Masakr u selima Četekovac, Balinci i Čojlug je bio ratni zločin kojeg su počinile snage srpskog agresora u Hrvatskoj početkom Domovinskog rata, na dan 4. rujna 1991. Postrojbe srpskog agresora su ubile 24 mještana, svi su bili Hrvati. Tog dana je bio najteži dan u Domovinskom ratu za orahovački i slatinski kraj.
Planirani zločin nad svim onim koji nisu bili Srbi, krenuo je još 4. kolovoza kada je u Voćinu postrojen l. bataljun Xll. udarne brigade, sastavljen uglavnom od Srba. Zapovjedni kadar glasi: komandant obrane Veljko Vukelić, komandir štaba TO Boro Radosavljević, komandir bataljuna Dragomir Keleuva, komandir čete za posebne namjene ( likvidaciju) Borivoj Lukić, zamjenik komandira bataljuna Milan Graovac, komandir čete u Ćeralijama Rajko Crnobrnja, komandir prateće čete Savo Tanović, komnadir prateće čete u Voćinu Slobodan Radošević, u Pušini Stevo Ivković, u Lisičinama Ljubomir Makarić, komandir voda minobacača Milovan Bojčić, baterija VBR-a Borislav Dobrić, komandir milicije u Voćinu Milan Crnobrnja, načelnik za vezu Ljubisav Obradović, politički komesar Milan Jurišić, operaivac u štabu bataljuna Tajko Bojčić i Savo Radošević, načelnik za promet Branislav Bolić, komandir za obranu Balinaca Ilija Dragičević, oficir za sigurnost u štabu Jovan Kokić, komandir prateće ćete u Ćeralijama Goran Bosanac.
Uz l. bataljun Xll udarne brigade , na području Voćina djelovala je komanda Zvečevo s glavnim komandantom, kapetanom prve klase Borom Lukićem (Joce), zamjenikom poručnikom Brankom Vojnicom( Svetozara), komandirom za političko vaspitanje kapetanom prve klase Milanom Čupovićem (Slavka) i brojila je 19 ljudi.
JNA je svojim vojnim vozilima snabdjevala pobunjene Srbe oružjem i vojnom opremom oduzete od Teritorijalne obrane (TO). Prvi napad pobunjenih Srba dogodio se 11. kolovoza 1991. Iz zasjede je napadnuta policijska ophodnja koja je prometovala prometnicom Humljani-Pušine, a ubijen je policajac Stjepan Mlakar dok su ranjeni policajci Franjo Sterle, i Josip Jurković. Od toga dana 11. kolovoza 1991., srpski pobunjenici Srbi postavljaju barikade i miniraju prilaze selima Pušina, Slatinski Drenovac, Prekoračani, Krasković, Kokočak, Gornja Pištana i Krajina, a ostala okolna mjesta pod kontrolom Hrvatskih snaga granatiraju.
Početak rujna 1991. započeo je stalnim granatiranjem neokupiranog područja pri čemu su pobunjeni Srbi potpomognuti JNA nanijeli veliku materijalnu štetu . Dana 1. rujna 1991. s njive tijekom rada, pobunjeni Srbi nasilno odvode Mirka Bijelića iz Pivnica u nepoznatom pravcu, da bi e nakon 7 godina ustanovilo da je ubijen. Također, isti dan pobunjeni Srbi ubili su Miju Brckovića u Levinovcu.
Dana 4. rujna 1991. godine, u 9 sati pobunjeni Srbi iz okolnih sela ( Krasković, Prekoračana, Ćeralija, Voćina, Rijanaca, Macuta, Balinaca i Mikleuša uz Udarnom grupom i komandirom Goranom Mihajlov iz smjera Ćeralija i Gornjih Balinaca napadaju Četekovac i Balince. Uz jako artiljerijsku vatru i pucnjavu iz pješačkog naoružanja ulaze u mjesto Balince, a potom u Četekovcw i Čojlug, na samom ulazu iz smjera Mikleuša. Pošto su mještani napadnutih sela bili u podrumima, sklonivši se od silnog granatiranja, pobunjeni Srbi ( do jučerašnje “komšije”) obilaze svaku kuću i masakriraju 24 mještana, zatim pljačkaju, pale kuće, ubijaju stoku a potom se povlače u pravcu Ćeralija.
Napad je vodio Borivoje ( Joce) Lukić zvani Munja, pričuvni kapetan prve klase porijeklom iz Slatinskog Drenovca. Pored njega, glavni sudionici ( po izjavi preživjelih) bili su ; Borivoje ( Dušana) Radosavljević, Rajko ( Marka) Bojčić, Dragomir ( Paje) Keluva, Savo ( Budimira) Tanović, svi s tadašnjim prebivalištem na području bivše općine Podravske Slatine. Napad na navedena sela sudjelovalo je četiri stotine pripadnika tkz. Papučkog odreda. Zbog velikog broja terorista , svjedoci su uspjeli prepoznati samo 71 osobu, dok preostalih 329 ostat će neevidentirane u kaznenim evidencijama za počinitelje navedenih kaznenih djela.
Ubijeni su ;
Ika Biškupović (1949), Ivan Biškupović (1943), Ivan Biškupović ( 1925), Juraj Borovac (1926), Josip Butorac ( 1928), Nikola Butorac ( 1957-pripadnik 136 brigade ZNG RH), Mijo Lovrenc (1959), Duško Košorog (1969- aktivni policajac MUP-a), Adam Krupa ( 1965), Nikola Magdić ( 1933), Marija Matičić (1933), Milan Mlakar ( 1966-pripadnik 136 brigade ZNG RH), Zlatko Pinčar ( 1955-pripadnik 136 brigade ZNG RH), Josip Potočnik ( 1967- aktivni policajac MUP-a), Manda Rukavina ( 1922), Marko Rukavina ( 1949- pripadnik Narodne zaštite), Ivan Rukavina ( 1923), Marko Rukavina ( 1932), Franjo Sabo ( 1932-pripadnik 136 brigade ZNG RH), Marko Sabo ( 1963), Mile Starčević ( 1955-pripadnik 136 brigade ZNG RH), Josip Tonc ( 1973), Terezija Troha ( 1909), Rozalija Vlatković
Hrvate i pripadnike drugih nacionalnosti u Balincima klali su i ubijali : Slobodan Bosanac, Miladin Milnović, Goran Mihajlov, Milenko Matić, a Zoran Miščević bio je najkrvoločniji i njemu se pripisuje najveći broj ubojstava, dok su svirepi prilikom ubijanja bila braća Žarko i Željko Kuzmić, pored njih također su svirepi bili braća Tešan.
Sutra dan, 5. rujna pobunjeni Srbi pokušali su izvršiti pješački napad na crti razgraničenja u Donjoj Pištani, ali su napad odbili Hrvatski branitelji.
Povodom sjećanja na nevine žrtve, njih dvadeset i četvero koji su u jednom danu položili živote na oltar domovine, među njima su civili mještani Četekovca, Balinaca i Čojluga, hrvatski policajci i hrvatski branitelji, odana je počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.
1 razmišljanje na “Danas je 32. obljetnica masakra u selima Četekovac, Balinci i Čojlug”