredstava), 1.2. Energetska tranzicija (10,2%), 1.3. Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom (13,4%), 1.4. Prometni sustav (11,3%), 1.5. Jačanje lanca opskrbe hranom (2,0%) i 1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma (4,5%). Preostalih 46% sredstava raspodijelit će se na ostale komponente: 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina (10%), 3. Obrazovanje, znanost i istraživanje (15%), 4. Tržište rada i socijalna zaštita (4%), 5. Zdravstvo (5%) te 6. Obnova zgrada (12%).

Zeleni prijelaz

U području klimatskih i ekoloških politika Hrvatska se suočava s izazovom obnove zgrada nakon potresa i energetske obnove zgrada, povećanja udjela obnovljive energije i energetske učinkovitosti, poboljšanja gospodarenja otpadom i vodama te mobilnosti koja postaje održivija i inovativnija. Očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava te prelazak na zelena radna mjesta i kružno gospodarstvo također su visoko na dnevnom redu. Ključne mjere za zelenu tranziciju Plan podržava zelenu tranziciju kroz ulaganja od 789 milijuna eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa. Nadalje, 728 milijuna eura bit će uloženo u održivu mobilnost, posebice u nadogradnju željezničkih pruga, autonomne električne taksije s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, postavljanje punionica za električna vozila te uvođenje vozila i plovila s nultom emisijom štetnih plinova. Osim toga, plan dodjeljuje 658 milijuna eura za tranziciju energije s niskim udjelom ugljika kroz modernizaciju energetske infrastrukture, potporu ulaganja u proizvodnju naprednih biogoriva i obnovljivog vodika te financiranje inovativnih projekata hvatanja i skladištenja ugljika. 542 milijuna eura bit će uloženo u potporu poduzećima za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, potporu njihovim projektima usmjerenim na poticanje zelenog gospodarstva, održivi turizam i ulaganje u zelene tehnologije. Primjer projekta: Rekonstrukcija zgrada nakon potresa Planom će se financirati obnova nakon potresa i energetska nadogradnja zgrada oštećenih u razornim potresima koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine. Plan je obnoviti 45.000 metara privatnih i 274.000 metara javnih zgrada na područjima Grada Zagreba, Krapine. Zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Osim povećanja njihove seizmičke otpornosti (princip boljeg obnavljanja), sve će zgrade postići najmanje 30% uštede energije u usporedbi s stanjem prije obnove i time doprinijeti čišćem i sigurnijem okolišu.

Digitalna tranzicija

Ključne mjere za digitalnu tranziciju Hrvatski plan podupire digitalnu tranziciju ulaganjima i reformama u digitalizaciju javne uprave i visokog obrazovanja te digitalno povezivanje ruralnih područja. Planom će se uložiti 283 milijuna eura u digitalnu tranziciju javne uprave kroz digitalizaciju pravosudnog sustava, uvođenje digitalne osobne iskaznice i stvaranje one-stop shop-a za sve online usluge javne uprave. Štoviše, 130 milijuna eura bit će uloženo u povećanje nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom vezom u ruralnim područjima i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture za 5G mrežu čime će se povećati digitalna povezanost ruralnih područja. Osim toga, plan će s 84 milijuna eura podržati digitalizaciju visokog obrazovanja kroz ulaganje u e-učenje i digitalne nastavne alate. Primjer projekta: Razvoj širokopojasne infrastrukture u ruralnim područjima Planom će se financirati širokopojasna infrastruktura u područjima gdje ne postoji dovoljan komercijalni interes za ovu investiciju. To će doprinijeti smanjenju digitalnog jaza u Hrvatskoj. Investicija će obuhvatiti 20-ak projekata jedinica lokalne samouprave s oko 700.000 stanovnika i oko 124.000 kućanstava.

Ekonomska i socijalna otpornost

Ključni makroekonomski izazovi za hrvatsko gospodarstvo uključuju niske stope zaposlenosti i aktivnosti, opterećujuće i složeno poslovno okruženje, nisku učinkovitost i visoku fragmentiranost javne uprave, pravosuđa, fragmentiran i neučinkovit sustav socijalne zaštite te nisku kvalitetu obrazovanja. Ti izazovi opterećuju potencijalni rast i zapošljavanje. Ključne mjere za jačanje ekonomske i socijalne otpornosti Plan jača ekonomsku i društvenu otpornost s 277 milijuna eura za redizajn aktivnih politika tržišta rada kako bi se potaklo zapošljavanje i samozapošljavanje, prekvalifikacija i usavršavanje te poboljšalo pružanje i primjerenost socijalnih naknada i usluga. Osim toga, 995 milijuna eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, uključujući poboljšanje pristupa obrazovanju i skrbi u ranom djetinjstvu. 739 milijuna eura bit će dodijeljeno mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnih opterećenja, smanjenje regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge i povećanje pristupa financiranju za poduzeća. Plan će također podržati povećanje učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava sa 200 milijuna eura. Primjer projekta: Rano obrazovanje i skrb Ovom reformom poboljšat će se pristup predškolskom obrazovanju i skrbi za djecu od treće godine do polaska u osnovno obrazovanje, posebno za djecu iz ugroženih skupina. Stvaranjem 22 500 novih mjesta u vrtićima osigurat će se da svako dijete nakon četvrte godine ima zajamčeno mjesto u vrtiću. Reforma će osigurati dodatne specijalizirane učitelje i uključiti novi model financiranja kako bi se osigurala dugoročna održivost i povećana pristupačnost dječjih vrtića. Plan je u skladu s relevantnim izazovima i prioritetima specifičnim za državu utvrđenim u Europskom semestru, godišnjem ciklusu koordinacije i nadzora ekonomskih politika EU-a.

Cijeli plan oporavka možete vidjeti na ovom Linku

Izvor : ec.europa.eu