Polynesijanci koji su bili izloženi posljedicama francuskih nuklearnih testova u južnom Pacifiku imaju nešto povećan rizik od razvoja raka štitnjače, pokazala je studija u ponedjeljak koja je prvi put koristila deklasificirane vojne podatke, piše MSN.
Francusko ministarstvo obrane provelo je 41. testiranje atmosferskog nuklearnog oružja u Francuskoj Polineziji između 1966. i 1975. godine, čime je došlo do izlaganja stanovnika posljedicama koje su bile izvor trajnih trzavica između Pariza i stanovnika pacifičkog arhipelaga.
U razdoblju od 1966. do 1996. izvršena su 193 nuklearna pokusa koja je provela Francuska u Francuskoj Polineziji, uključujući 46 ispitivanja atmosferska ispitivanja provedena između 1966. i 1974. godine, zatim 147 podzemnih ispitivanja između 1975. i 1996. godine, uz logističku potporu Centra Pacific Experimentation Center (CEP) koji je bio zadužen za izvođenje nuklearnih pokusa.
Tijekom svega ovoga razdoblju, točnije od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća Francuska Polinezija doživjela je duboke promjene poretka ekonomski, zdravstveni i životni stilovi, dijelom vezano uz provedbu CEP-a. Nakon demontaže CEP-a u 1996.
Objavljena Studija u časopisu JAMA Network Open pokazala da su nuklearni testovi povezani s između 0,6 i 7,7 posto karcinoma štitnjače u Francuskoj Polineziji.
“To je udio raka štitnjače koji se može pripisati testovima među svim slučajevima raka štitnjače koji imaju ili će se razviti kod ljudi prisutnih u vrijeme testova, na svim otocima zajedno”, rekao je glavni autor studije Florent de Vathaire za AFP.
Utjecaj nuklearnih testova bio je “slab, ali nimalo nepostojeći”, rekao je de Vathaire, stručnjak za zračenje na francuskom institutu za medicinska istraživanja INSERM.
Studija je usporedila 395 ljudi kojima je dijagnosticiran rak štitnjače između 1984. i 2016. u Francuskoj Polineziji s kontrolnom skupinom od 555 iz opće populacije.
Bilo je to ažuriranje iz prethodnih istraživanja koje je isti tim objavio 2010. godine
“Ovo je prva studija koja koristi povjerljiva vojna izvješća deklasificirana 2013.
Koristeći dokumente, meteorološke podatke i intervjue s pacijentima s rakom, istraživači su simulirali radioaktivni oblak proizveden svakim nuklearnim testom i procijenili dozu zračenja primljenu u štitnjači svakog sudionika.
Prosječna doza zračenja za svaku osobu bila je gotovo pet miligraya, standardna jedinica apsorpcije zračenja.
Znanstvenici nisu pronašli “značajnu povezanost” između doze zračenja i rizika od raka štitnjače, navodi INSERM u priopćenju.
U razdoblju 2005.-2010., preuranjena smrtnost (prije 65. godine) za muškarce povezana je s vanjskim uzrocima
ozljede za 23%, bolesti krvožilnog sustava za 22% i karcinomi za 21%. Za žene je to povezano s karcinomi za 31%, bolesti krvožilnog sustava za 21% i vanjski uzroci za 12%.
Francuska je premjestila svoje nuklearne pokuse pod zemlju 1975., ali je nastavila izvoditi eksplozije na Pacifiku do 1996. godine. Tijekom tri desetljeća Francuska je provela gotovo 200 testova.
Tijekom posjeta glavnom gradu Papeeteu 2021., francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je da Francuska duguje “dug” Polinežanima za nuklearne testove, pozivajući na objavljivanje povjerljivih vojnih informacija.
