Sveta tri kralja, ili Bogojavljenje, ili Vodokršće predstavljaju završetak božićnih blagdana. Nekada se taj blagdan zvao Tri mudraca od istoka.
Razdoblje od Božića do Sveta tri kralja u narodu je poznato kao dvanaestodnevnica.
Kad su Izraelci prolazili kroz moapsku zemlju, mezopotamski prorok Balaam izrekao je proročanstvo da će se roditi kralj i da će tom prigodom svijetliti čudnovata zvijezda. (Br 24,17)
Prigodom Isusova rođenja Božjom se voljom pokazala čudnovata zvijezda nad Betlehemom gdje se rodio Isus. U kršćanskoj je ikonografiji čudesna antropomorfirana zvijezda kraljevima Baltazaru, Melkioru i Gašparu navijestila Isusovo rođenje. Usred zvijezde bio je lik anđela ili je to bio anđeo koji je letio noseći u rukama zvijezdu, a katkad se unutar zraka blistave zvijezde pojavljuje Krist kao dijete.
Pobožni su mudraci, knezovi ili kraljevi (magi) rodom iz kaldejske zemlje ili iz Arabije, predajom prozvani Gašpar, Melkior i Baltazar opazili zvijezdu i odlučili krenuti do novorođenoga kralja i pokloniti mu se. Ne znajući jedan za drugoga, kraljevi su iz tri različita smjera putovali na konjima (predaja govori o devama) i sastali se pred Jeruzalemom. Po tadašnjim su običajima kao darove ponijeli tamjan, zlato i mirisavu pomast.
Kad su kraljevi krenuli prema Betlehemu, ponovno im se pojavila zvijezda, koja je nestala kada se pojavio Herod. Zvijezda je išla pred njima i zaustavila se nad mjestom gdje se rodilo Dijete. Ušli su u kuću i vidjeli Dijete s majkom Marijom. Pali su na koljena i poklonili se Djetetu, te ga darovali tamjanom, zlatom i smirnom.
U sjevernoj je Hrvatskoj “možda već u XIII. st.” nastala kajkavska božićna pjesma Narodil nam se kralj nebeski :
Tri su kralja idrila,
da b’ Isusa vidila.
Mnogu goru projdoše
dok u Betlem dojdoše.
Kad u Betlem dojdoše,
to Isusa nađoše
i njemu se klanjaše,
Bogu hvalu davaše
Sveton Divon Marijon.Po Julijanskom kalendaru, vjernici pravoslavne vjere proslavljaju Badnjak, a sutra Božić.
U kölnskoj katedrali nalazi se Sarkofag, koji po tradiciji, sadrži kosti tri kralja.
OBIČAJI : Vjerske obrede čine: blagoslov vode, škropljenje blagoslovljenom vodom i blagoslov kuća.
Prije izlaska sunca na blagdan Sv. tri kralja domaćin blagoslovljenom vodom škropi stoku moleći se Bogu. Domaćica na isti način škropi vrt, dvorište i dr. Oko osam-devet sati bio je zajutrak, kojim se objedovala zaoblica glave, kod nekih i pleća, i pol pogače. Mrvice te hrane daju se i stoci, a lopatica od plećke ili kost stavljala se u šljivik. Poslije podne gazda škropi njive, vinograde, livade, košnice. Žene su blagoslovljenu vodu čuvale po deset i više godina nadolijevajući je svake godine. Vjerovalo se da je starija vodokrsna voda učinkovitija protiv demonskih bića: vještica, mora, vukodlaka, i dr. (Ilić, Oriovčanin 1846: 105-106).
U nekim su krajevima, kao u Retkovcima, ljudi iz crkve donosili veliku posudu svete vode. U Poljicima bi na Vodokršće iz svake kuće netko pred crkvu donosio vjedro vode u koje bi svećenik uz molitvu i blagoslov “stavio malo blagoslovljene soli, prekrižio ga i u vodu spustio križić”. Mladići su iz udaljenijih posavskih mjesta
jašući na konjima dolazili po svetu vodu u Trebarjevo (RihtmanAuguštin 1995: 143). U Splitu uoči Sv. tri kralja vjernici za cijelu godinu uzimaju svetu vodu iz badnja u crkvi i donose je kući. U Trogiru se voda blagoslivlja na Vodokršće. U Posušju i Širokom Brijegu, primjerice, domaćice na taj dan u crkvu nose vode i soli kako bi ih svećenik blagoslovio. U Rami na taj blagdan domaćica u crkvu na blagoslov nosi sol, koju kroz godinu prije škropljenja miješa s vodom.
Uoči blagdana ili na sam blagdan Sveta tri kralja poslije blagoslova vode dolazi svećenik zajedno s ministrantima ili prakaraturom blagoslivljati kuće. Do osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća svećenik bi na vrhu unutarnje strane ulaznih vrata kredom napisao G + M + B (početna slova imena mudraca: Gašpar, Melkior, Baltazar) i broj nove godine.
Izvor : Marko Dragić, Izvorni znanstveni rad 2006.
.jpg){kind=link}
